Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Ex Vojarna sveti Križ, Dračevac
21000 Split
Ovr-173/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
I
Z A K LJ U Č A K
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Bošku Jurčeviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice Nade Bajić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja I. P. iz
S., O.:…, zastupan po punomoćniku G. K.,
odvjetniku u S., protiv ovršenika A. S. d.o.o. u stečaju, S.,
O.: … , zastupan po stečajnoj upraviteljici M. Š.,
a ona po punomoćnici J. M. K., odvjetnici u Z.,
odlučujući o prijedlogu ovršenika, 7. ožujka 2022.
r i j e š i o j e
I.Odbija se prijedlog ovršenika zaprimljen na ovom sudu 13. siječnja 2022.za proglašenje nedopuštene pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku koji se vodi kod FINA-e temeljem zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu tražbine na temelju presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4801/2019 od 4. studenog 2020. potvrđene presudom Županijskog suda u Splitu broj Gž 958/2021 od 13. listopada 2021., kao neosnovan.
II.Odbija se prijedlog ovršenika od 13. siječnja 2022. za odgodom izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi kod FINA temeljem ovršne isprave - presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4801/2019 od 4. studenog 2020., kao neosnovan. III: Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka kao neosnovan.
z a k lj u č i o j e
I.Upućuje se ovršenik A. S. d.o.o. u stečaju, O.: …
da u roku 15 (petnaest) dana, računajući od dana primitka ovog zaključka, pokrene parnični postupak radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate temeljem presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P
-4801/2019 od 4. studenog 2020., nedopuštenom zbog žalbenih razloga iz članka 50. st. 1. toč. 7. i 9. OZ-a.
Obrazloženje
1.Ovršenik je 13. siječnja 2022. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred FINA koji se vodi temeljem
pravomoćne i ovršne isprave – presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P- 4801/2019 od 4. studenog 2020., za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate nedopuštenim, za obustavom ovrhe i ukidanjem svih provedenih ovršnih radnji.
2.U svom prijedlogu ovršenik navodi da je pred Trgovačkim sudom u Splitu otvoren stečajni postupak nad ovršenikom 8. lipnja 2015., te je ovrhovoditelj prijavio svoju tražbinu u iznosu od 2.415.090,17 kn, koja mu je priznata u iznosu od 184.047,27kn, a za ostatak je upućen ovrhovoditelj na pokretanje parničnog postupka kojeg u ostavljenom roku nije pokrenuo. Također, ovršenik se radi proglašenja izravne naplate nedopuštenom poziva na odredbe članka 50.st. 1. toč.
6., 7. i 9. Ovršnog zakona. Ovršenik traži i odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava jer je podnio Vrhovnom sudu R. H. prijedlog za dopuštenje revizije
protiv odluke Županijskog suda u Splitu broj Gž 958/2021 od 13. listopada 2021., te smatra da bi mu nastala nenadoknadiva šteta u slučaju blokade računa, a radi naplate tražbine ovrhovoditelja jer ne bi mogao servisirati osnovne troškove zgrade L. u S., a smatra i da ne bi mogao regresno naplatiti od ovrhovoditelja prenesena sredstva u slučaju da Vrhovni sud prihvati reviziju i predmet vrati na ponovni postupak.
3.Prijedlog ovršenika za odgodom izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate nedopuštenim, nisu osnovani.
4.Odredbom čl. 210. Ovršnog zakona (NN, broj: 112/12, 25/13,
93/14, 55/16, 73/17, u daljnjem tekstu OZ ) propisano je ovršenik može, nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršenosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju odredbe članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje H.-a s potvrdom ovršnosti, E. ovršnog naslova, E.
platnog naloga, koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine,ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti FINA da odgodi
izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Odredbom članka 210 st. 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovog članka o žalbi protiv rješenja o ovrsi ( članci 50. i 53.).
5.Odredbom članka 50. stavak 3. OZ-a propisano je da nove činjenice koje se tiču razloga iz stavka 1, točaka 7., 9., 10. i 11. ovog članka sud smije utvrđivati samo u skladu s odredbama članka 52. OZ-a, a kako se ovršenik poziva na odredbu članka 50. stavak 3. OZ-a, sud je u skladu s odredbama članka 50, 52. i 53. OZ-a odlučio kao u zaključku.
6.Izravna naplata se provodi temeljem pravomoćne i ovršne presude ovog suda poslovni broj P- 4801/2019 od 4. studenog 2020. U tom parničnom postupku je raspravljeno je li tražbina ovrhovoditelja predstavlja tražbinu koja se prijavljuje u stečaju, kao tražbina stečajnog vjerovnika ili ova tražbina predstavlja obvezu stečajne mase. Stav je prvostupanjskog suda, a to je potvrdio i Županijski sud da tražbina ovrhovoditelja predstavlja obvezu stečajne mase i da je isti može ostvariti kondemnatornim tužbenim zahtjevom (radi isplate). Dakle, nije u pravu ovršenik kad traži proglašenje izravne naplate nedopuštenom pozivom na odredbu članka 50.st.1.toč.6. OZ-a jer bi se zabrana ovrhe odnosila samo na stečajne vjerovnike, a ne i na vjerovnike stečajne mase, a što je ovrhovoditelj. Nadalje, potrebno je naglasiti, a sukladno Stečajnom zakonu ("NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12, 133/12, 45/13, dalje: SZ) da su stečajni vjerovnik i vjerovnik stečajne mase dva različita pojma. Ovrhovoditelj je dakle, vjerovnik stečajne mase što znači da je tražbinu čiju naplatu traži stekao nakon otvaranja stečajnog postupka i to 27. prosinca 2019., a stečaj nad ovršenikom je otvoren 8. lipnja 2015, prema tome ova tražbina je nastala nakon otvaranja stečaja zbog čega predstavlja obvezu stečajne mase, pa ovhovoditelj u trenutku otvaranja stečaja tu tražbinu niti nema, ona tada nije postojala, pa je nije ni mogao prijaviti. Odredbe Stečajnog zakona i to odredbe članka 96. I 98. SZ-a na koje se poziva ovršenik odnose se na tražbine koje se nastale prije otvaranja stečajnog postupka, odnosno na tražbine stečajnog vjerovnika, što ovrhovoditelj nije, zbog čega je odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.
7.Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji neki od razloga iz st. 1. toč. 1. do toč. 10. navedenog članka. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u članku 65. st. 1. toč. 1. do toč. 10. OZ-a.
8.Bitno je za navesti da je isplata po pravomoćnim i ovršnim sudskim odlukama obveza ovršenika. Dakle, ovršenik je podnio prijedlog za dopuštenja revizje Vrhovnom sudu R. H. čime je ispuni prvi uvjet za odgodu ovrhe.
Ovršenik je nakon otvaranja stečajnog postupka nastavio poslovati i ostvaruje mjesečni prihod iznajmljivanjem podzemne garaže u poslovnoj zgradi L. upraviteljica je 1. veljače podnijela podnesak stečajnom sucu (list 119
spisa) i zatražila od njega da prenese dio sredstava u vlasništvu ovršenika s računa depozita Trgovačkog suda u Splitu na račun ovršenika radi deblokade računa, što je stečajni sudac i učinio. Naime, nakon što je ovrhovoditelj podnio zahtjev za izravnu naplatu, Fina je blokirala račun ovršenika. Nakon otvaranja stečaja ovršenik je uprihodio sredstva od prodaje imovine ovršenika, koja se nalaze na depozitu Trgovačkog suda u Splitu, pa je stečajna upraviteljica zatražila potreban iznos za deblokadu računa. S obzirom da više nije u blokadi, ovršenik može nastaviti normalno poslovati (list 114 do 118 spisa). Nadalje, nema razloga vjerovati da se ovršenik u slučaju uspjeha s revizijom neće moći regresno naplatiti od ovrhovoditelja. Ovrhovoditelj je vlasnik stana položenog u zgradi L. površine 78,38 m2 čija tržišna vrijednost višestruko prelazi iznos za koji se provodi izravna naplata (list 136 spisa).
9.Čak kad je i ispunjena pretpostavka iz čl. 65. st. 1. OZ-a i jedna od pretpostavki iz članka 65. st. 1. toč. 1. do toč. 10. OZ-a sud nije dužan prihvatiti prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe. Pri tome se treba uzeti u obzir, a kako je već navedeno, da se ovrha provodi na temelju valjane ovršne isprave kojom se prisilno ostvaruje tražbina ovrhovoditelja utvrđena pravomoćnom i ovršnom sudskom odlukom.
10.Slijedom navedenog suda smatra da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu u smislu odredbi čl. 65. st. 1. OZ-a, pa je na temelju čl. 65. st. 1. OZ-a u svezi sa člankom 210.st.1. i 2. OZ-a valjalo odbiti prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava kao neosnovan i odlučiti kao u točki II. izreke rješenja.
11. Ovršenik, zastupan po punomoćniku odvjetniku, zatražio je trošak sastava prijedloga u iznosu od 2.500,00kn sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("NN" broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje: Tarifa) uvećano za 25% PDV-a u iznosu 625,00kn (Tbr. 42. Tarife), što ukupno iznosi 3.125,00kn.
12. Zahtjev ovršenika za naknadu troška postupka nije osnovan. Naime, članak 14. st.5. OZ-a propisuje da su ovrhovoditelj odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. S obzirom da ovršenik nije uspio sa svojim prijedlogom, temeljem čl. 14. st. 5. OZ-a odlučeno je kao u točki III. izreke.
U S., 7. ožujka 2022.
SUDAC
Boško Jurčević, v.r,.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud u tri primjerka. Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek temeljem članka 11. st. 5. OZ-a.
