REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

ZAGREB

Broj: Jž-1026/2019

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Roberta Završkog kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. B.G., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 5/90., pročišćeni tekst, 30/90, 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbi okr. B.G. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Kutini, Stalna služba u Novskoj od 22. ožujka 2019., broj: 14. PpJ-73/2019-27, u sjednici vijeća održanoj 9. ožujka 2022.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se osnovanom žalba okr. B.G., ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Kutini, Stalna služba u Novskoj od 22. ožujka 2019., broj: 14. PpJ-73/2019-27 proglašen je krivim okr. B.G. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu 750,00 kuna, što je protuvrijednost 200 DEM, odnosno 100 EUR, koju kaznu je dužan platiti u roku od jedan mjesec po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezan naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka u iznosu 150,00 kuna.

2. Protiv te presude okr. B.G. je po braniteljici odvjetnici B.T. iz xx odvjetničko društvo j.t.d. pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnoj sankciji, s prijedlogom da se prihvati žalba, pobijana presuda preinači i okrivljenik oslobodi optužbe, podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Rješavajući predmet, te ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio, da činjenično stanje u prvostupanjskom postupku nije pravilno i u potpunosti utvrđeno, na što žalbom osnovano ukazuje okrivljenik.

5. Žalbom se, u bitnom, ističe da u tijeku postupka nije nesumnjivo utvrđeno da bi okrivljenik remetio javni red i mir jer se iz iskaza oštećenice ne dokazuje da bi okrivljenik obraćajući joj se predmetne riječi vikao ili galamio, a sud se u svojoj odluci posebno ne osvrće na činjenicu kako su određene riječi izgovorene već se bazira na sadržaj izgovorenih riječi. Žalbom se ističe da nije dovoljno da je okrivljenik oštećenoj rekao određene riječi ako pri tome nije bilo vike ili svađe te je upravo navedenu spornu činjenicu trebalo razriješiti suočenje oštećenice i okrivljenika. Nadalje, žalitelj ističe da se događaj zbio u njegovom dvorištu, radi se o fiktivnom javnom mjestu pri čemu sud u tijeku dokaznog postupka nije utvrđivao element javnosti, što je bitno za obilježje ovog prekršaja.

6. U pravu je okrivljenik da sadržaj provedenih dokaza dovodi u ozbiljnu sumnju pravilnost utvrđenja odlučnih činjenica da li je okrivljenik verbalno komunicirajući sa oštećenicom vikao, svađao se ili nije, te da li je javnost njegovim ponašanjem mogla bila uznemirena i tko je činio takvu javnost.

7. Prekršaj iz čl. 13. Zakona prekršajima protiv javnog reda i mira čini tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, pri čemu je zakonsko obilježje prekršaja javnost mjesta.

8. Prema obrazloženju pobijane presude, prvostupanjski sud je odluku o krivnji okr. B.G. za remećenje javnog reda i mira na način da je K.Ž. verbalno napao izvikujući riječi „ajmo crta odavde“ i obraćajući joj se povišenim glasom „još jednom dođite, nećete se dobro provesti, vi ste đubrad“ donio na temelju iskaza svjedokinje K.Ž.. Međutim, navedena svjedokinja u svom iskazu je, između ostalog, navela da je odjednom došao B.G.i ružno ju prozvao da li je ona R. supruga ……..pa je ružnim riječima rekao da odu van iz dvorišta, a bio je naročito uporan da odu i jako neugodan i glasno je izgovarao riječi u smislu da želi da odu iz dvorišta. Dakle, svjedokinja nije potvrdila navode optužbe, da bi je okrivljenik verbalno napao vikom, kako mu se to stavlja na teret, a u postupku nije utvrđeno da li je glasno izgovaranje riječi predstavljalo viku takvog intenziteta da se remetio mir građana.

9. Nadalje, u pravu je žalitelj da u postupku nije utvrđena javnost kao zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 13. Zakona prekršajima protiv javnog reda i mira. U izreci pobijane presude kao mjesto počinjenja prekršaja navodi se dvorište i ulica u xx broj x. Prema obrani okrivljenika događaj se odvijao u dvorištu, a dio na cesti kada je oštećenica već bila u svom vozilu, a iz iskaza svjedokinje K.Ž. proizlazi da se događaj odvijao u dvorištu. Prvostupanjski sud tijekom postupka nije nesporno utvrdio mjesto počinjenja prekršaja, pa nije ni obrazložio temeljem čega je zaključio da se dio događaja i koji, odvijao u dvorištu, a koji na ulici, a imajući pri tome u vidu da sam sud u obrazloženju presude (str. 7) da je, „oštećenica nakon verbalnog napada izrečenog vikom „ajmo crta odavde“ i izašla iz dvorišta te na taj način onemogućila nastavak incidentne situacije.

9.1. Prema sudskoj praksi, dvorište obiteljske kuće spada u tzv. fiktivna javna mjesta koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta, ali pod određenim uvjetima to mogu biti. Javnost takvog mjesta prosuđuje se po nastupljenoj posljedici na javnom mjestu. Stoga i djelo izvršeno na takvom mjestu može imati obilježja prekršaja, pod uvjetom da se radnja izvršenja reflektira na javnom mjestu. Dakle, iako dvorište privatne kuće nije javno mjesto, okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja prekršaja, a koje su činile dostupnim radnju javnosti, bilo da su izložene pogledu javnosti, bilo da je posljedica nastupila na javnom mjestu, mogle su dvorište privatne kuće u takvim okolnostima učiniti javnim mjestom.

9.2. U obrazloženju presude prvostupanjski sud utvrđuje da je element javnosti nesporno utvrđen jer je utvrđena nazočnost brojnih osoba koje su nazočile samoj incidentnoj situaciji, a imajući u vidu kako se okrivljenik ponašao, svatko, a najviše oštećenica se mogla uznemiriti od takvog ponašanja i stava okrivljenika, a oštećenica je zbog posljedica koje je osobno doživjela i koje je pretrpjela njena djevojčica, cijeli događaj prijavila policiji. Prema suglasnim iskazima okrivljenika i svjedokinje u dvorištu su se uz kćer svjedokinje nalazile Z.M. i D.K.G., a prema iskazu okrivljenika, na ulici se nalazio i njegov brat, D.G.. Međutim, pogrešno sud smatra da navedene osobe čine javnost u smislu čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Naime, odredbama navedenog Zakona štiti se javnost u cjelini, a ne krug određenih osoba u nečijem dvorištu. Kako je već rečeno, dvorište ima element javnosti ako su okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja prekršaja učinile radnju počinjenja dostupnom javnosti, odnosno neograničenom broju osoba, što znači da se radnja počinjenja čula ili vidjela sa javnog mjesta, a što u konkretnom slučaju sud nije ni utvrđivao. Subjektivni stav ošt. K.Ž. prema postupanju okrivljenika i posljedice koje je takvo postupanje prouzročilo kod nje i njene kćeri nisu od utjecaja u odnosu na element javnosti djela koje se okrivljeniku stavlja na teret.

10. Iz navedenih razloga osnovana je žalba zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

11. Slijedom navedenog, trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, u kojem će, uvažavajući razloge ovog drugostupanjskog rješenja i navode žalbe okrivljenika, izvesti do sada izvedene dokaze, po potrebi ispitati svjedoke događaja, utvrditi element javnosti kao zakonsko obilježje prekršaja za koje se okrivljenik tereti i nakon toga ocjenom svih u tom postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj vezi, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

12. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 9. ožujka 2022.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Robert Završki, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Kutini u 5 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.