REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Pž-3773/2019.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od Karmen Novak-Hrgović, kao predsjednice vijeća, Nediljka Bobana i Koralje Bašić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika B. E., zbog prekršaja iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10 , 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19 i 42/20), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova RH, Policijske uprave osječko-baranjske, Postaje prometne policije Osijek, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 5. rujna 2019., broj: 72. Pp P-1707/2019-3, na sjednici održanoj 9. ožujka 2022.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova RH, Policijske uprave osječko-baranjske, Postaje prometne policije Osijek, kao neosnovana, te se potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.
Obrazloženje:
1. Pobijanom presudom, oslobođen je od optužbe okrivljenik B. E. da bi na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
2. Istom presudom, temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, određeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
3. Protiv pobijane presude, tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
4. U žalbi tužitelj navodi da je provjerom kroz evidencije MUP-a utvrđeno da je okrivljeniku rješenjem koje citira u žalbi vozačka dozvola oduzeta pod napomenom da se ista oduzima za vrijeme dok se okrivljenik ne podvrgne nadzornom zdravstvenom pregledu na koji je upućen, iz čega da proizlazi da je istom s danom 10. svibnja 2019. oduzeto pravo na upravljanje svim kategorijama motornih vozila koje ima upisane u vozačku dozvolu sukladno članku 284 stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Kvalifikacijski dio prekršaja u prekršajnom nalogu da je potpuno točan i da je nesporno da se radi o prekršaju iz članka 289. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. S obzirom da je u obrazloženju pobijane presude navedeno da je sporan „opisni dio“ prekršajnog naloga, da je upitno zbog čega u svojstvu svjedoka nije ispitan policijski službenik.
5. Žalba ovlaštenog tužitelja nije osnovana.
6. Vijeće Visokog prekršajni sud Republike Hrvatske, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se isti pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10., jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pri tome nije utvrđeno da postoje povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.
7. Suprotno tvrdnjama žalitelja prvostupanjski sud osnovano navodi da iz odredbe članka 289. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama proizlaze četiri moguće situacije na koje se odnosi ista odredba i koje isključuju jedna drugu.
ozač kojem je
Naime odredbom članka 289. stavak 1. cit. Zakona propisano je da v vozačka dozvola oduzeta (članak 284.) ili je isključen iz prometa (članak 285.) ili mu je izrečena mjera opreza privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ne smije za to vrijeme upravljati vozilom u prometu na cesti.
8. U konkretnom slučaju okrivljenik se tereti da je počinio prekršaj iz članka 289. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojom odredbom je ovčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna ili propisano da će se n
kaznom zatvora do 60 dana kaznit za prekršaj vozač koji upravlja vozilom za vrijeme dok su mu izrečene mjere iz stavka 1. ovoga članka. Nadalje odredbom članka 50. stavka 1. točka 6. Prekršajnog zakona propisana je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, dok je člankom 58. stavak 1. cit. Zakona propisano da zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine sud može izreći počinitelju prekršaja protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Zabrana se izriče u odnosu na sve vrste ili kategorije ili u odnosu na samo određene vrste ili kategorije motornih vozila.
9. Nesporno je u ovom postupku da je okrivljeniku Rješenjem Policijske uprave osječko-baranjske, Sektora upravnih i inspekcijskih poslova, Službe za upravne poslove, broj: 511-07-18/06-UP/I-650/2017.SS, od 10. svibnja 2018. oduzeta vozačka dozvola dok se ne podvrgne liječničkom pregledu.
10. Međutim, predmetnim optužnim prijedlogom (prekršajnim nalogom) okrivljeniku se stavlja na teret da je predmetne zgode upravljao osobnim automobilom za vrijeme za koje mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima uz napomenu dok ne obavi liječnički pregled po Rješenju UP/I- 650/2017 izdanom od Policijske uprave osječko-baranjske, Sektora upravnih i inspekcijskih poslova, Službe za upravne poslove.
11. Suprotno žalbenim navodima osnovano prvostupanjski sud navodi da sukladno odredbama članka 50. stavak 1. točke 6. Prekršajnog zakona, članka 58. stavka 1. cit. Zakona i sukladno odredbi članka 289. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ne postoji zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom dok se ne obavi liječnički pregled, kao i da činjenični opis prekršaja za koji se okrivljenik tereti mora sadržavati konstitutivne elemente kao što su vrijeme u kojem teče zaštitna mjera, pravomoćnu i izvršnu odluku kojom je ista izrečena i na koju kategoriju motornih vozila ista odnosi.
12. Navod tužitelja da je upitno zbog čega u svojstvu svjedoka nije ispitan policijski službenik s obzirom da je u obrazloženju pobijane presude navedeno da je sporan „opisni dio“ prekršajnog naloga, je potpuno neosnovan iz razloga što se policijski službenik može ispitati na okolnosti konkretnog događaja, dakle vezano na osnovu pravilnog utvrđivanja činjenica za određeni slučaj, dok se u konkretnom slučaju radi o pogrešnoj primjeni materijalnog prava, temeljem čega je prvostupanjski sud osnovano sukladno odredbi članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona spitujući optužni prijedlog našao da djelo okrivljenika oslobodio od optužbe, budući je i
koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, te je odmah donio presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, dajući za to razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.
13. Iz navedenih razloga presuđeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 9. ožujka 2022.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Marcela Soljačić-Prester v..r
Karmen Novak-Hrgović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku, u 3 otpravka: za spis, okrivljenika i ovlaštenog tužitelja.
