REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 749/2018-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić predsjednice vijeća, Viktorije Lovrić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Dragana Katića člana vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. K. iz G. S., kojeg zastupa punomoćnik I. M., odvjetnik u Z., protiv tuženika U., d.d., OIB …, Z., (ranije: O. Z. d.d.). radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1323/11-3 od 30. listopada 2012., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, poslovni broj P- 531/09-31 od 15. prosinca 2009., u sjednici održanoj 8. ožujka 2022.

p r e s u d i o j e:

Revizija tužitelja D. K. protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1323/11-3 od 30. listopada 2012. se odbija kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, presudom poslovni broj P- 531/09-31 od 15. prosinca 2009., naložio je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 48.960,00 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 15. prosinca 2009. do isplate po eskontnoj stopi HNB-e koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, te naknaditi mu parnične troškove u iznosu od 13.971,00 kuna.

2. Županijski sud u Zagrebu presudom poslovni broj Gž-1323/11-3 od 30. listopada 2012. preinačio je prvostupanjsku presudu i odbio tužbeni zahtjev (toč. I. izreke).

2.1. Preinačena je i prvostupanjska odluka o parničnim troškovima te je naloženo tužitelju naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 6.765,00 kuna (toč. II. izreke), te naknaditi tuženiku i trošak žalbe u iznosu od 2.587,50 kuna (toč. III. izreke).

3. Tako je suđeno u sporu radi naknade imovinske štete koja je tužitelju nastala (kako tvrdi u tužbi) u prometnoj nezgodi dana 4. veljače 2008. kad je došlo do sudara osobnog automobila A. A. A. reg. oznake …, u vlasništvu tužitelja i automobila reg. oznake … u vlasništvu osiguranika tuženika B. D..

4. Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH i 84/08, 123/08, 57/1, 148/11, 25/13 i 89/14 - dalje ZPP), koji se ovom slučaju primjenjuje na temelju odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 70/19). Revizija je podnesena zbog revizijskih razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka učinjenih pred drugostupanjskim sudom i zbog pogrešne primjene odredaba materijalnog prava s prijedlogom da Vrhovni sud RH prihvati reviziju te preinači nižestupanjske presude i prihvati tužbeni zahtjev ili ukine nižestupanjske presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

5. Tuženik nije odgovorio na reviziju.

6. Revizija je neosnovana.

7. Presuda ispitana po čl. 392.a st. 2. ZPP u povodu revizije iz članka 382. stavka 1. ZPP, samo u onom dijelu u kojem se ona pobija dopuštenom revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji, imajući pri tome na umu cjelokupni sadržaj revizije.

8. Predmet spora je, kako je uvodno navedeno u toč. 3. ovog obrazloženja, naknada imovinske štete koja je tužitelju nastala u prometnoj nezgodi dana 4. veljače 2008. na osobnom automobilu A. A. A. reg. oznake ….

9. Sporno je u revizijskom stupnju postupka je li drugostupanjska presuda donesena uz počinjene bitnih povreda odredaba parničnog postupka, a sporna je i odgovornost tuženika za štetu, jer je tuženik tvrdio da je riječ o fingiranoj prometnoj nezgodi.

10. U postupku pred prvostupanjskim sudom je utvrđeno:

- da je tužitelj vlasnik osobnog automobila A. A. A. reg. oznake … kojim je upravljao dana 4. veljače 2008. kad je na križanju ulice Križnog puta i Ciglenečke naletio na lijevu stranu zaustavljenog mercedesa-furgona reg. oznake … u vlasništvu osiguranika tuženika B. D.,

- da su, prema nalazu i mišljenju sudskog prometnog vještaka I. B., izrađenom u postupku osiguranja dokaza u vezi s prometnom nezgodom, korištenim u ovoj parnici uz suglasnost stranaka, oštećenja na prednjem dijelu tužiteljevog vozila mogla nastati naletom tog vozila na sredinu lijevog bočnog dijela zaustavljenog vozila M. u trenutku kad su se njihove uzdužne osi zatvarale pod kurom od 90 stupnjeva,

- da je do sudara došlo u predvečernje, po kišnom vremenu, pri brzini kretanja tužiteljevog vozila od 50 m/h,

- da je vozilo B. D. ulazilo u križanje malom brzinom i moguće je da se zaustavilo na cesti kad je vozač shvatio da ulazi u križanje (pri čemu su oba vozača tvrdila da se kombi kretao),

- da su na tužiteljevom vozilu nastala oštećenja pri čemu je šteta procijenjena na iznos od 48.960,00 kuna, a uvažavajući starost vozila i vrijednost ostataka vozila.

10.1. Imajući na umu navedena utvrđenja prvostupanjski sud je naložio tuženiku isplatiti tužitelju novčanu naknadu imovinske štete te zatezne kamate na dosuđeni iznos, primjenom odredbe čl. 1069. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, dalje: ZOO):

11. Drugostupanjski sud je našao da je u postupku pred prvostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, jer obrazloženje nema razloga o odlučnim činjenicama, ali da je odlučne činjenice moguće utvrditi i na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno izvedene dokaze.

11.1. Ponovnom ocjenom dokaza drugostupanjski sud je utvrdio:

- da su, prema nalazu vještaka i fotografijama vozila, oštećenja na prednjoj strani tužiteljevog vozila mogla nastati u sudaru pod kutom od 90 stupnjeva, pri naletu tužiteljevog vozila na kombi zaustavljen na kolniku, pri čemu se kombi nje kretao jer bi u slučaju kretanja tragovi udarca bili duži uslijed kretanja vozila,

- da prema sadržaju dopunskog nalaza prometnog vještaka s ročišta za glavnu raspravu 9. rujna 2009. proizlazi kako prema fotografijama oštećenja kombi vozila proizlazi da je kombi u trenutku oštećenja stajao, što odgovara i fotografijama oštećenja tužiteljevog vozila na kojemu su nastala karakteristična oštećenja prednjeg branika jer je boja i znakovi na mjestu udarca na vozilu tužitelja bila utisnuta prema stražnjem dijelu vozila bez pomaka lijevo-desno, što je moglo odgovarati samo udarcu u drugo vozilo koje je stajalo, dok bi u slučaju bilo kakvog kretanja kombija trag udarca na bočnoj strani kombija bio duži, a trag uleknuća na tužiteljevu vozilu iskošen,

- da iskaz vozača kombija, koji je tvrdio da se po kišnom vremenu i sa zamagljenim staklima kretao brzinom od 20-tak kilometara na sat i ušao u križanje bez zaustavljanja dok nije došlo do sudara, ne odgovara utvrđenim činjenicama o stvarnim tragovima na vozilu,

- da na mjestu navodne nezgode nije bilo nikakvih tragova na cesti koji bi ukazivali na to da se prometna nezgoda uopće dogodila na križanju ulice Križnog puta i Ciglenečke, a sudionici nisu čekali policiju pa nije sačinjen zapisnik policije o prometnoj nezgodi.

12. Ocjenom izvedenih dokaza drugostupanjski sud je zaključio da se sa sigurnošću može utvrditi da šteta nije nastala na način kako je tvrdio tužitelj, odnosno da da nije točno kako bi vozilo tuženika izletjelo sa sporedne ulice i prepriječilo mu put na način da nije mogao izbjeći udarac u kombi, nit da se na opisanom mjestu uopće dogodila navodna nezgoda, jer sudionici nisu čekali policiju a izvedeni dokazi ne potvrđuju tvrdnje tužitelja o mjestu i dinamici navodne nezgode. Stoga je preinačena prvostupanjska presuda po čl. 373.a. toč. 1. i 3. ZPP i odbijen tužbeni zahtjev.

13. Tužitelj revizijom pobija drugostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 373.a, čl. 370. i čl. 365. st. 2. ZPP, bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP učinjene pred drugostupanjskim sudom i zbog pogrešne primjene odredaba materijalnog prava.

14. U odnosu na revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 373.a. i 370. ZPP:

14.1. Tužitelj u reviziji tvrdi da je drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 373.a. i 370. ZPP time što je našao da je u postupku pred prvostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, jer su činjenice među strankama sporne a prvostupanjski sud ih je utvrdio neposrednom ocjenom dokaza. Odlučne činjenice po shvaćanju tužitelja nije moguće utvrditi preocjenom izvedenih dokaza. U prilog takvom shvaćanju tužitelj se pozvao na odluku revizijskog suda poslovni broj Rev-

2/90/97 od 14. veljače 1991. koju ovaj sud nije pronašao pod tim brojem, a u kojoj je navodno navedeno da „…sud drugog stupnja nije ovlašten preocjenjivanjem izvedenih dokaza utvrđivati odlučne činjenice utvrđivati dodatne posredno važne činjenice koje nije izveo sud prvog stupnja…“

14.2. U odnosu na ove navode treba imati na umu da su postupovnopravne odredbe kojima su propisane ovlasti drugostupanjskog suda znatno izmijenjen u odnosu na one koje su bile mjerodavne 1997. godine. Odredbom čl. 27. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP (Narodne novine broj 84/2008) je propisano da se za članka 373. dodaje čl. 373.a koji glasi:

Drugostupanjski će sud presudom odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu, odnosno presudom će preinačiti prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nađe: 1) da bitne činjenice među strankama nisu sporne, ili 2) da ih je moguće utvrditi i na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno izvedene dokaze (st. 1.). Prigodom donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka, drugostupanjski je sud ovlašten uzeti u obzir i činjenice o postojanju kojih je prvostupanjski sud izveo nepravilan zaključak na temelju drugih činjenica koje je po njegovoj ocjeni pravilno utvrdio (st. 2.). U slučaju u kojem su ispunjeni uvjeti za donošenje presude iz stavka 1. ovoga članka, drugostupanjski sud može je donijeti i ako nađe da postoji bitna povreda odredaba parničnoga postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP (st. 3.).

14.3. U ovom slučaju je drugostupanjski sud našao da je u donošenju prvostupanjske presude počinjena bitna povreda odredaba parničnoga postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, te je pravilo našao da i u takvom slučaju može primijeniti odredbu čl. 373.a. ZPP, te da su ispunjene pretpostavke po kojima je ovlašten sam ocijeniti dokaze. Pri tome je našao da su neke činjenice nesporne, a sporne činjenice koje se odnose na oštećenja vozila, štetni događaj i njegovu dinamiku, je utvrdio na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave.

15. U odnosu na revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP:

15.1. U donošenju drugostupanjske presude nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koja prema toj odredbi postoji kad presuda ima takvih nedostataka zbog kojih tu presudu nije moguće ispitati. Tužitelj u okviru ovog revizijskog razloga tvrdi da je drugostupanjski sud ocijenio dokaze i utvrdio odlučne činjenice suprotno odredbi čl. 8. ZPP što da je rezultiralo bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

16. Opisanim navodima tužitelj sadržajno nije ukazao na konkretnu proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, nego je osporio ocjenu izvedenih dokaza kontradiktornog sadržaja, odnosno ukazao na bitnu povredu odredaba čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP. U odnosu na te navode valja imati na umu da prema odredbi čl. 8. ZPP sud odlučuje o tome koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, što je drugostupanjski sud i učinio. Obrazloženje presude je jasno, i presudu je moguće ispitati, a prvostupanjska presuda je ispitana u okviru žalbenih navoda na koje je drugostupanjski sud odgovorio u skladu s odredbom čl. 375. st. 1. ZPP.

17. Revizijske navode koji se odnose na navodno pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje ovaj sud nije ispitivao jer to nije dopušten revizijski razlog po čl. 385. st. 1. ZPP.

18. U odnosu na revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava:

19. Revizijski razlog pogrešne primjene odredaba materijalnog prava prema odredbi čl. 365. ZPP postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.

19.1. Tužitelj je iznio tvrdnju o pogrešnoj primjeni materijalnog prava uz obrazloženje da „Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski (ispravno drugostupanjski) sud je pogrešno primijenio materijalno pravo kad je utvrdio kako u konkretnom slučaju nije nastala šteta.“ Ovom tvrdnjom tužitelj je ponovno ukazao na pogrešne zaključke o odlučnim činjenicama, pri čemu nije naveo koja je odredba materijalnog prava pogrešno primijenjena, odnosno nije obrazložio ovaj revizijski razlog.

19.2. Stoga ovaj sud nije ispitao revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava, jer prema odredbi čl. 392.a st. 2. ZPP revizijski sud ispituje drugostupanjsku presudu u povodu revizije iz članka 382. stavka 1. ZPP, samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

20. Slijedom izloženog nisu ostvareni revizijski razlozi bitnih povreda odredaba postupka na koje se su tužitelji ukazali u reviziji, pa je valjalo odbiti reviziju kao neosnovanu po čl. 393. ZPP.

21. Revizijski razlog pogrešne odluke o parničnim troškovima nije ispitan jer tužitelj nije obrazložio navode zbog kojih pobija tu odluku.

Zagreb, 8. ožujka 2022.

Predsjednica vijeća

Marina Paulić, v.r.