REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

ZAGREB

Broj: Ppž-9507/2021

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. M. P., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17 i 126/19), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Kutini, Stalna služba u Novskoj, broj: 13. Pp-445/2021 od 22. srpnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 9. ožujka 2022.,

r i j e š i o  j e

U povodu žalbe okr. M. P., po službenoj dužnosti se ukida prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okr. M. P. proglašen je krivim zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci pobijane presude za koji prekršaj je okrivljeniku na temelju istog propisa, uz primjenu odredbe o ublažavanju novčane kazne, izrečena novčana kazna u iznosu od 2.000,00 kuna, time da ukoliko okrivljenik u roku od dva mjeseca po pravomoćnosti presude plati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cjelini, te je okrivljenik dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna.

2. Protiv te presude okrivljenik je pravodobno osobno podnio žalbu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući usvojiti žalbu i ukinuti presudu.

3. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13,

ispitivao je prvostupanjsku 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18, dalje u tekstu: PZ)

presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ-a jer se presuda temelji na nezakonitim dokazima.

4. Naime, kako to proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski je sud odluku o krivnji okr. M. P. za počinjeno nasilje iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od između ostalog, temeljio i na iskazu mlt. žrtve nasilja M. M. P., nasilja u obitelji,

okrivljenikove kćeri (rođ. 3. veljače 2006.), koji je dala na Zapisnik o ispitivanju svjedoka pred policijom od 24. prosinca 2020., a u kojem je, u nazočnosti stručne osobe, iskazala da je okrivljenik, došavši po nju na željeznički kolodvor, počeo na nju galamiti, tjerati ju kući te ju je fizički napao udarivši ju po glavi, leđima i trbuhu rukom. Međutim, navedeni iskaz ne može se smatrati valjanim dokazom s obzirom da nije sastavljen sukladno odredbama o ispitivanju svjedoka – djeteta, Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19, dalje u tekstu: ZKP/08), u svezi s čl. 173. st. 1. PZ-a, a iz obrazloženja presude je vidljivo da je taj iskaz sud cijenio kao svjedočki iskaz mlt. M. M. P. (str. 3., odlomak 11. presude).

5. Odredbe čl. 6. st. 4. i 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji glase: „(4) U slučaju kada je potrebno ispitati dijete žrtvu nasilja u obitelji, tijela iz stavka 2. ovoga članka dužna su dijete žrtvu ispitati uz primjenu odredaba zakona kojim se uređuje kazneni postupak o posebnom načinu ispitivanja djece.

(5) Ako je dijete žrtva nasilja u obitelji, a interesi djeteta u suprotnosti su s interesima roditelja, nadležno tijelo će pozvati nadležno tijelo socijalne skrbi radi imenovanja posebnog skrbnika. Poseban skrbnik ovlašten je davati sve izjave i poduzimati sve radnje na koje je ovlaštena žrtva. Iznimno, dijete žrtva nasilja u obitelji koje je navršilo 16 godina može samostalno davati izjave i poduzimati radnje u postupku.“

Isto propisuje i čl. 53. st. 1. ZKP/08: „(1) Ako je oštećenik dijete, a interesi djeteta su u suprotnosti s interesima roditelja, tijelo koje vodi postupak će pozvati nadležno tijelo socijalne skrbi radi imenovanja posebnog skrbnika, ako je to potrebno radi zaštite njegovih interesa.“, a st. 3. istog čl. propisuje iznimku da dijete koje je navršilo 16 godina može samo davati izjave i poduzimati radnje u postupku.

Nadalje, odredbe čl. 292. st. 1. i 2. ZKP/08 propisuju:

„(1) „Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, ispitivanje djeteta koje nije navršilo četrnaest godina kao svjedoka provodi sudac istrage. Ispitivanje će se provesti bez prisutnosti suca i stranaka u prostoriji gdje se dijete nalazi putem audio- video uređaja kojima rukuje stručni pomoćnik. Ispitivanje se provodi uz pomoć psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe, a osim kad to nije protivno interesima postupka ili djeteta, ispitivanju prisustvuje roditelj ili skrbnik. Stranke mogu postavljati pitanja djetetu – svjedoku prema odobrenju suca istrage putem stručne osobe. Ispitivanje će se snimiti uređajem za audio-video snimanje, a snimka će se zapečatiti i priključiti zapisniku. Dijete se može samo iznimno ponovno ispitati, i to na isti način. (2) Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, ispitivanje djeteta s navršenih četrnaest, a nenavršenih osamnaest godina, kao svjedoka provodi sudac istrage. Pri ispitivanju djeteta osobito ako je oštećeno kaznenim djelom, postupit će se obzirno da ispitivanje ne bi štetno utjecalo na psihičko stanje djeteta. Prema okolnostima, posebno vodeći računa o zaštiti djeteta, može se provesti na način propisan u stavku 1. ovog članka.“

Posebnim Zakonom o sudovima za mladež („Narodne novine“ broj: 84/2011, 143/2012, 148/2013, 56/2015, 126/2019) u čl. 115. st. 2. je propisano: „(2) Ako se kao svjedok ispituje dijete oštećeno kaznenim djelom iz članka 113. ovog Zakona, koje u vrijeme ispitivanja nije navršilo šesnaest godina, takvo će se ispitivanje uvijek provesti prema odredbama Zakona o kaznenom postupku o ispitivanju djeteta kao svjedoka (članak 292. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku). Ispitivanju može prisustvovati osoba u koju dijete ima povjerenja.“, a u kaznena djela iz čl. 113. ulaze između ostaloga i kaznena djela protiv obitelji, odnosno, analogno i prekršaji nasilja u obitelji.

6. Slijedom iznesenog, razvidno je da je mlt. žrtva nasilja M. M. P. u vrijeme kada je ispitana na Zapisnik o ispitivanju svjedoka pred policijom (24. prosinca 2020.), imala 14 g. i 10 mj., dakle, nije navršila 16 g. te ista nije mogla biti ispitana na

ZKP/08, u vezi s čl. taj način, već na način kako to propisuje odredba čl. 292. st. 1. 115. st. 2. Zakonom o sudovima za mladež, odnosno, od strane suca, putem audio- video uređaja kojima rukuje stručni pomoćnik, a uz pomoć psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe. Stoga, iskaz mlt. žrtve koji je dala na Zapisnik o ispitivanju svjedoka pred policijom, dakle, suprotno čl. 292. st. 1. ZKP/08, a na kojem je utemeljena pobijana presuda, je dokaz pribavljen na nezakonit način (nezakonit dokaz), zbog čega je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ-a.

7. Nadalje, pobijana presuda je utemeljena i na iskazu svjedoka Vedrana Kosijera, djelatnika Centra za socijalnu skrb Novska koji nije imao neposrednih saznanja o događaju već je ista crpio iz izvješća, obavijesti i službene bilješke Centra za socijalnu skrb Novska (str. 26, 33 i 34 spisa) u kojem su sadržane izjave mlt. M. M. P., okr. M.P.-oca, Ž. M.-majke i A. A. te je u svojem iskazu pred sudom, između ostaloga, prepričao što je iz takvih iskaza saznao o prekršaju.

7.1. Međutim, izjave mlt. M. M. P., Ž. M. i A. A. pred djelatnicima Centra za socijalnu skrb Novska, sukladno odredbi čl. 158. st. 8. PZ-a, nisu dokaz o prekršaju i počinitelju prekršaja na kojem bi se mogla temeljiti presuda u prekršajnom postupku, jer isti nisu ispitani od strane ovlaštene službene osobe u okviru njene nadležnosti za provođenje nadzora sukladno odredbama PZ-a o ispitivanju svjedoka odnosno u ovom slučaju sukladno čl. 292., čl. 285. i čl. 286. ZKP/08. Stoga, sadržaj izvješća Centra za socijalnu skrb Novska od 1. lipnja 2021. te obavijesti i službene bilješke, oba od 24. prosinca 2020. su samo isprave koje potvrđuju da su takve radnja ispitivanja u upravnom postupku provedene, te nisu dokaz u prekršajnom postupku, niti se mogu tijekom prekršajnog postupka koristiti ili predočavati, ali predstavljaju izvor saznanja o tome treba li i na koje okolnosti mlt. M. M. P., Ž. M. i A. A. neposredno ispitati u svojstvu svjedoka na glavnoj raspravi, sukladno odredbama o ispitivanju maloljetnika i drugih svjedoka. Ovakav stav u skladu je s odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske I Kž-496/13 od 5. rujna 2013.

7.2. Stoga se iskazom u kojem se prepričava razgovor djelatnika Centra za socijalnu skrb Novska s potencijalnim svjedocima, žrtvom ili okrivljenikom, odnosno, njegovim čitanjem izvješća, obavijesti i službene bilješke s izjavama istih, na zaobilazan način unose u dokazni materijal oni elementi koji ne mogu biti osnova donošenja sudske presude jer se radi o neformalnom iskazivanju tih osoba.

7.3. Slijedom iznesenog, trebalo je ukinuti pobijanu presudu te će prvostupanjski sud u ponovljenom suđenju otkloniti istaknutu bitnu povredu prekršajnog postupka, ispitati na zakonit način kao svjedokinju žrtvu nasilja mlt. M.M. P., pri čemu će voditi računa da li će ista biti, s obzirom na dob i duševnu razvijenost u trenutku ispitivanja (dijete iznad 16 g. starosti), sposobna shvatiti značenje prava da ne mora svjedočiti, a ukoliko to nije, u tom slučaju se saznanja dobivena od nje putem stručnih osoba, rođaka ili drugih osoba koje su s njom bile u kontaktu mogu koristiti kao dokaz, u vidu posrednog izvora saznanja (čl. 285. st. 4. ZKP/08). Po potrebi, provest će i druge dokaze, te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

8. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 9. ožujka 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Kutini, Stalna služba u Novskoj, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, žrtvu putem zakonskog zastupnika, Centar za socijalnu skrb i tužitelja.