REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
TRG POBJEDE 13, SLAVONSKI BROD
Poslovni broj: Ref 19 Ovr-643/2021-14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E O O V R S I
Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sucu tog suda Mariju Meandžiji, na prijedlog sudske savjetnice Vlatke Ćosić, u ovršnom postupku, u pravnoj stvari ovrhovoditelja E.M.d.o.o. ( OIB:…)iz Z. zastupan po D.Z. temeljem generalne punomoći broj:Su-303/2019, protiv ovršenika I.O. ( OIB:…) iz B. iz S., zastupan po punomoćniku M.K.,radi ovrhe, 8. ožujka 2022.
r i j e š i o j e
I. Sud određuje predloženu ovrhu protiv ovršenika. Prijedlog za ovrhu je sastavni dio ovog rješenja.
II. Ovrhovoditelju se određuje trošak u iznosu od 1.629,00 kuna, dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog, odnosno za iznos od 1.400,00 kn, zahtjev ovrhovoditelja odbija kao neosnovan.
III. Odbija se zahtjev ovršenika za trošak sastava žalbe od 14. srpnja 2021. u iznosu od 3.125,00 kn kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Ovrhovoditelj je 15. lipnja 2021. podnio ovom sudu prijedlog za ovrhu na nekretninama ovršenika (l.s. 1-47). Ovaj sud je rješenjem broj Ovr-643/2021-2 od 29. lipnja 2021. pod točkom I. izreke odredio predloženu ovrhu, a točkom II. izreke rješenja je odlučio o troškovima postupka. (l.s.48-50) Protiv predmetnog rješenja ovršenik je 14. srpnja 2021. uložio žalbu. U žalbi u bitnome navodi da ovrhovoditeljeva tražbina iznosi 125.000,00 kn, a da je predmet ovrhe kuća ovršenika čija je vrijednost nerazmjerno veća od ovog iznosa. Ovršenik smatra da ovrha ne može biti dopuštena po odredbama članka 80b. Ovršnog zakona. (l.s.55- 66) Ovrhovoditelj se očitovao na žalbu te naveo da smatra kako je žalba u cijelosti neosnovana i usmjerena na odugovlačenje postupka te predložio istu odbiti u cijelosti. Ovrhovoditelj je naveo u očitovanju da se u konkretnom slučaju radi o dobrovoljnom zasnivanju založnog prava te da je ovršenik pristao da se provede ovrha na založenoj nekretnini u slučaju dospjelog, a nepodmirenog potraživanja (l.s.69- 70).
2. Rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž Ovr-526/2021-2 od 15. listopada 2021. žalba ovršenika je prihvaćena i ukinuto je rješenje ovog suda od 29. lipnja 2021. i to u točki I. izreke te dijelu točke II. izreke kojim je ovrhovoditelju određen trošak postupka u iznosu od 1.629,00 kn pa je predmet u tom ukinutom dijelu vraćen ovom sudu na ponovan postupak. U rješenju se navodi da će u ponovljenom postupku prvostupanjski sud ocijeniti tvrdnje ovršenika i iznijeti razloge je li bi se određivanjem ovrhe na predloženoj nekretnini narušila pravična ravnoteža između interesa ovrhovoditelja s jedne strane i interesa ovršenika s druge strane sukladno članku 80b. stavku 2. OZ-a pri čemu će sud brižljivo ocijeniti sve okolnosti na koje ukazuje odredba članka 80b. stavak 3. OZ-a imajući pri tome u vidu navode stranaka i na te okolnosti predložene dokaze, te u tom slučaju faktički provesti test razmjernosti dvaju suprotstavljenih prava zajamčenih konvencijskim pravom. (l.s.75-78).
3. Ovrhovoditelj je 29. listopada 2021. dostavio podnesak u kojem se očitovao na navode iz rješenja Županijskog suda u Bjelovaru od 15. listopada 2021. Ovrhovoditelj navodi da sporazum o uknjižbi založnog prava predstavlja izjavu protivnika osiguranja u smislu članka 80.b stavka 3. OZ-a te da je ovršenik suglasan s prodajom nekretnine koja je predmet hipotekarnog osiguranja. Stoga, ako glavnica osiguranog potraživanja prelazi 40.000,00 kn, okolnost da je sporazum o uknjižbi založnog prava protivnik osiguranja pristao na prodaju nekretnine koja je predmet osiguranja navodi na zaključak kako se prodajom ne bi narušila pravična ravnoteža između interesa predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja. Nadalje navodi ovrhovoditelj da se kriterij za dopuštenost prodaje nekretnine koja je predmet hipotekarnog osiguranja, u postupku namirenja koji se odnosi na stambene potrebe protivnika osiguranja, mora razmatrati u okviru odredbe članka 75. stavka 5. OZ-a, prema kojoj niti jedna nekretnina nije izuzeta od prodaje, ako je protivnik osiguranja u trenutku sklapanja pravnog posla kojim preuzima obvezu odnosno sporazuma osiguranju izjavio da je suglasan da se radi namirenja predlagateljeve tražbine ovrha može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini. U prilog svojim navodima ovrhovoditelj je priložio tri odluke kao sudsku praksu i to odluku Europskog suda za ljudska prava Frlan protiv Hrvatske, odluku Županijskog suda u Rijeci broj Gž Ovr-807/2018-3 te odluku Županijskog suda u Šibeniku broj Gž Ovr-151/2021-2. Ovrhovoditelj navodi i kako ne postoji drugi način na koji bi naplatio svoju tražbinu. Osim predmetnim založnim pravom na nekretnini ovršenika, kao instrument osiguranja dane su i zadužnice društava koji su brisani iz sudskog registra te po njima nikada nije uspješno provedena naplata od strane ranije vjerovnika, a kako su društva brisana prije nego je došlo do cesije, ovrhovoditelj nema mogućnosti aktivirati te instrumente osiguranja. (l.s.79-89). Podnesak ovrhovoditelja dostavljen je ovršeniku na očitovanje 19. siječnja 2022. no ovršenik se nije na isti očitovao kao niti na rješenje Županijskog suda u Bjelovaru. (l.s.94).
4. Ovaj sud smatra da je ovrhovoditelj dokazao da su ispunjene pretpostavke za donošenje rješenja o ovrsi na nekretnini ovršenika. Ovršenik je dobrovoljnim pravnim poslom kao založni dužnik potpisom ugovora i aneksa koji su priloženi uz prijedlog za ovrhu pristao da se provede ovrha na založenoj nekretnini u slučaju dospjelog, a nepodmirenog potraživanja. Sukladno odredbi članka 77. stavkom 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020. – dalje: OZ) propisano je da ako je ovrhovoditelj na temelju pravnog posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz članka 75. stavka 1. i članka 76. stavka 1. OZ-a te na druge odredbe OZ-a o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe, osim na odredbe članka 4. stavaka 4., 5., i 6. OZ-a. Stavkom 2. ovršenik se ne može protiviti ovrsi na nekoj stvari ili nekom pravu pozivajući se na odredbe članka 75. stavka 1. i članka 76. stavka 1 OZ-a te na druge odredbe OZ-a o izuzimanju od ovrhe i o ograničenju ovrhe, osim na odredbe članka 4. stavaka 4., 5., i 6. OZ-a, ako je tu stvar ili pravo stekao od ovrhovoditelja koji pokretanjem postupka traži ostvarenje svoje tražbine nastale u svezi s tim stjecanjem (zaštita ovrhovoditelja).
5. Sukladno odredbi članka 80.b. OZ-a u stavku 1. propisano je da će sud prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 40.000,00 kn, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskog uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom. Stavkom 2. propisano je da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kn, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, a sukladno stavku 3. pri ocjeni je li narušena ravnoteža iz stavka 2. sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito: je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežitom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežitom dijelu namiri, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga, je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine. Dakle, odredbom članka 80b. OZ-a sadržajno su propisani posebni uvjeti izuzimanja od ovrhe nekretnina uz ispunjenje određenih pretpostavki no ovaj sud smatra da ta odredba ne isključuje od primjene opću odredbu iz članka 77. stavak 1. OZ-a temeljem koje se ovršenik ne može protiviti ovrsi na založenoj nekretnini jer zakonodavac nije izmijenio odredbu članka 77. OZ-a.
6. U konkretnom slučaju ovaj sud smatra da nije narušena ravnoteža interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja iz slijedećih razloga. Ovršenik se u ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da kreditor, sada ovrhovoditelj radi namirenja tražbine zatraži namirenje prodajom predmetne nekretnine koja je u vlasništvu ovršenika. Ovršenik je u žalbi naveo da je predmetna nekretnina kuća ovršenika čija je vrijednost nerazmjerno veća od iznosa ovrhovoditeljeve tražbine te da se radi o jedinoj nekretnini ovršenika koja služi za zadovoljenje njegovih osnovnih stambenih potreba. Ovršenik nije naveo kolika je vrijednost njegove kuće niti na koji način predlaže isto utvrditi. Mišljenje je ovog suda da je podnositelj, zasnivajući založno pravo na njoj, svjesno je disponirao svojim vlasništvom na toj nekretnini sa svim posljedicama koje je time preuzeo na sebe osobno i u odnosu na svoju obitelj.“ (Isto i Ustavni sud Republike Hrvatske poslovni broj U-III- 2551/2015 od 7. srpnja 2015. kojom je odbačena ustavna tužba). Osim toga, unatoč zaštiti prava i dostojanstva ovršenika, provedba ovršnog postupka je nužna u svrhu prisilnog ostvarenja predmetne tražbine jer ovršenik ne postupa po ovršnoj ispravi na temelju koje je ovrha određena. Budući da se predmetna ovrha provodi po zakonom propisanom postupku temeljem ovršenikovog raspolaganja zalaganjem navedene nekretnine, nije ostvarena povreda prava na dom, već je postupanje suda prvog stupnja sukladno odredbi članka 8. stavka 2. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06) te nema potrebe da se za ovo utvrđenje u ovoj fazi postupka provodi test razmjernosti“ (Isto i Županijski sud u Osijeku u odluci broj Gž Ovr – 464/2021 u kojoj se poziva na presudu Ustavnog suda broj U-III-2551/2015 od 7. srpnja 2015.)
7. S druge strane ovrhovoditelj je naveo kako je predmetna ovrha na nekretnini jedini način na koji on može naplatiti svoju tražbinu budući zadužnice društava koje su dane kao instrument osiguranja nisu uspješno naplaćene od strane ranijeg ovrhovoditelja jer su društva brisana iz sudskog registra. Ovaj sud također ističe da je ovršni postupak izvanparnični postupak koji uređuje postupak ovrhe, ali u kojem se ne rješavaju složena pravna pitanja kao što je test razmjernosti za razliku od redovnog građanskog postupka (isto i Paulić protiv Hrvatske br.3572/06 od 22. listopada 2009.). Slijedom svega iznesenog, a u skladu s navedenim relevantnim odredbama OZ-a iz točke 4. i 5. ovog rješenja, sud je odlučio kao u točki I. izreke rješenja
8. Obrazloženje za dosuđujući dio točke II. izreke rješenja je ispušten temeljem odredbe članka 41. stavka 4. OZ-a. Sud je u točki II. izreke odbio zahtjev ovrhovoditelja za iznos troška od 1.400,00 kn. Zadnjim izmjenama i dopunama OZ-a koji je na snazi od 28. studenog 2020. u članku 14. OZ-a brisana je odredba o predvidivim troškovima ovršnog postupka. U odredbi članka 41.stavak 2. točka 2., 3. I 4. OZ-a propisano je da će rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud odrediti ovrhu radi prisilne naplate tražbine zajedno s odmjerenim i predvidivim troškovima, odmjeriti nastale troškove, posebno naznačiti predvidive. Smislenom primjenom citirane zakonske odredbe, uzimajući u obzir da je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave, valjalo je odbiti kao neosnovan prijedlog ovrhovoditelja za naknadu predvidivih troškova. Sud je u točki III. izreke rješenja odbio zahtjev ovršenika za trošak sastava žalbe jer smatra da je ista neosnovana odnosno da je ovrhovoditelj u cijelosti uspio sa svojim zahtjevom/prijedlogom, a trošak sastava žalbe nije trošak koji je nužan za provedbu ovog ovršnog postupka.
U Slavonskom Brodu, 8. ožujka 2022.
Sudac Mario
Meandžija
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv rješenja o ovrsi nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa odluke. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu. Žalba je dopuštena ako je obrazložena i ako joj prileže sve isprave na koje se poziva u žalbi.
DNA:
1. Ovrhvoditelju: E.M. d.o.o., po punomoćniku D.Z. iz Z.uz prijedlog
2. Ovršeniku I.O., po punomoćniku M.K. uz prijedlog
3. Zk odjelu ovog suda uz prijedlog
