Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-124/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Ankici Matić, na temelju nacrta odluke sudske savjetnice Ivane Hrkać, u pravnoj stvari tužiteljice K. T. iz B., OIB:…, koju zastupa punomoćnik Ž. M., odvjetnik u P., protiv tuženika I. I., vl. obrta M. iz M., OIB:…, kojeg zastupa Ž. D., odvjetnik u P., radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv rješenja Općinskog suda u Požegi, poslovni broj Pn-18/2020-6 od 2. rujna 2020., 7. ožujka 2022.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se tužiteljeva žalba, ukida se rješenje Općinskog suda u Požegi, poslovni broj Pn-18/2020-6 od 2. rujna 2020. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim je rješenjem riješeno: "Odbacuju se tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice kao nedopušteni."

2. Protiv tog rješenja žali se tužitelj, pobijajući isto zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19. - dalje: ZPP). Žalbenom sudu predlaže ukinuti pobijano rješenje i vratiti predmet na ponovan postupak, podredno predlaže preinaku pobijanog rješenja.

3. Tuženik nije odgovorio na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Iz spisa proizlazi:

-da se tužiteljica bavi poljoprivredom i da je na nekretninama upisanima na k.č.br.10 upisanoj u z.k.ul.br. 82 k.o. B., k.č.br.14 upisano u z.k.u.br. 39 k.o. B. i k.č.br.15 upisanoj u z.k.ul.br. 390 k.o. B.. u poljoprivrednoj sezoni 2018./2019. zasijala uljanu repicu,

- da je na tom nasadu nastala imovinska šteta koju je prouzročila divljač koja je došla iz lovišta L. D. J. K. I., kojim gospodari tuženik,

- da je visina štete utvrđena u postupku osiguranja dokaza u predmetu Općinskog suda u Požegi poslovni broj R1-3/2019, koji je tužiteljica pokrenula 22. siječnja 2019, o čemu je tuženik obaviješten 29. siječnja 2019.,

- da je vještakov pismeni nalaz i mišljenje s procjenom štete tužiteljica po punomoćniku zaprimila 6. srpnja 2019.,

- da je 9. srpnja 2019. tužiteljica poslala odštetni zahtjev tuženiku,

- kako tuženik na taj zahtjev nije odgovorio, tužiteljica je 6. kolovoza 2019. uputila tuženiku prijedlog za sklapanje nagodbe, na koji tuženik nije odgovorio, te konačno,

- da tužiteljica 27. ožujka 2020. ustaje predmetnom tužbom.

6. Prvostupanjski je sud odbacio podnesenu tužbu, obrazlažući kako nisu ostvarene procesne pretpostavke za njeno podnošenje.

7. U predmetnom su postupku mjerodavne odredbe Zakona o lovstvu („Narodne novine“, broj 99/18., 32/19., 32/20., dalje: ZL) koje su na snazi od 17. studenog 2018.

8. Prema odredbi članka 78. točke 1. ZL-a, vrste šteta u lovištima su: šteta na imovini je šteta koju divljač prouzroči svojim djelovanjem tako da smanji vrijednost pokretnina ili nekretnina u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, a to je šteta na poljoprivrednim kulturama, domaćim životinjama, gospodarskim ili drugim objektima; za štetu koju prouzroči divljač nad domaćim životinjama računa se šteta koja se odnosi na smanjenje ili potpuni gubitak vrijednosti oštećene ili ubijene domaće životinje.

9. Nadalje, pretpostavke za podnošenje tužbe protiv lovoovlaštenika propisane su odredbama članka 82. ZL-a, i koje glase:

(1) Za štete iz članka 78. točaka 1. i 2. ovoga Zakona oštećenici su se dužni u roku od sedam dana od dana nastanka štete pisanim putem obratiti lovoovlašteniku na čijem se području šteta dogodila, s tim da je lovoovlaštenik dužan u daljnjem roku od sedam dana odgovoriti oštećeniku.

(2) Nakon isteka rokova iz stavka 1. ovoga članka oštećenik je dužan u daljnjem roku od 30 dana predložiti lovoovlašteniku sklapanje sporazuma o naknadi štete, a lovoovlaštenik je dužan na takav prijedlog oštećenika odgovoriti u daljnjem roku od 30 dana te ako dođe do sklapanja sporazuma, taj sporazum predstavlja ovršnu ispravu.

(3) Nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i ako ne dođe do sklapanja sporazuma iz stavka 2. ovoga članka, oštećenik se može obratiti tužbom radi naknade štete nadležnom sudu najkasnije u roku od tri godine od dana nastanka štete. Nadležni sud odbacit će tužbu ako oštećenik nije postupio na način naveden u stavcima 1. i 2. ovoga članka.

10. Sud prvog stupnja obrazlaže da tužiteljica nije dokazala da se u roku od 7 dana od nastanka štete pisanim putem obratila lovoovlašteniku, odnosno tuženiku, nego je tužiteljica 22. siječnja 2019. pokrenula postupak osiguranja dokaza (R1- 3/2019) i u kojem postupku je nalaz poljoprivrednog vještaka dostavljen tužiteljici 6. srpnja 2019., a tuženiku 4.srpnja 2019., nakon čega se punomoćnik tužiteljice pisanim putem obratio tuženiku tek u srpnju i kolovozu 2019. pozivajući se na nalaz vještaka iz navedenog postupka osiguranja dokaza, dakle: da tužiteljica nije postupila kako joj nalažu odredbe članka 82. ZL-a.

11.1. Tužiteljica u žalbi ističe kako je odmah po saznanju za prouzročenje štete pokrenula postupak osiguranja dokaza i da je time obavijestila tuženika jer je u tom postupku sudjelovao i tuženik. Navodi da određen (ili barem odrediv) odštetni zahtjev prema tuženiku nije ni mogla postaviti prije nego je dobila izrađeno vještvo jer zbog prirode oštećene stvari takvu procjenu nije mogla sama učiniti. Nadalje iznosi stajalište da odredbe članka 82. ZL-a izričito ne propisuju sadržaj pisanog obraćanja oštećenika prema lovoovlašteniku ali da je logično i razumno da bi takav zahtjev trebao sadržavati sve što i eventualna tužba.

11.2. Primjenu citiranih odredbi članka 82. ZL-a od strane prvostupanjskog suda tužiteljica smatra formalističkom navodeći kako je smisao tih odredbi omogućiti lovoovlašteniku obeštetiti oštećenika u mirnom postupku, dakle izbjegavanje sudskih postupaka. Pa stoga, ako se uzme da je tako, neprimjereno je sav teret mogućnosti sporazumnog razrješenja odnosa prebaciti isključivo na oštećenika i pritom dovesti do toga da se štetnik u konačnici oslobodi odgovornosti. Zbog navedenog, tužiteljica ističe da joj je u prvostupanjskom postupku povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske i člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

12. Po mišljenju žalbenog suda, osnovani su žalbeni navodi tužiteljice, iz razloga koji slijede.

13.1. U konkretnom je slučaju nesporno da je tužiteljici na nasadu uljane repice nastala šteta uzrokovana ulaskom divljači na njeno zemljište. Radi se o poljoprivrednoj kulturi posijanoj ujesen 2018. i čija je sjetva optimalna u razdoblju od 5. rujna do 25. rujna.

13.2. Tužiteljica je 22. siječnja 2019. predala prvostupanjskom sudu prijedlog za osiguranje dokaza, koji je prijedlog tuženik primio 29. siječnja 2019., pa je od toga dana tuženik nesumnjivo upoznat sa činjenicom da divljač prodire u poljoprivredno zemljište i uzrokuje štetu. Također, punomoćnik tuženika nazočio je očevidu koji je proveden na nekretnini 21. ožujka 2019. te je vještakinja B. S. konstatirala da je predmetna šteta uzrokovana sukcesivno, kroz dulje vremensko razdoblje, a kako je bilo i sasvim svježih tragova divljači, vještakinja zaključuje da su neki od tragova nastali na sam dan očevida (list 57-1).

13.3. Zbog toga, budući da se ne radi o šteti koja nastala jednom radnjom i čiji opseg i visinu je bilo moguće odmah procijeniti, u opisanoj situaciji se ne može uzeti da je 22. siječnja 2019., dan pokretanja postupka za osiguranje dokaza, ujedno i prvi dan roka iz odredbe članka 82. stavka 1. ZL-a, u kojem je tužiteljica bila dužna pisanim se putem obratiti lovoovlašteniku.

13.4. U konkretnom slučaju tužiteljica je saznala za opseg i visinu štete primitkom pisanog nalaza i mišljenja vještakinje, a to je 6. srpnja 2019. i od toga dana joj počinju teći rokovi propisani odredbama članka 82. ZL-a. Kako je tužiteljica odštetni zahtjev tuženiku uputila 9. srpnja 2019., a 6. kolovoza 2019. uputila mu prijedlog za sklapanje nagodbe, s obzirom na to da tuženik na njen prijedlog nije odgovorio, bila je ovlaštena 27. ožujka 2020. podnijeti predmetnu tužbu.

14. Slijedom navedenog, valjalo je, pozivom na odredbu članka 380. točke 3. ZPP-a, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu, koji će nastaviti postupati po predmetnoj tužbi i o tužbenom zahtjevu donijeti meritornu odluku.

Split, 7. ožujka 2022.

Sutkinja:

Ankica Matić, v. r.