Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 33 Gž Ovr-1401/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gordani Bošković Majerović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja I. P. iz H., OIB…, protiv protivnika osiguranja 1/J. B., OIB…. i 2/N. B., OIB…, oboje iz H., koje zastupa punomoćnik T. S., odvjetnik iz Č., radi određivanja privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Ovrv-68/18-16 (ranije Ovrv-40/18) od 8. ožujka 2019., dana 7. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protivnika osiguranja 1/J. B. i 2/N. B. kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Ovrv-68/18-16 od 8. ožujka 2019.
Obrazloženje
1. Rješenjem citiranim u izreci odlučeno je:
I. O b u s t a v l j a s e postupak radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja određivanjem privremene mjere.
II. Nalaže se protivnicima osiguranja B. J. i B. N. da predlagatelju osiguranja P. I. naknade troškove ovog ovršnog postupka u ukupnom iznosu od 1.650,00 Kuna (tisućušestoipedeset kuna) u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.
2. Protiv navedenog rješenja protivnici osiguranja su podnijeli žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 – dalje: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka USRH i 73/17, dalje: OZ) u kojoj predlažu da se rješenje ukine i odbije prijedlog za osiguranje a protivnicima osiguranja dosude troškovi žalbe.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. U predmetnom postupku doneseno je dana 10. svibnja 2018. pod brojem Ovrv- 40/18 rješenje o osiguranju privremenom mjerom, zabranom protivnicima osiguranja da poduzimaju bilo koje radnje koje bi sprječavale predlagatelja osiguranja da putem angažiranih izvođača radova – zidarskih majstora izvede postavljanje fasade na svojoj kući, koji su okrenuti prema nekretninama protivnika osiguranja na temelju čl. 340. st. 1., čl. 346. i 347. st. 4. OZ, te čl. 107. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 38/09, 153/09 i 90/10, dalje. ZV) kojim je propisano da vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje, može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i slično, ako se to na drugi način ne može izvesti, uz zapriječenu novčanu kaznu od 5.000,00 kn svakom protivniku osiguranja ako ne postupe po privremenoj mjeri, te trošak od 1.650,00 kn u korist predlagatelja osiguranja.
6. Navedeno rješenje ukinuto je rješenjem ovog suda posl. br. Gž Ovr-2766/18. od 4. rujna 2018., uz obrazloženje da je potrebno ispitati pretpostavke za izdavanje privremene mjere u skladu s odredbom čl. 346. OZ, odnosno provesti dokaze na okolnost je li doista postojala opasnost da protivnici osiguranja spriječe ili znatno otežaju ostvarenje tražbine iz čl. 107. ZV kako se tvrdi u prijedlogu, a što protivnici osiguranja osporavaju te navode da se radovi nesmetano izvode od datuma koji prethodi njihovom saznanju za privremenu mjeru.
7. U ponovljenom postupku predlagatelj osiguranja je u podnesku zaprimljenom 5. listopada 2018. naveo da su radovi na fasadi radi kojih je predlagao izdavanje privremene mjere u potpunosti dovršeni, ali da je prijedlog bio osnovan.
8. Radi utvrđenja činjenica odlučnih za primjenu čl. 346. OZ sud je utvrdio, da su stranke vlasnici susjednih nekretnina, što nije niti sporno, da se kuća predlagatelja osiguranja nalazi neposredno uz među prema nekretnini protivnika osiguranja, da je predlagatelj osiguranja sklopio Ugovor o izvođenju radova na izradu fasade dana 19.2.2018. s C. c. d.o.o P., s početkom 14.5.2018. kao i da je plaćen avans u iznosu od 3.500,00 Eur.
Prijedlog za osiguranje privremenom mjerom podnesen je sudu 9. svibnja 2018.
9. Saslušan kao svjedok F. M., direktor navedene tvrtke i majstor koji je izvodio radove, iskazao je da su radove trebali početi 14.5.2018., da su kasnili nekih 3-5 dana zbog drugih poslova, da je otprilike tjedan dana prije nego su počeli raditi išao kao dobar gospodarstvenik pitati susjede, ovdje protivnike osiguranja da li mogu raditi na fasadi i postaviti skele prema njihovoj nekretnini, te da je B. J. rekao da je odlučio da ne da delati. On nije bio cijelo vrijeme prisutan na gradilištu a nakon par dana je utvrdio da su njegovi radnici postavili skelu i s ove strane, ali ne zna kada niti kako. Radovi su izvršeni a za vrijeme izvođenja radova nisu imali problema s B..
10. S obzirom na takav iskaz izvođača radova, sud je zaključio da je isti upravo oko datuma 9. svibnja 2018., pitao protivnika osiguranje P. I. da li dozvoljava postavljanje skele, a što je isti odbio, radi čega se predlagatelj osiguranja osnovano obratio sudu radi osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom.
11. Neosnovano protivnici osiguranja prigovaraju tako utvrđenom činjeničnom stanju, jer iz iskaza svjedoka F.., kojeg citiraju i u žalbi, proizlazi da je skela bila točno na međi ili možda nešto malo i preko na čestici protivnika osiguranja, dok su protivnici osiguranja u iskazima koje su dali na ročištu od 21. studenoga 2018. (list 37-38 spisa) izričito izjavili, da se skela nalazila na njihovoj nekretnini i da su radnici prolazili po njihovoj nekretnini. Zato ne mogu u žalbi osnovano prigovarati da sud ne bi utvrdio gdje se skela nalazila i kako ju je trebalo postaviti. Rješenjem o osiguranju protivnicima osiguranja zabranjeno je poduzimanje radnji koje bi sprječavale predlagatelja osiguranja da izvede postavljanje fasade na objektima predlagatelja osiguranja, na zidovima koji su okrenuti prema nekretninama protivnika osiguranja, a za što je očito bio nužan i prelazak na nekretninu protivnika osiguranja (pa makar i minimalni od nekoliko centimetara).
12. Navodi žalbe da predlagatelju osiguranja ne bi nastala nikakva šteta niti da su protivnici osiguranja radove zabranili, jer izvođač ne određuje štetu za kašnjenje, nelogični su i neživotni jer iz iskaza svjedoka F.. proizlazi da su već kasnili, a općepoznato je da se na izvođenje radova po obrtnicima čeka mjesecima (predlagatelj osiguranja ugovor je sklopio u veljači) te da na nekretninama nastaje šteta ako se ne održavaju redovito. Nadalje, kada je protivnik osiguranja 1/J. B. odbio dati odobrenje za vršenje radova, predlagatelj osiguranja nije bio dužan pitati i protivnicu osiguranja 2/N. B. za odobrenje, niti bi njezino odobrenje, s obzirom na to da su protivnici osiguranja suvlasnici susjedne nekretnine, dovelo predlagatelja osiguranja u povoljniji položaj.
13. Radi toga je odredba čl. 346. st. 1. OZ, kojom je propisano, da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti pravilno primijenjena, kada je sud ocijenio da je u trenutku podnošenja prijedloga, isti bio osnovan.
Budući da je tražbina predlagatelja u međuvremenu ispunjena, pravilno je postupak u tom dijelu obustavljen, na temelju čl. 72. st. 2. OZ.
14. S obzirom na to, da je prijedlog bio osnovan, pravilno je primijenjena i odredba čl. 14. st. 4. OZ, kada je predlagatelju osiguranja dosuđen trošak, na temelju Tbr. 11. u vezi Tbr. 7/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15), te trošak sudskih pristojbi, pri čemu se visini troška određeno ne prigovara.
15. Na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 7. ožujka 2022.
S u d a c:
Gordana Bošković Majerović, v.r.
