REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli – Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola
Poslovni broj: Gž-229/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli - Pola, po sucu toga suda Bruni Frankoviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: 1. H. I., OIB: ..., 2. J. L., OIB: ..., 3. S. L., OIB: ..., 4. K. B., OIB: ..., 5. M. P., OIB: ..., 6. I. G. O., OIB: ..., 7. M. R., OIB: ..., 8. I. S., OIB: ..., 9. J. T., OIB: ..., i 10. K. H., ..., svi suvlasnici stambene zgrade D. D. ..., i svi iz D. S., ..., protiv tuženika HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 46830600751, zastupanog po punomoćnici I. P., radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljice 1. H. I. protiv presude (rješenja) Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj: Psp-18/2020-33 od 29. studenog 2021., 8. ožujka 2022.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice 1. H. I. i potvrđuje rješenje („presuda“) Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj: Psp-18/2020-33 od 29. studenog 2021.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem („presudom“) prvostupanjskog suda riješeno je:
„Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, a koji glasi:
Time što je tuženik dana 27.5., 4.6. i 9.6.2020. samovlasno i protupravno izvodio radove na polaganju energetskog voda-kabla i iskopao kanal koji se nalazi 1 metar u čestici u suposjedu tužitelja sa jugozapadne strane širine iskopa 0,85 metara i dubine 0,8 metara uz razbacanu zemlju naokolo i isprljano dvorište tužitelja pa je tuženik zasmetao zadnji miran i neposredan posjed tužitelja te mu se nalaže da pod prijetnjom novčane kazne u roku od 3 dana uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja tako što će iz zemljišta izvaditi (odstraniti) energetski kabel u dužini od 1 metar sada ukupan, odnosno položen na dubinu od 0,8 metara te da po vađenju zatrpa navedenu trasu širine 0,85 metara tako da pravac trase bude u ravnini s okolnim zemljištem, tuženiku se zabranjuje daljnje uznemiravanje tužitelja za svako isto ili slično smetanje pod prijetnjom novčane kazne te se nalaže tuženiku da tužitelju naknadi trošak postupka sve to u roku od 15 dana."
2. Protiv ovog rješenja („presude“) žalbu, pravovremeno, podnosi tužiteljica 1. H. I. (dalje: tužiteljica). Žalbu podnosi zbog pogrešne primijene materijalnog prava. U žalbi, u bitnome, ističe da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio činjenično stanje no pogrešno je primijenio materijalno pravo kada je zahtjev tužitelja odbio kao neosnovan pozivom na odredbu čl. 20. st. 4. ZV., pri čemu smatra da prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri obrazložio zbog čega smatra mjerodavnom ovu zakonsku odredbu. Ukazuje na odredbu čl. 263. ZV. i ukazuje da tuženik nema upisano pravo služnosti i pravo građenja na predmetnoj nekretnini, a ukazuje i na ugovor sklopljen između APN i HEP ODS od 19. rujna 2005.
Žalbeni je prijedlog da se pobijano rješenje preinači na način da se kao osnovan prihvati zahtjev tužitelja uz naknadu troškova postupak, odnosno da se ono ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
3. Sa žalbom tužiteljice postupljeno je sukladno odredbi čl. 359. u svezi odredbe čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP).
4. U odgovoru na žalbu tuženik predlaže odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu.
5. Žalba tužiteljice nije osnovana.
6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žaliteljice, a pazeći pri tome - dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredbi parničnog postupka (čl. 365. u vezi odredbe čl. 381. ZPP), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijano rješenje pravilno i zakonito, iako pri tome valja istaknuti da je o zahtjevu tužitelja prvostupanjski sud pogrešno odlučio presudom, jer je to trebao učiniti rješenjem, ali samo zbog toga tužiteljica u ovom postupku za sebe ne može ostvariti povoljnije pravo.
6.1. Prije svega, u ovoj pravnoj stvari, valja istaknuti da prvostupanjski sud nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi odredbe čl. 381. ZPP, radi čega ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da nije ostvaren zakonski žalbeni razlog bitnih povreda odredaba parničnog postupka.
7. U ovom postupku niti materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.
8. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da ih je tuženik 27.5., 4.6. i 9.6.2020. samovlasno i protupravno smetao u suposjedu prava vlasništva na k.č.br. 597/1 k.o. D. S. 1 upisanoj u z.k.ul. broj ... na način da je izvodio radove na polaganju energetskog voda - kabla i iskopao kanal koji se nalazi 1 metar u čestici u suposjedu tužitelja sa jugozapadne strane širine iskopa 0,85 metara i dubine 0,8 metara uz razbacanu zemlju naokolo i isprljano dvorište tužitelja pa da mu se pod prijetnjom novčane kazne naloži da u roku od 3 dana uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja tako što će iz zemljišta izvaditi (odstraniti) energetski kabel u dužini od 1 metar sada ukupan, odnosno položen na dubinu od 0,8 metara te da po vađenju zatrpa navedenu trasu širine 0,85 metara tako da pravac trase bude u ravnini s okolnim zemljištem, kao i da mu se zabrani daljnje uznemiravanje tužitelja za svako isto ili slično smetanje pod prijetnjom novčane kazne.
9. U ovom postupku, obzirom na sadržaj žalbe tužiteljice i utvrđeno činjenično stanje (čl. 8. ZPP), nije sporno da su tužitelji u posljednjem mirnom suposjedu predmetne nekretnine i da je tuženik na navedenoj nekretnini poduzeo navedene radnje za koje tužitelji drže da predstavljaju sam čin smetanja posjeda, već je sporno je li ove radove tuženik izveo protupravno i posljedično tome sporno je imaju li tužitelji osnovano pravo na ovu posjedovnu zaštitu utemeljenu na odredbi čl. 21. st. 1. i čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV).
10. Prvostupanjski sud je, odlučujući o ovom spornom pitanju, nakon dovoljne raspravljenosti svih, za ovaj spor, pravno relevantnih činjenica, koje obzirom i na žalbene razloge žaliteljice nisu sporne, zaključio da tužiteljima u konkretnom slučaju ne pripada pravo na posjedovnu zaštitu jer je ove radnje tuženika za koje tužitelji smatraju da predstavljaju čin smetanja posjeda tuženik poduzeo na temelju Ugovora o osnivanju prava građenja transformatorske stanice i prava služnosti za polaganje i održavanje kabela zemljišnoknjižni sklopljenog između njegovog pravnog prednika i pravnog prednika tužitelja - Agencije za pravni promet i posredovanje nekretnina (dalje: Agencija), temeljem kojeg su Agencija, kao osnivač prava građenja i tadašnji vlasnik građevinske čestice k.č.br. 597/1 upisane u z.k.ul. ... k.o. D. S. 1 i tuženik osnovali pravo građenja na predmetnoj nekretnini radi izgradnje transformatorske stanice 10 (20) /0,4 kV instalirane snage 1x1000 kVA NTS-M.J. Z. u korist stjecatelja prava građenja Hrvatske elektroprivrede d.d. Zagreb (tuženik), kao i pravo služnosti za polaganje i održavanje energetskih kabela uz obvezu osnivatelja prava građenja osigurati pristupni put do dijela zemljišta (građevine) za izgradnju i održavanje NTS – M. J. Z. i pripadajućeg omrežja prema članku 2. Ugovora, kao i za sve buduće zahvate za sve postojeće i buduće potrebe, pa posljedično tome prvostupanjski sud zaključuje da ove radnje tuženika nisu poduzete samovlasno, odnosno nisu poduzete protupravno (čl. 20. st. 4. ZV).
11. Ovakvo pravno shvaćanje prvostupanjskog suda i primjenu materijalnog prava prihvaća u cijelosti i ovaj drugostupanjski sud.
12. Na temelju odredbe čl. 21. st. 1. ZV propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok je odredbom čl. 22. st. 1. ZV propisano da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.
12.1. Odredbom čl. 20. st. 4. ZV propisano je da nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugoga tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta. No, samovlasno je i kad je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona.
13. Cijeneći sadržaj ovih zakonskih odredbi i pravilna činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda (čl. 8. ZPP) da je tuženik ove svoje radnje na predmetnoj nekretnini u suposjedu tužitelja, za koje tužitelji smatraju da predstavljaju čin smetanja posjeda, izvršio na temelju navedenog Ugovora o osnivanju prava građenja transformatorske stanice i prava služnosti za polaganje i održavanje kabela sklopljenog između pravnog prednika tuženika i pravnog prednika tužitelja - Agencije od 19. rujna 2005.,ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je zahtjev tužitelja odbio kao neosnovan jer u konkretnom slučaju tuženik nije postupao samovlasno niti je u njegovom ponašanju bilo protupravnosti budući je ove radnje tuženik poduzeo u okviru navedenih ugovornih odredbi, a kako to pravilno zaključuje i prvostupanjski sud, pa je posljedično tome i žalbu žaliteljice valjalo, kao neosnovanu odbiti.
14. Stoga, kako je prvostupanjski sud na, za ovaj spor, pravilno utvrđeno činjenično stanje i pravilno primijenio materijalno pravo i kako pri tome nije počinio one bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je žalbu žaliteljice odbiti kao neosnovanu i na temelju odredbe čl. 380. st. 2. ZPP riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Pula - Pola, 8. ožujka 2022.
S u d a c:
Bruno Franković
