Poslovni broj: 9. K-2308/21-77

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Mirku Aužini, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Branke Crnogorac, kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv I. optuženog D.1 G. i II. optuženog K. P. , zbog kaznenog djela iz članka 230. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO-1734/21 od 19. listopada 2021., izmijenjene 31. siječnja 2022. i 7. ožujka 2022., nakon održane javne rasprave 16. prosinca 2021., 29. prosinca 2021., 14. siječnja 2022., 31. siječnja 2022. i 7. ožujka 2022. u prisutnosti zamjenika ODO-a u Zagrebu Matije Saftića, I. optuženog D.1 G. uz braniteljicu po službenoj dužnosti odvjetnicu M. P. , II.

1  2 optuženog K. P.1 uz branitelja po službenoj dužnosti D. P. , dana 7. ožujka 2022.,

2  3

objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. I optuženi D.1 G. , OIB …, sina M. G. i J. G. , rođen ... u Z., s prebivalištem 2  1

u Z. i boravištem u Z., državljanin …, konobar sa završenom SSS, nezaposlen, neoženjen, bez djece, osuđivan, nalazi se u istražnom zatvoru, i

II optuženi K. P.1 , OIB …, sin A. i B. rođene H. , rođen ... u Z., s prebivalištem u S. K. Z. i boravištem u Z., državljanin …, pomoćni kuhar sa završenim tečajem, nezaposlen, neoženjen, otac jednog djeteta, osuđivan, nalazi se u istražnom zatvoru,

k r i v i  s u

što su:

- 20. kolovoza 2021.g. oko 15,20 sati u Z., u zajedničkoj nakani nepripadnog stjecanja stvari i sveg novca kojeg nađu, najprije I okrivljeni D.1 G. prišao oštećenom A. V. R. M. i pitao ga koliko novca ima, a oštećenik mu je odgovorio da mu može dati samo 10 kuna, na što je D.1 G. rekao da sigurno ima više, pa kada se oštećeni A. V. R. M. ustao s klupe na kojoj je sjedio, I okrivljeni D.1 G. ga je počeo udarati zatvorenom šakom u rame i u predjelu trbuha te nekoliko puta i šakom u glavu, za koje vrijeme mu je II okrivljeni K. P.1 uzeo ruksak koji se nalazio na klupici, otvorio ga te iz njega uzeo i u zajedničku korist zadržao dva mobitela marke: "iPhone tip 8" vrijedan najmanje 1.100,00 kuna i "Nokia" vrijedan 200,00 kuna, novčanik u kojem se nalazio novac u iznosu od 80 eura te putovnicu i razne dokumente na ime A. V. R. M., sveukupne vrijednosti najmanje 1.898,58 kuna,

- dakle, uporabom sile oduzeli tuđe pokretne stvari s ciljem da ih protupravno prisvoje,

- čime su počinili kazneno djelo protiv imovine – razbojništvom – opisano i kažnjivo po članku 230. stavku 1. KZ/11.

II. Na temelju članka 230. stavak 1. KZ/11 I optuženom D.1 G. se za kazneno djelo razbojništva

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci

III. Na temelju članka 58. stavak 1. KZ/11 I optuženom D.1 G. se

o p o z i v a

uvjetna osuda izrečena presudom ovog suda broj Kmp-78/19 od 6. rujna 2019. koja je postala pravomoćna 25. rujna 2019. te se iz navedene presude uzima kao

u t v r đ e n a

kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci

IV. Na temelju članka 58. stavak 1. KZ/11 I optuženom D.1 G. se

o p o z i v a

uvjetna osuda izrečena presudom ovog suda broj Kmp-88/18 od 3. veljače 2020. koja je postala pravomoćna 7. travnja 2020. te se iz navedene presude uzima kao

u t v r đ e n a

kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine

V. Na temelju članka 58. stavak 3. KZ/11 u svezi članka 53. KZ/11 I optuženi D.1 G. se

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora

u trajanju od 2 (dvije) godine i 11 (jedanaest) mjeseci

VI. Na temelju članka 57. KZ/11 I optuženom D.1 G. se

i z r i č e

DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA

time da se od kazne na koju je osuđen ima izvršiti 1 (jedna) godina i 5 (pet) mjeseci, dok se preostali dio kazne u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ukoliko I optuženi D.1 G. u roku od 4 (četiri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo s time da vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne.

VII. Na temelju članka 54. KZ/11 I optuženom D.1 G. se u neuvjetovani dio kazne zatvora uračunava vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 20. kolovoza 2021. pa nadalje.

VIII. Na temelju članka 230. stavak 1. KZ/11 II optuženom K. P.1 se za kazneno djelo razbojništva

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca

IX. Na temelju članka 58. stavak 1. KZ/11 II optuženom K. P.1 se

o p o z i v a

uvjetna osuda izrečena presudom ovog suda broj Kmp-132/19 od 19. veljače 2020. koja je postala pravomoćna 4. lipnja 2020. te se iz navedene presude uzima kao

u t v r đ e n a

kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci

X. Na temelju članka 58. stavak 1. KZ/11 II optuženom K. P.1 se

o p o z i v a

uvjetna osuda izrečena presudom ovog suda broj Kmp-5/20 od 5. veljače 2020. koja je postala pravomoćna 4. lipnja 2020. te se iz navedene presude uzima kao

u t v r đ e n a

kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci

XI. Na temelju članka 58. stavak 1. KZ/11 II optuženom K. P.1 se

o p o z i v a

uvjetna osuda izrečena presudom ovog suda broj Kmp-22/20 od 5. lipnja 2020. koja je postala pravomoćna 5. lipnja 2020. te se iz navedene presude uzima kao

u t v r đ e n a

kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci

XII. Na temelju članka 58. stavak 1. KZ/11 II optuženom K. P.1 se

o p o z i v a

uvjetna osuda izrečena presudom ovog suda broj Kmp-23/20 od 26. listopada 2020. koja je postala pravomoćna 29. prosinca 2020. te se iz navedene presude uzima kao

u t v r đ e n a

kazna zatvora u trajanju od 4 (četiri) mjeseca

XIII. Na temelju članka 58. stavak 1. KZ/11 II optuženom K. P.1 se

o p o z i v a

uvjetna osuda izrečena presudom ovog suda broj K-1410/20 od 16. rujna 2020. koja je postala pravomoćna 23. veljače 2021. te se iz navedene presude uzima kao

u t v r đ e n a

kazna zatvora u trajanju od 4 (četiri) mjeseca

XIV. Na temelju članka 58. stavak 3. KZ/11 u svezi članka 53. KZ/11 II optuženi K. P.1 se

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora

u trajanju od 2 (dvije) godine i 11 (jedanaest) mjeseci

XV. Na temelju članka 57. KZ/11 II optuženom K. P.1 se

i z r i č e

DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA

time da se od kazne na koju je osuđen ima izvršiti 1 (jedna) godina i 5 (pet) mjeseci, dok se preostali dio kazne u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ukoliko II optuženi K. P.1 u roku od 4 (četiri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo s time da vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne.

XVI. Na temelju članka 54. KZ/11 II optuženom K. P.1 se u neuvjetovani dio kazne zatvora uračunava vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 22. kolovoza 2021. pa nadalje.

XVII. Na temelju članka 77. KZ/11 u vezi s člankom 560. stavkom 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19; dalje: ZKP/08) utvrđuje se da novčani iznos od 1.898,58 (tisućuosamstodevedesetosamkunaipedesetosamlipa) predstavlja imovinsku korist koju su I optuženi D.1 G. i II optuženi K. P. ostvarili kaznenim djelom iz članka 230. stavak 1. KZ/11 te se utvrđuje da navedeni novčani iznos predstavlja imovinu Republike Hrvatske te se nalaže I. optuženom D.1 G. i II. optuženom K. P.1 da isplate Republici Hrvatskoj novčani iznos od po 949,29 kn (devetstočetrdesetdevetkunaidvadesetdevetlipa) svaki i to u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

XVIII. Na temelju članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19; dalje: ZKP/08) I optuženi D.1 G. i II optuženi K. P. se u cijelosti oslobađaju obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 6. ZKP/08, te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja po službenoj dužnosti.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv I. optuženog D.1 G. i II. optuženog K. P. , zbog kaznenog djela iz članka 230. stavak 1. KZ/11.

2. Stranke su se na raspravi 16. prosinca 2021.suglasile da raspravu provede predsjednik vijeća kao sudac pojedinac sukladno članku 19. b. ZKP/08.

3. I. optuženi D.1 G. i II. optuženi K. P. pozvani da se očituju o optužbi su izjavili da se ne smatraju krivim za kazneno djelo koje im se optužnicom stavlja na teret.

4. Tijekom dokaznog postupka pročitana je službena zabilješka o dojavi zaprimljena 20. kolovoza 2021. u … PP PU… od strane J. A. T. te pripadajuće izvješće o utvrđenom činjeničnom stanju (list 11 spisa), zapisnik o prepoznavanju po svjedoku A.2 V. osobe I. okrivljenog D. G. (list 167 – 170 spisa), zapisnik o 1  1

prepoznavanju po svjedoku A.2 V. osobe II. okrivljenika K. P. (list 172 – 175 spisa), fotodokumentacija prepoznavanja I. okrivljenog D.1 G. od strane A. V. (list 176 – 179 spisa), zapisnik o prepoznavanju sačinjenog 12. listopada 2021. u …. Policijskoj postaji … PU… povodom dokazne radnje prepoznavanja okrivljenog K. P.1 od strane svjedoka žrtve A. V. R. M. (list 243 – 296 spisa), zapisnik o prepoznavanju okrivljenog D.1 G. od strane svjedoka žrtve A. V. R. M. (list 239 – 242 spisa), u svojstvu svjedoka su ispitani A. V. R. M., A.2 V., T. T. i G. K., provedeno je telekomunikacijsko vještačenje, pregledana je DVD snimka nadzorne kamere sa lista 15, a na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za I. i II. optuženog (list 292-299 spisa).

5. U svojoj obrani, iznesenoj na kraju dokaznog postupka, I. optuženi je naveo kako se tog 20. kolovoza 2021. putem mobitela čuo sa II. optuženim K. P.1 , a sve iz razloga kako bi se našli na … trgu i kako bi se pomirili obzirom da je bio u vezi sa bivšom djevojkom K. P.1 sa kojom isti ima dijete. Željeli su izgladiti međusobne odnose jer se već dosta dugo znaju i jako su dobri prijatelji. Na … trgu se nalazio i oštećenik koji je pričao na mobitel, odnosno sa nekim se raspravljao, bio je jako glasan, iz kojeg razloga mu je rekao da se stiša jer nije mogao razgovarati sa G. K. Kako se njemu oštećenik suprotstavio istome je opalio dva do tri šamara, a u tom trenutku je na … trg došao II. optuženi K. P.1 te je oštećeniku uzeo stvari, odnosno ruksak te je pobjegao, a on se nastavio kretati prema R. i u tom trenutku ga je policija uhitila. Na posebno pitanje braniteljice I. optuženi je naveo da se oštećenik već nalazio na … trgu kada je on došao, s time da je sjedio na klupi nekih 10-15 minuta te je tada zbog njegovog glasnog pričanja na mobitel odnosno raspravljanja došlo do njihovog međusobnog sukoba. Nakon što je II. optuženi oštećenom uzeo stvari on se nastavio kretati prema R., a mjesto događaja je prvi napustio II. optuženi, ali ne zna u kojem je smjeru isti pobjegao. Dan prije inkriminiranog događaja putem mobitela se dogovorio sa II. optuženim da se nađu idućeg dana na … trgu, ali sa istim se nije niti mogao pomiriti jer je on bio prisutan svega jednu minutu te su se tek kasnije vidjeli u zatvoru. Naveo je kako je oštećenik kod sebe imao putnu torbu i ruksak te je isto držao kraj sebe. Na posebno pitanje suca I. optuženi je naveo kako oštećenika nije pitao za nikakve novce već se razgovor između njih odvijao samo na temu njegovog glasnog pričanja na mobitel, a kako se isti njemu suprotstavio opalio mu je dva do tri šamara, dakle samo u glavu te mi je žao što je burno reagirao. Za vrijeme dok je oštećenik razgovarao na mobitel s njim je na klupi sjedio G. K. Zajedno sa II. optuženim K. P.1 je došla M. Č. O., a ista je pobjegla sa K. P. te nije vidio da bi se ista obraćala oštećeniku. Nije znao što je bilo u ruksaku kojeg je II. optuženi uzeo oštećeniku iz razloga što je isti samo uzeo ruksak i pobjegao odnosno nije ga otvarao. Potom su na temelju članka 435. stavak 1. ZKP/08 (obzirom da je I. optuženi u jednom dijelu odstupio od prijašnjeg iskaza) reproducirane snimke prvog ispitivanja I. optuženog od 21. kolovoza 2021., a u kojima je I. optuženi naveo kako je bio na … trgu gdje je sjedio zajedno sa II. optuženim K. P.1 ,a nakon što je oštećenika jednom udario zbog glasnog pričanja na mobitel II. optuženi mu je uzeo ruksak, novce i mobitel. Na … trg je došao sam, s time da je tamo zatekao II. optuženog, a oštećenom je prišao i rekao mu da smanji ton jer oni (s kojima je sjedio na klupi) međusobno ne čuju. Zna da je II. optuženi uzeo ruksak, kojeg je otvorio i izvadio dva mobitela i novce nakon čega je pobjegao, a on se nastavio kretati te ga je odmah uhvatila policija. Nakon što je udario oštećenika, odmaknuo se na drugu klupu, ali nije bježao. Naveo je kako je II. optuženi uzeo oštećenikove stvari nakon što je on udario oštećenika te se odmaknuo. Nakon reprodukcije snimki I. optuženi je upitan zašto danas iskazuje drugačije, a vezano za navode da je na klupi sjedio sa II. optuženim, obzirom da je na raspravi naveo da je sjedio sa G. K., kao i da je vidio da je II. optuženi otvorio ruksak i iz njega izvadio dva mobitela i novce, a na raspravi je iskazivao da nije znao što je bilo ruksaku jer ga II. optuženi nije otvarao, I. optuženi je naveo je kako je točno ono što je na raspravi iznio u svojoj obrani jer je prilikom provođenja dokaznih radnji prvog ispitivanja bio pod utjecajem alkohola.

6. U svojoj obrani, iznesenoj na kraju dokaznog postupka, II. optuženi je naveo da je sa I. optuženim D.1 G. dan prije inkriminiranog događaja dogovorio susret na … trgu kako bi riješili nesuglasice obzirom da je isti bio u vezi sa njegovom bivšom djevojkom s kojom ima dijete. Dolaskom na … trg zatekao je I. optuženog D.1 G. 1 kako se sukobio sa oštećenikom a pored njih se nalazio otvoreni ruksak, a pored ruksaka stvari razbacane po podu te je iskoristio priliku odnosno njihov sukob te uzeo novčani iznos od 80 eura u raznim apoenima i mobitel marke IPhone 8 te je sa istima pobjegao. Napomenuo je da između njega i I. optuženog nije bilo nikakvog dogovora, već je on samo iskoristio priliku te je otuđio oštećenikove stvari zbog čega mu je žao i kaje se. Na posebno pitanje suca vezano za sukob između I. optuženog i oštećenog naveo je kako je samo vidio da je I. optuženi oštećenom opalio dva do tri šamara nakon čega je on sa oduzetim stvarima pobjegao, zapravo tu je bio svega pola minute,a s njim je bila M. Č. O., ali se ista nije obraćala oštećeniku jer nije niti stigla. Nakon ovog događaja on i M. su pobjegli prema G. k. Potom su na temelju članka 435. stavak 1. ZKP/08 (obzirom da je II. optuženi u jednom dijelu odstupio od prijašnjeg iskaza) reproducirane snimke prvog ispitivanja II. optuženog od 23. kolovoza 2021., a u kojima je II. optuženi naveo da je I. optuženi šamarao oštećenika, na što mu je rekao da to ne radi, nakon čega su se on i M. udaljili. Isto tako naveo je kako je vidio da je I. optuženi pokušao oštećeniku istrgnuti iz ruke torbu, s time da je I. optuženi oštećenika bar 5-6 puta udario, pri tome i u trbuh, odnosno šamarao ga je po cijelom … trgu.Nakon reprodukcije snimki II. optuženi je upitan zašto iskazuje drugačije, a vezano za to da je I. optuženi oštećenika udario pet do šest puta šakom, pri tome i u trbuh, a na raspravi je naveo da ga je udario dva do tri puta te da je oštećenik imao torbu koju mu je I. optuženi pokušao istrgnuti iz ruke, obzirom da je na raspravi iskazivao da je on otuđio novac i mobitel iz oštećenikova ruksaka, II. optuženi je naveo kako je točno ono što je iskazivao na raspravi.

7. S obzirom na ovakvu obranu I. optuženog i II. optuženog nije bilo sporno da je I. optuženi na … trgu 20. kolovoza 2021. oko 15,20 sati udario oštećenog u nekoliko navrata u glavu.

8. Sporno je da li je I. optuženi prišao oštećenom i pitao ga koliko novca ima, a oštećenik mu odgovorio da mu može dati samo 10 kuna, na što je I. optuženi D.1 G.1 rekao da sigurno ima više, pa kada se oštećeni A. V. R. M. ustao s klupe na kojoj je sjedio, da li ga je I. optuženi D.1 G. počeo udarati zatvorenom šakom u rame i u predjelu trbuha te nekoliko puta i šakom u glavu (obzirom da I. optuženi navodi da mu je opalio nekoliko šamara, dakle otvorenim dlanom), da li mu je II. optuženi otuđio stvari, obzirom da je II. optuženi različito iskazivao na raspravi i prilikom provođenja dokazne radnje prvog ispitivanja, koji predmeti su otuđeni oštećeniku i njihova ukupna vrijednost te da li su I. i II. optuženi postupali u zajedničkoj nakani nepripadnog stjecanja stvari i sveg novca kojeg nađu, odnosno da li su postupali kao supočinitelji.

9. Iz iskaza oštećenog A. V. R. M. proizlazi da je inkriminirane prigode sjedio na klupici preko puta A. k. na … trgu, te čekao autobus za N. kada su mu prišle dvije muške osobe, a s njima je bila i još jedna djevojka, s time da ga je jedna muška osoba počela tuči, a druga osoba je uzela njegovu torbu, u kojoj su bili mobitel i novci. Jedan mobitel je bio IPhone bijeli, drugi Nokia crni stariji model te nekih 70 do 80 eura, u ruksaku je bila putovnica, osobna iskaznica, a od otuđenih stvari su mu vraćeni osobni dokumenti i kreditna kartica. Oštećeni nije znao cijenu bijelog Ipone-a, dok je za mobitel marke Nokia naveo da je njegova vrijednost oko 200,00 kuna.Na posebno pitanje braniteljice I optuženog isti je naveo da je sjedio na klupi, a dvojica muškaraca su mu prišla sa desne strane smjera tramvaja, s time da je prvo došao jedan muškarac, a nakon dvije minute došao je drugi muškarac i ženska osoba. Između njih, odnosno njega i prvog muškarca koji ga je tukao se vodio kratki razgovor, a kada je upitan o čemu se vodio razgovor naveo je da se ne sjeća. U nastavku iskaza vezano za razgovor između njega i I. optuženog, oštećeni je, nakon što mu je od strane raspravnog suca predočen dio iskaza pred policijskim istražiteljem naveo kako je točno da ga je prvi muškarac pitao koliko mu može dati novca, a on mu je rekao da može dobiti samo 10 kuna, na što mu je taj muškarac rekao da sigurno ima više novaca, nakon čega se digao sa klupe, a isti ga je počeo udarati zatvorenom šakom po desnom ramenu i u predjelu trbuha više puta. Kada je upitan da u sudnici pokaže osobu koja ga prva došla do njega, oštećenik je pokazao I. optuženog D.1 G. za kojeg je naveo da ga je samo tukao, da mu nije ništa otuđio. Na posebno pitanje branitelja II. optuženog oštećenik je naveo da nije vidio dvojicu muškaraca da su zajedno došli, već mu je prvo prišao muškarac koji ga je udarao, a nakon dvije minute prišao mu je drugi muškarac. Nakon ovog događaja je ostao na … trgu, a dva muškarca i ženska osoba su se zajedno udaljili u smjeru odakle su i došli. Na posebno pitanje suca naveo je da za vrijeme dok je sjedio na klupici su tu bile prisutne druge osobe koje su sjedile na susjednim klupama, a bilo je nekih tri do četiri osobe. Za vrijeme dok ga je jedan muškarac udarao drugi je uzeo njegovu torbu odnosno ruksak, otvorio ga, ali nije mogao vidjeti točno što je iz ruksaka uzeo. Nije zvao policiju već je zvao jedan dečko koji mu je prišao te rekao da je on zvao policiju. Za vrijeme dok je sjedio na klupi kraj sebe je držao jedan ruksak i dva komada putne prtljage. Samo je sjedio na klupi, nije sa nikim pričao, niti je pričao na mobitel jer mu je mobitel bio u torbi. Ova nepoznata ženska osoba ga je pitala šifru od mobitela koju joj je dao jer je bio u strahu. Za vrijeme dok je sjedio u parku ove dvije muške osobe nisu bile u parku nego su došle od nekuda s time da mu je prvo pristupio muškarac koji ga je tukao, a nakon nekoliko minuta došao je drugi muškarac.

10. Iz iskaza svjedoka A.2 V. proizlazi kako se navedeni događaj dogodio negdje u ljeto 2021., u kolovozu, kada je stajao na tramvajskoj stanici preko puta A. k. sjeverno od parkinga na istočnoj strani D. ulice te je vidio naguravanje i to na način da je jedan muškarac kojeg je u sudnici prepoznao kao I optuženog udarao oštećenika, a drugi muškarac kojeg je u sudnici prepoznao kao II optuženog mu je vadio stvari iz ruksaka nakon čega su se svi zajedno sa još jednom ženskom osobom udaljili u smjeru sjevera po D. ulici. Prvi muškarac koji je udarao oštećenika istoga je udario par puta u glavu pri čemu mu oštećenik nije uzvraćao. Policiju je pozvao u trenutku kada je vidio da je oštećenik par puta udaren u glavu te je pristupio oštećeniku, rekao mu da je pozvao policiju te sa njim pričekao policiju, nakon što je napustio mjesto događaja kada je vidio da je policija uhvatila prvog muškarca koji je tukao oštećenika. U trenutku kada je prvi muškarac prilazio oštećeniku čuo je neku viku odnosno da se prvi muškarac derao, a nije točno čuo što je govorio. Na posebno pitanje braniteljice I optuženog svjedok je naveo da je od mjesta događaja bio udaljen nekih 30-tak metara s time da je prethodno pričao na mobitel te je vidio naguravanje, međutim u tom trenu nije mislio da se radi o nekom kaznenom djelu, ali kada je vidio da prvi muškarac udara oštećenika odnosno da se ne radi o međusobnom naguravanju, tada je nazvao policiju. Kada je nazvao policiju ostao je na tramvajskoj stanici, pratio je događaj i to je prenosio policiji na mobitel. Navedeni događaj se događao u parku, tu je bila jedna klupa, ne zna da li je oštećenik sjedio na klupi, samo je vidio da je na klupi kofer. Vidio je kako se oštećenik vrti u krug, odnosno isti se povlačio obzirom da ga je prvi muškarac udarao, a drugi muškarac se nalazio deset metara od njih te je vadio stvari iz oštećenikovog ruksaka. Sa njima je bila još jedna ženska osoba koja ih je odgovarala od svega toga, nije čuo što im je ona govorila, ali je to shvatio po njezinim gestikulacijama, nakon čega su se svi zajedno udaljili prema sjeveru u smjeru benzinske postaje I. Prije tučnjave nije primijetio nikoga od optuženika jer je sišao s tramvaja radi presjedanja na drugi tramvaj. Oštećenik u ruci nije ništa imao u trenutku kada je on vidio predmetni događaj. Nije se mogao točno sjetiti koji je muškarac uzeo ruksak, ali je siguran da mu je stvari iz ruksaka otuđio II optuženi, nakon čega je na posebno pitanje branitelja II. optuženog naveo da je u prethodnom dijelu iskaza naveo da je oštećeniku stvari otuđio II. optuženi iz razloga što je to zaključio po tome što je isti u sudnici u svojstvu II. optuženog, pa je to zato zaključio, s time da je dodao kako istog nije prepoznao prilikom provođenja radnje prepoznavanja jer je promijenio imidž. Na posebno pitanje suca svjedok je naveo kako prvo što je vidio vezano za predmetni događaj je da prvi muškarac viče na oštećenika, a u tom trenutku mu uglavnom u fokusu nije bio drugi muškarac, ali misli da je od njih bio udaljen nekih deset metara. U trenutku kada je vidio da prvi muškarac udara oštećenika drugi muškarac je bio od njih u radiusu nekih deset metara, odnosno bio je malo bliže nego u početku samog događaja. Prvi muškarac je udario oštećenika negdje tri do četiri puta u glavu. Nije bilo vremenskog odmaka od udaranja oštećenika do trenutka kada je drugi muškarac uzeo stvari iz ruksaka, međutim to se sve odvijalo vrlo brzo. Drugi muškarac je uzeo ruksak i odnio ga 10-15 metara od mjesta tučnjave, tada je otvorio ruksak, iz njega uzeo stvari, siguran je da je uzeo mobitel i novčanik, a kada je ispraznio ruksak istog je odbacio u grmlje ili drveće kod ograde. Kada je došao do oštećenika, dva muškarca i ženska osoba već su bili kod I., a on je oštećenika zatekao na pješačkom prijelazu prema A. k. Na posebno pitanje I optuženog je naveo kako nije vidio tko se kome prvi obratio.

11. Iz iskaza svjedoka T. T. proizlazi kako se navedeni događaj dogodio u kolovozu 2021. neposredno pred njegov put, kada je prelazio cestu od parkirališta prema A. k. kojom prigodom je ugledao jednog mladića sa bradom te još jednu mušku osobu koja mu je pristupila, te je primijetio da je bila neka agresivna situacija. Prešao je cestu, okrenuo leđa toj klupi, odnosno samom događaju te je tada nazvao policiju jer mu je izgledalo da je ovaj mladić sa bradom u nekoj nevolji. Nakon što je ostavio stvari, imao je još neko vrijeme do polaska autobusa te se vratio na mjesto događaja i vidio da je tada došla policija i onda je otišao. Vidio je da je policija legitimirala ovog mladića sa bradom te je shvatio da tu nema što raditi te je otišao. Na posebno pitanje braniteljice I optuženog svjedok je naveo kako prvo što je opazio je bio mladić sa bradom koji je sjedio na klupici, do njega je stajala putna torba i kofer, a nakon toga je vidio da mu je prišao jedan muškarac, unio se u njega, a potom iduća scena koju je vidio da oboje stoje. Od mjesta događaja je bio udaljen nekih 10 metara. Kada mu je predočen dio iskaza od 27. rujna 2021., cijeli drugi odlomak, u kojem je naveo kako je mladiću s bradom prišao mladić u crvenoj majici sa stisnutim šakama kao da će ga udariti a onda je prvo otišao do susjedne klupe pa se vratio, a na tu prijetnju se mladić s bradom ustao s klupe, naveo je da je točno da je ipak muškarac najprije prišao oštećeniku pa otišao , a potom se vratio. Vidio je samo oštećenika i ovog muškarca koji mu je prišao, ali misli da je na susjednoj klupi bio još jedan muškarac koji sa njima po njegovom viđenju situacije nije bio u nikakvom odnosu, ali to ne zna. Nakon što je prešao cestu i okrenuo se, tada je vidio da oba muškarca stoje te je shvatio da se radi o nekakvoj neugodnoj situaciji, ali nije vidio da bi išta bilo otuđeno.Na posebno pitanje branitelja II. optuženog svjedok je naveo da je oštećenika primijetio po bradi obzirom da liči na jednog sina njegovog prijatelja, a za ovog drugog muškarca koji je prišao oštećeniku naveo je da je bilo ljeto, da je bio u majici kratkih rukava, crvene ili neke slične boje, kratke kose, misli svjetlije. Na posebno pitanje suca svjedok je naveo kako nije vidio nikakav fizički obračun, ali je to bila situacija odnosno govor tijela koji je na to upućivao.

12. Iz iskaza svjedoka G. K. proizlazi da inače odlazi na … trg, ali kada mu je specificiran datum 20. kolovoza 2021. naveo je da se ne sjeća da li je tada bio na … trgu. Njemu su I. i II. optuženi poznati samo iz viđenja, ali se ne sjeća da je prisustvovao bilo kakvom događaju koji bi se događao na … trgu u smislu da bi bilo nekog naguravanja između ovdje optuženih sa nekom trećom osobom. Dodao je kako je II. optuženi znao dolaziti sa još jednom djevojkom na … trg, ali nije znao kada je to bilo. Ne sjeća se niti da je I. optuženi D.1 G. imao bilo kakav okršaj na … trgu.

13. Iz zapisnika o prepoznavanju od 27. rujna 2021. proizlazi kako je svjedok A.2 V. prepoznao I.optuženog D. G. kao osobu u crvenoj majici koja je udarala 1  1

oštećenog, dok je prilikom prepoznavanja osobe koje je oštećeniku inkriminirane prigode otuđila predmete izdvojio II. optuženog K. P.1 i još jednu osobu, a potom je za tu drugu osobu (koja nije II. optuženi) naveo da misli da je ta osoba oštećeniku otuđila predmete.

14. Iz zapisnika o prepoznavanju od 12. listopada 2021. proizlazi kako je oštećenik A. V. R. M. prepoznao I.optuženog D.1 G. kao osobu u crvenoj majici koja ga je udarala, dok je prilikom prepoznavanja osobe koja mu je inkriminirane prigode otuđila predmete izdvojio II. optuženog K. P.1 , ali nije u to mogao biti 100% siguran.

15. Sud je iskaz oštećenika A. V. R. M. prihvatio kao istinit i vjerodostojan obzirom da isti kao žrtva kaznenog djela, koji ne poznaje optuženike nije imao nikakvog razloga neistinito iskazivati o događaju, odnosno lažno teretiti optuženike, a pored toga njegov iskaz je životan i logičan te u suglasnosti sa iskazima ostalih svjedoka, prvenstveno neposrednih očevidaca T. T. i A.2 V., a dijelom i obranama I. i II. optuženih. Sud je također iskaze naprijed imenovanih svjedoka cijenio kao istinite i vjerodostojne, životne i logične, obzirom da se radi o svjedocima koji ne poznaju niti oštećenika, niti optuženike, te su se sasvim slučajno zatekli na mjestu događaja, a radi se o neutralnim svjedocima nezainteresiranim za ishod ovog postupka, tako da isti nemaju nikakvog razloga o događaju neistinito iskazivati. Navedeni svjedoci, za razliku od oštećenika nisu bili cijelo vrijeme prisutni samom događaju od početka do kraja, a i događaj su pratili sa određene udaljenosti, međutim njihovi iskazi sa iskazom oštećenika se međusobno suglasno nadopunjuju te predstavljaju jednu zaokruženu cjelinu.

16. Naime, sud je prihvatio iskaz oštećenika da I. i II. optuženi nisu zajedno došli na … trg, a u tom dijelu je takav iskaz suglasan obranama I. i II. optuženog te je sud utvrdio da je na … trg prvo došao I.optuženi, a potom II. optuženi. O vremenu dolaska na … trg svjedoci A.2 V. i T. T. nisu niti mogli iskazivati obzirom da je njihov prvi doticaj sa inkriminiranim događajem trenutak kada I. optuženi prilazi oštećeniku. Obzirom da se u ovom postupku kao prvo sporno pitanje pojavilo pitanje razgovora između I. optuženog i oštećenika (što je kasnije bitno glede subjektivnog odnosa I. optuženog prema kaznenom djelu), sud je u cijelosti prihvatio iskaz oštećenika da mu je I. optuženi prišao i pitao ga koliko ima novca, pa kada mu je ovaj odgovorio da mu ne može dati više od 10 kuna I. optuženi ga je počeo udarati. Za razliku od ovakvog iskaza oštećenika sud nije prihvatio obranu I. optuženog da je oštećeniku prišao iz razloga što je glasno pričao na mobitel, zbog čega nije mogao pričati s drugim osobama s kojima se nalazio na klupici. Ovakva obrana I. optuženog je u suprotnosti sa iskazom oštećenika, koji je u svom iskazu decidirano naveo da je samo sjedio na klupici i da nije pričao na mobitel, odnosno da mu je mobitel bio u torbi, ali je i u suprotnosti sa iskazom svjedoka T. T. koji samo spominje agresivnu situaciju na način da I. optuženi prilazi sa stisnutom šakom oštećeniku, dakle ne spominje da bi oštećenik imao bilo kakav mobitel ili da bi pričao na mobitel, već isključivo navodi da je sjedio na klupi, a isti bi zasigurno sa udaljenosti od 10 metara vidio oštećenika kako priča na mobitel da se događaj odvio onako kako ga je prikazao I. optuženi. Isto tako, obrana I. optuženog je suprotna i iskazu svjedoka A.2 V. koji je dosljedno iskazivao o cijelom događaju kada je naveo da je najprije čuo neku viku, odnosno da se I. optuženi derao, međutim u niti jednom trenutku ne spominje da je vidio oštećenika da priča na mobitel. Pored toga da oštećenik nije pričao na mobitel sud zaključuje iz daljnjeg iskaza svjedoka A.2 V. koji je cijeli događaj pratio sa 30 metara i tome obavještavao policiju kada je naveo da je osoba koja je otuđila stvari oštećeniku iste vadila iz njegovog ruksaka, pri čemu je naveo kako je vidio da osim novca vadi i mobitele. Dakle, u tom dijelu je obrana I. optuženog neuvjerljiva jer je iskaz oštećenika da nije pričao na mobitel i da mu je mobitel bio u ruksaku potvrđen iskazom svjedoka A.2 V. koji je vidio da osoba koja otuđuje stvari iz ruksaka oštećenika vadi mobitele. Iako svjedoci A.2 V. i T. T. nisu čuli razgovor između oštećenog i I. optuženog D.1 G. , kako je već naprijed navedeno njihovi iskazi u pogledu onoga što su vidjeli se nadopunjuju sa iskazom oštećenika te potvrđuju njegov iskaz o razlozima pristupanja I. optuženog, odnosno potvrđuju da mu nije pristupio zbog glasnog pričanja na mobitel, već kako bi tražio novac, kako to oštećeni navodi u svom iskazu.

17. Nadalje, oštećenik je u svom iskazu naveo kako su mu prišle dvije muške osobe, a s njima je bila i još jedna djevojka, s time da ga je jedna muška osoba počela tuči, a druga osoba je uzela njegovu torbu, a dvojica muškaraca su mu prišla sa desne strane smjera tramvaja, s time da je prvo došao jedan muškarac, a nakon dvije minute došao je drugi muškarac i ženska osoba. U nastavku iskaza oštećenik je naveo da nije vidio dvojicu muškaraca da su zajedno došli, već mu je prvo prišao muškarac koji ga je udarao, a nakon dvije minute prišao mu je drugi muškarac.Za vrijeme dok ga je jedan muškarac udarao drugi je uzeo njegovu torbu odnosno ruksak, otvorio ga, ali nije mogao vidjeti točno što je iz ruksaka uzeo. Za vrijeme dok je sjedio u parku ove dvije muške osobe nisu bile u parku nego su došle od nekuda s time da mu je prvo pristupio muškarac koji ga je tukao, a nakon nekoliko minuta došao je drugi muškarac. Iz ovakvog iskaza oštećenika mogle bi se naslutiti kontradiktornosti kada navodi da dvije osobe nisu zajedno došle, već da mu je druga osoba pristupila dvije minute nakon što mu je prišao prvi muškarac, da bi u nastavku iskaza naveo da mu je drugi muškarac otuđio stvari za vrijeme dok ga je prvi muškarac udarao. Međutim, po ocjeni suda radi se nespretnoj interpretaciji događaja od strane oštećenika koji u jednom navratu govori da je drugi muškarac prišao dvije minute nakon prvog muškarca, a potom je naveo da mu je drugi muškarac istodobno kada ga je prvi muškarac počeo tuči oduzeo stvari. Ovakvo iskazivanje oštećenika sud pripisuje očiglednom strahu koji je oštećenik proživio inkriminirane prigode dok je samo sjedio na … trgu i čekao autobus za N., a što je i sam oštećenik na raspravi potvrdio da se bojao, zbog čega je u konačnici dao i šifru mobitela NN ženskoj osobi, pa je razumljivo da se u situaciji kada ga jedan muškarac udara, a drugi oduzima stvari neposredno pred odlazak na put zbog pretrpljenog straha nije mogao točno sjetiti svih detalja. Osim toga, oštećenik očito želi zaboraviti ovaj događaj jer nije želio niti sudjelovati u svojstvu oštećenika, niti postavljati imovinskopravni zahtjev. Stoga je ocjena suda, da I. i II. optuženi nisu došli zajedno na … trg što je već i naprijed navedeno, međutim u trenutku kada I. optuženi prilazi oštećeniku i pita ga novac, sud je utvrdio da se II. optuženi nalazio na … trgu. Naime, svjedok A.2 V. potvrđuje da se druga osoba (kasnije je nesporno utvrđeno da se radi o II. optuženom) koja je otuđila stvari nalazila deset metara od oštećenika i I. optuženog kada je I. optuženi počeo vikati na oštećenika, a potom se u trenutku kada je I. optuženi počeo udarati oštećenika približio samom mjestu događaju te oštećeniku otuđio stvari, odnosno naveo je kako nije bilo vremenskog odmaka od udaranja oštećenika od strane I. optuženog do otuđenja stvari od II. optuženog, što je u konačnici potvrdio i sam oštećenik kada je naveo da mu je drugi muškarac otuđio stvari za vrijeme dok ga je prvi muškarac udarao. Isto tako, svjedok T. T. spominje na klupici drugog mladića u trenutku kada I. optuženi prilazi oštećeniku, pa iako navodi da po njegovom mišljenju taj mladić s I. optuženim nije imao nikakve veze, sud smatra da se radi upravo o II. optuženom K. P.1 . Sud takvu ocjenu temelji analizirajući iskaze svjedoka T. T., A. V. i oštećenika obzirom da je svjedok T. T. nije vidio napad i udaranje oštećenika od strane I. optuženog, već je vidio po njemu „agresivnu situaciju” kada I. optuženi prilazi oštećeniku, nakon čega je okrenuo leđa i nazvao policiju, a svjedok A.2 V. je po ocjeni suda situaciju počeo pratiti u trenutku kada I. optuženi viče na oštećenika, što zapravo predstavlja nastavak situacije koju je vidio svjedok T. T., a kako je po iskazu oštećenika drugi muškarac mu oduzeo stvari za vrijeme dok je ga je udarao I. optuženi, što potvrđuje i svjedok A.2 V. kada navodi da nije bilo vremenskog odmaka od udaranja oštećenika i oduzimanja stvari, već da se sve odvilo jako brzo, sud je ocijenio kako je oštećenik u svom iskazu govorio o različitom vremenskom dolasku I. i II. optuženog na … trg ( u razmaku o dvije minute), ali o istovremenom poduzimanju radnji od strane I. optuženog u vidu pristupanja oštećeniku i udaranja te II. optuženog u vidu otuđenja stvari. Stoga ni u tom dijelu nije prihvaćena obrana II. optuženog da je došao na … trg dok je I. optuženi već udarao oštećenika jer je takva obrana suprotna iskazima navedenih svjedoka koji su potvrdili da nije bilo vremenskog odmaka, odnosno da se radilo o istovremenim radnjama od strane I. optuženog u vidu pristupanja i udaranja oštećenika te II. optuženog u vidu otuđenja stvari, što znači da se ovaj vremenski odmak od dvije minute koji spominje oštećenik kada govori o različitom pristupanju I. i II. optuženog isključivo odnosi na vrijeme njihovog dolaska, a ne na to da mu je drugi muškarac prišao nakon dvije minute jer suprotno proizlazi prvenstveno iz iskaza svjedoka A.2 V. koji u niti jednom dijelu svog iskaza ne navodi da bi bilo nekog vremenskog odmaka između pristupanja I. optuženog i udaranja te otuđenja stvari od strane II. optuženog, a pogotovo ne takvog vremenskog odmaka od dvije minute, obzirom da su se radnje I. i II. optuženog odvijale istovremeno.

18. Nadalje, I. optuženi od početka negira bilo kakvu vezu sa II. optuženim vezano za otuđenje stvari, pa je tako u obrani prilikom prvog ispitivanja naveo kako se na klupici na … trgu nalazio sa II. optuženim gdje nisu mogli razgovarati zbog oštećenikova glasnog pričanja na mobitel, ali da nije znao da će II. optuženi otuđiti oštećenikove stvari, da bi na raspravi naveo kako je na klupici sjedio sa svjedokom G. K., pokušavajući na taj način u potpunosti otkloniti bilo kakvu vezu sa II. optuženim. Međutim, upitan na raspravi I. optuženi kao razlog oprečnom iskazivanju navodi da je točno ono što je iskazivao na raspravi, odnosno da je bio sa G. K., a kao razlog takvog odstupanja od prijašnje obrane je naveo da je prilikom provođenja dokazne radnje prvog ispitivanja bio alkoholoziran.

19. Sud je već naprijed naveo kako je iz iskaza oštećenika, svjedoka A.2 V. i T. T. utvrdio da se I. optuženi nalazio na … trgu zajedno sa II. optuženim, odnosno da se II. optuženi već nalazio na tom mjestu kada je I. optuženi pristupio oštećenom, pa u tom dijelu prihvaća obranu I. optuženog prilikom prvog ispitivanja i koja je reproducirana na raspravi, odnosno da je na klupici pričao sa II. optuženim i da je nakon toga pristupio oštećenom (samo je sud utvrdio da mu nije pristupio zbog glasnog pričanja na mobitel). Naime, I. optuženi je na raspravi naveo da drugačije iskazuje zato što je prilikom provođenja dokazne radnje prvog ispitivanja bio alkoholiziran, međutim po ocjeni suda radi se o ponovnom prilagođavanju obrane u cilju potpunog otklanjanja bilo kakve veze sa II. optuženim i otuđenjem stvari. Pri tome treba naglasiti kako je I. optuženi prilikom provođenja dokazne radnje prvog ispitivanja kako pred policijom tako i pred ODO Zagreb imao izabranog branitelja koji bi, da je I. optuženi bio alkoholiziran zasigurno postupao u zaštiti njegovih prava prilikom iznošenja obrane. Međutim da je takva obrana neuvjerljiva i usmjerena na otklanjanje kaznenopravne odgovornosti potvrđuje iskaz svjedoka G. K. koji je naveo kako se ne sjeća da je inkriminirane prigode bio na … trgu te da bi prisustvovao bilo kakvom događaju u smislu da bi bilo nekog naguravanja između optuženih sa nekom trećom osobom niti se sjeća da je I. optuženi D.1 G. imao bilo kakav okršaj na … trgu. Navedeni svjedok I. i II. optuženog poznaje iz viđenja, te bi bilo životno i logično da bi se sjećao događaja od prije četiri mjeseca u kojem bi I. optuženi udarao oštećenika, a potom mu II. optuženi otuđio stvari da se događaj odvijao onako kako je to opisao I. optuženi u svojoj obrani, odnosno da je sa svjedokom sjedio i razgovarao na klupici 15 minuta prije samog inkriminiranog događaja. Navedeni svjedok da je bio prisutan inkriminiranom događaju, kako to I. optuženi nastoji prikazati u svojoj obrani ne bi se niti morao sjećati svih detalja, međutim u situaciji kada istom uopće nije poznato da bi prisustvovao bilo kakvom događaju u kojem su sudjelovali optuženici na … trgu u vidu nekakvog sukoba i naguravanja, ocjena je suda kako navedeni svjedok očito nije bio osoba s kojim je I.optuženi sjedio na klupici neposredno prije nego što je pristupio oštećeniku. Ovakav iskaz je sud prihvatio kao istinit i vjerodostojan jer sud ne nalazi nikakvog objektivnog razloga zbog čega bi svjedok neistinito iskazivao, pri čemu ovakav iskaz treba povezati sa iskazom svjedoka A.2 V. koji navodi II. optuženog (odnosno osobu koja otuđuje stvari za koju je nesporno utvrđeno da se radi o II. optuženom) kao osobu koja se nalazi deset metara od I. optuženog u trenutku kada isti pristupa oštećeniku te sa iskazom svjedoka T. T. koji kao drugu osobu spominje mladića, što svakako ne bi odgovaralo osobi staroj 47 godina koliko ima svjedok G. K.

20. Isto tako, imajući u vidu naprijed izložene okolnosti sud je obranu II. optuženog prihvatio samo u dijelu da je došao na … trg iza I. optuženog, dok u ostalom dijelu obranu smatra neuvjerljivom i usmjerenom ublažavanju kaznene odgovornosti, i to ne samo u dijelu da je na … trg došao kada je I. optuženi već udarao oštećenika (obzirom da je takva obrana suprotna svim iskazima svjedoka, ali i obrani I. optuženog prilikom prvog ispitivanja koju je sud prihvatio u tom dijelu), već i u pogledu načina otuđenja stvari i vrste otuđenih stvari o čemu će biti riječi u nastavku.

21. Nadalje, kao sporo se pojavilo pitanje brojnosti, načina i mjesta udaranja oštećenog od strane I. optuženog. Naime, nesporno je da je I. optuženi prema oštećenom primijenio silu, međutim isti u svojoj obrani navodi da je oštećenika dva do tri puta otvorenim dlanom udario u glavu, koju obranu sud nije prihvatio jer je u suprotnosti sa iskazom oštećenika koji je naveo kako ga je I. optuženi udario i zatvorenom šakom u rame i trbuh, a da je I. optuženi oštećenika udario par puta šakom u glavu, a ne otvorenim dlanom potvrđujei svjedok A.2 V.. Navedeni svjedok ne govori o udaranju oštećenika u rame i trbuh, međutim kako je isti prije udaraca šakom u glavu vidio naguravanje oštećenika i I. optuženog, dakle još u trenutku kad nije mislio da bi se radilo o nekom kaznenom djelu, sud je ocijenio kako je upravo navedene udarce oštećenik zadobio prije nego što mu je I. optuženi zadao više udaraca šakom u glavu. Ovdje treba istaknuti i obranu II. optuženog prilikom prvog ispitivanja, koja je reproducirana na raspravi i koji iskazuje da je I. optuženi oštećenika udarao kako u glavu, tako i u trbuh, što samo potvrđuje naprijed navedenu ocjenu suda da je isti od početka sa I. optuženim bio na mjestu događaja.

22. U pogledu otuđenih stvari, oštećenik je naveo da su mu otuđeni osobni dokumenti, a koji su i vraćeni, kao i 80 eura, mobitel marke iPhone te mobitel marke Nokia. Isto tako I. optuženi u svojoj obrani prilikom prvog ispitivanja navodi kako je II. optuženi iz torbe oštećenika uzeo novac i dva mobitela, a svjedok A.2 V. je vidio kako druga osoba (II. optuženi) iz ruksaka vadi mobitel i novac. Konačno, na raspravi je II. optuženi iskazivao da je upravo on oštećeniku otuđio 80 eura i mobitel marke iPhone (ne navodi mobitel marke Nokia). Stoga, u pogledu otuđenih stvari sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu oštećenika koji je zapravo jedina osoba koja je točno znala koje je stvari imala u ruksaku te ih je točno specificirala u pogledu novčanog iznosa (što je potvrdio i sam II. optuženi da se radilo o 80 eura) te u pogledu marki mobitela koji su mu otuđeni (II. optuženi navodi mobitel marke iPhone), a što je potvrđeno obranom I. optuženog o vrsti otuđenih stvari, a dijelom i iskazom svjedoka A.2 V. koji je vidio da II. optuženi iz ruksaka vadi mobitel i novac.

23. Nastavno na vrstu i količinu otuđenih predmeta sud je analizirao i način njihovog otuđenja te u tom pogledu nije prihvatio obranu II. optuženog da su stvari koje je otuđio bile razbacane po podu, a da se pored njih nalazio otvoreni ruksak, obzirom da je takva obrana u suprotnosti sa iskazom oštećenika i svjedoka A.2 V. koji su naveli da je II. optuženi otvorio ruksak te iz njega otuđio stvari, a svjedok A.2 V. navodi i kako je ruksak, nakon što je otuđio novac i mobitel bacio u obližnje grmlje ili drveće. Također, da je II. optuženi oštećenikove stvari vadio iz ruksaka, navodeći točno što mu je otuđio potvrdio je i I. optuženi u svojoj obrani prilikom prvog ispitivanja, tako da u tom dijelu nije prihvaćena obrana sa rasprave u kojoj je I. optuženi naveo da je II. optuženi samo uzeo ruksak i s njim pobjegao jer na taj način ponovno pokušava otkloniti bilo kakvu povezanost sa II. optuženim.

24. U pogledu vrijednosti otuđenih stvari, pored novčanog iznosa od 80 eura za koji je u konačnici II. optuženi priznao da ga je otuđio, sud je prihvatio iskaz oštećenika o vrijednosti mobitela marke Nokia, kada je naveo da se radi o starijem modelu mobitela, čija je vrijednost oko 200,00 kuna, tako da je sud prihvatio u tom pogledu (vrijednost mobitela Nokia) izmjenu činjeničnog opisa od strane zastupnika optužbe kada je precizirao njegovu vrijednost koju nitko od optuženih tijekom postupka nije niti osporavao. U odnosu na mobitel marke iPhone, tip 8, oštećenik nije znao niti približno njegovu vrijednost, pa je na tu okolnost provedeno telekomunikacijsko vještačenje, a iz nalaza i mišljenja vještaka K. H.2 , koji nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvaća jer je dan jasno i koncizno, u skladu s pravilima struke i iskustva te od strane osobe nezainteresirane za ishod kaznenog postupka, proizlazi kako je pomoću IMEI broja utvrdio kada je predmetni mobitel kupljen 23. studenog 2017., da je njegova tržišna vrijednost na dan kupnje iznosila 5.159,00 kuna, da je u vrijeme počinjenja djela uređaj bio star 3 godine i 9 mjeseci te bi tržišna vrijednost takvog ispravnog rabljenog mobitela u vrijeme počinjenja djela bila između 1.100,00 do 1.400,00 kuna, a novog neraspakiranog između 2.900,00 do 3.300,00 kuna. Zastupnik optužbe je u tom dijelu izmijenio činjenični opis na način da je specificirao vrijednost mobitela marke iPhone 1.250,00 kuna, međutim sud je u konačnici u tom dijelu izmijenio činjenični opis na način da je vrijednost mobitela marke iPhone najmanje 1.100,00 kuna. Naime, kako vještak u trenutku vještačenja nije raspolagao konkretnim mobitelom kako bi utvrdio njegovo stvarno stanje, vještačenje je rađeno na osnovi procjene da se radilo o ispravnom, rabljenom mobitelu te njegovoj tržišnoj vrijednosti obzirom na starost mobitela koja je nesporno utvrđena. Kako je oštećenik navedeni mobitel imao u ruksaku prije puta u inozemstvo onda je očito da se radilo o ispravnom mobitelu, starom 3 godine i 9 mjeseci tako da je sud uzeo procjenu vještaka o njegovoj vrijednosti između 1.100,00 i 1.400,00 kuna, ali ne na način kako je to specificirao zastupnik optužbe, kada je uzeo srednju vrijednost, već na način da se ne ide na štetu optuženika tako da je uzeo njegovu najmanju utvrđenu tržišnu vrijednost.

25. Tijekom postupka se kao sporno pojavilo pitanje tko je otuđio oštećenikove stvari, obzirom da je II. optuženi različito iskazivao prilikom prvog ispitivanja, a i na raspravi, tako da je u tom pogledu prihvaćena njegova obrana na raspravi, koja je u suglasnosti sa obranom I. optuženog te zapisnikom o prepoznavanju od strane oštećenika.

26. Ovdje treba kazati i kako sud nije prihvatio obrane I. i I. optuženih o njihovom postupanju nakon otuđenja stvari, odnosno da se I. optuženi, kako navodi u svojoj obrani odmaknuo sa strane kada je II. optuženi otuđio stvari, odnosno da je II. optuženi sa otuđenim stvarima pobjegao, kako to navode I. i II. optuženi u obranama, obzirom da iz iskaza oštećenika i A.2 V. proizlazi da su zajedno napustili mjesto događaja, slijedom čega je sud utvrdio da su novac i mobitele zadržali u zajedničku korist.

27. Sud je prihvatio pročitanu materijalnu dokumentaciju i to službene bilješke o dojavi te zapisnike o provedenim dokaznim radnjama prepoznavanja čiju vjerodostojnost nitko nije osporavao.

28. Sud je utvrdio da su I. i II. optuženi ostvarili sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela razbojništva iz članka 230. stavak 1. KZ/11 pri čemu su postupali kao supočinitelji. Naime, kazneno djelo razbojništva iz članka 230. stavak 1. KZ/11 je pravo složeno kazneno djelo koje se sastoji od prinude koja može biti u obliku sile ili prijetnje da će se izravno napasti na život ili tijelo te od krađe u vidu oduzimanja tuđe pokretne stvari u cilju protupravnog prisvajanja, pa je za postojanje supočiniteljstva pri počinjenju tog djela dostatno da je počinitelj sudjelovao u počinjenju ili na drugi način bitno pridonio počinjenju i samo jedne radnje tog složenog kaznenog djela. Osim navede objektivne sastavnice za supočiniteljstvo se traži i subjektivna strana, a to je zajednička odluka, koja može biti izričita, prešutna ili konkludentna.

29. Tijekom postupka nije bilo sporno da je I. optuženi prema oštećenom primijenio silu, s time da je prethodnom analizom utvrđen način, brojnost i mjesto gdje je I. optuženi udarao oštećenika, a utvrđeno je i da je II. optuženi oštećeniku otuđio stvari iz čega proizlazi kako je svaki od njih sudjelovao u počinjenju jedne radnje, pa kako je sila upotrijebljena prije oduzimanja tuđih pokretnih stvari, a one su prisvojene za vrijeme/neposredno nakon primjene sile, radi se upravo o kaznenom djelu razbojništva iz članka 230. stavak 1. KZ/11. Nadalje, I. i II. optuženi su proglašeni krivim da su postupali u zajedničkoj nakani nepripadnog stjecanja stvari i sveg novca kojeg nađu, a koji izričaj implicira postojanje prethodnog dogovora (subjektivna strana supočioniteljstva) pri čemu se ne traži da takav dogovor bude u cijelosti detaljno isplaniran prije nego do poduzimanja pojedinih aktivnosti dođe, već je dovoljno i da trenutno, ad hoc dođe do dogovora. Sud je prilikom ranijeg obrazlaganja prve sporne okolnosti u vidu razgovora između I. optuženog i oštećenog utvrdio da mu je I. optuženi prišao i pitao ga za novac (a ne da mu je prišao zbog glasnog pričanja na mobitel), kao i što je utvrdio da se u to vrijeme sa I. optuženim na … trgu, u trenutku dok I. optuženi prilazi oštećeniku već nalazio II. optuženi. Stoga u situaciji kada I. optuženi prilazi oštećeniku i pita za novac, a ovaj mu odgovara da mu može dati samo 10 kuna, nakon čega I. optuženi počne udarati oštećenika, za koje vrijeme II. optuženi uzima ruksak oštećenika te iz njega vadi novac i mobitele jasno ukazuje da su I. i II. optuženi postupali po dogovoru koji je stvoren na … trgu u namjeri protupravnog prisvajanja stvari i sveg novca kojeg nađu. Dakle, I. i II. optuženi su kazneno djelo počinili s izravnom namjerom budući da su bili svjesni obilježja kaznenog djela te su htjeli njegovo ostvarenje, a izravna namjera protupravnog prisvajanja stvari i sveg novca kojeg nađu razvidna je iz njihovog sinkroniziranog postupanja i to primjenom sile od strane I. optuženog, a potom i istovremenim oduzimanjem stvari od strane II. optuženog na koji način su ostvarili protupravnu imovinsku korist, odnosno oduzeli su tuđe pokretne stvari i zadržali ih za sebe. Opisano ponašanje ukazuje na svijest i htjenje oba optužena u odnosu na počinjenje ovog kaznenog djela, a postupali su kao supočinitelji po prethodnom dogovoru, a u prilog čemu govori i činjenica da su po iskazima svjedoka A.2 V. i oštećenika zajedno napustili mjesto događaja.

30. Svijest o protupravnost u vrijeme počinjenja djela nije dovedena u pitanje, a tijekom dokaznog postupka se nisu pojavile okolnosti koje bi upućivale na sumnju u ubrojivost I. i II. optuženog, zbog čega je sud utvrdio da su I. i II. optuženi upravo svojim ponašanjem ostvarili sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela razbojništva iz članka 230. stavak 1. KZ/11.

31. Prilikom odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne, te je u odnosu na I. i II. optuženog ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti.

30. Kao olakotne okolnosti na strani I. optuženog i II. optuženog sud je cijenio njihovu mladu životnu dob, a II. optuženom da je otac maloljetnog djeteta, dok je kao otegotno cijenio višestruku kaznenu osuđivanost, i to I. optuženog u pet navrata, od čega tri puta zbog kaznenog djela krađe, a jednom zbog kaznenog djela razbojništva i teške krađe, pri čemu su istom izricane uvjetne osude te bezuvjetna kazna zatvora zbog kaznenog djela razbojništva, a II. optuženom u pet navrata zbog kaznenog djela krađe i to svaki put na uvjetne osude. Isto tako, otegotno je cijenjeno što je I. optuženi predmetno kazneno djelo počinio u roku provjeravanja po dvije pravomoćne presude, a II. optuženi po svih pet pravomoćnih presuda. Također, otegotno je cijenjena i višestruka prekršajna osuđivanost I. i II. optuženog.

31. Odlučujući o vrsti i visini kazne, sud je uzeo u obzir i zapriječenu kaznu za kazneno djelo iz članka 230. stavak 1. KZ/11, pri čemu je posebno cijenjeno postupanje I. i II. optuženog, odnosno da su isti kazneno djelo počinili s najtežim stupnjem krivnje – izravnom namjerom, koja iako je sastavni element kaznenog djela ima biti uzeta u obzir prilikom odluke suda o kazni. Isto tako uzeta je u obzir i visina štete, odnosno pribavljene imovinske koristi.

32.Stoga je sud, odlučujući o vrsti i visini kazne I. optuženom utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci za kazneno djelo razbojništva iz članka 230. stavak 1. KZ/11 te je primjenjujući odredbu članka 58. stavak 1. KZ/11, I. optuženom opozvao uvjetnu osudu izrečenu presudom ovog suda broj Kmp-78/19 od 6. rujna 2019. koja je postala pravomoćna 25. rujna 2019. te je iz navedene presude uzeo kao utvrđenu kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci te uvjetnu osudu izrečenu presudom ovog suda broj Kmp-88/18 od 3. veljače 2020. koja je postala pravomoćna 7. travnja 2020. te je iz navedene presude uzeo kao utvrđenu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine, nakon čega je I. optuženog osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 11 (jedanaest) mjeseci, vodeći računa o pravilima za odmjeravanje kazne za djela počinjenja u stjecaju, gdje se jedinstvena kazna sastoji u povišenju najviše pojedinačne utvrđene kazne, ali ne smije doseći zbir pojedinačnih kazni, niti premašiti najveću mjeru kazne dugotrajnog zatvora. Isto tako, sud je II. optuženom utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 2 mjeseci za kazneno djelo razbojništva iz članka 230. stavak 1. KZ/11 te je primjenjujući odredbu članka 58. stavak 1. KZ/11, I. optuženom opozvao uvjetnu osudu izrečenu presudom ovog suda broj Kmp-132/19 od 19. veljače 2020. koja je postala pravomoćna 4. lipnja 2020. te je iz navedene presude uzeta kao utvrđena kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci, uvjetnu osudu izrečenu presudom ovog suda broj Kmp-5/20 od 5. veljače 2020. koja je postala pravomoćna 4. lipnja 2020. te je iz navedene presude uzeta kao utvrđena kazna zatvora u trajanju od 8 mjeseci, uvjetu osudu izrečenu presudom ovog suda broj Kmp-22/20 od 5. lipnja 2020. koja je postala pravomoćna 5. lipnja 2020. te je iz navedene presude uzeta kao utvrđena kazna zatvora u trajanju od 8 mjeseci, uvjetnu osudu izrečenu presudom ovog suda broj Kmp-23/20 od 26. listopada 2020. koja je postala pravomoćna 29. prosinca 2020. te je iz navedene presude uzeta kao utvrđena kazna zatvora u trajanju od 4 mjeseca te uvjetnu osudu izrečenu presudom ovog suda broj K-1410/20 od 16. rujna 2020. koja je postala pravomoćna 23. veljače 2021. te je iz navedene presude uzeta kao utvrđena kazna zatvora u trajanju od 4 mjeseca nakon čega je II. optuženog osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 11 (jedanaest) mjeseci, vodeći računa o pravilima za odmjeravanje kazne za djela počinjenja u stjecaju, gdje se jedinstvena kazna sastoji u povišenju najviše pojedinačne utvrđene kazne, ali ne smije doseći zbir pojedinačnih kazni, niti premašiti najveću mjeru kazne dugotrajnog zatvora. Za ovu kaznu na koju su I. i II. optuženi osuđeni sud smatra da ju nije potrebno neposredno u cijelosti i izvršiti, te da će se ista svrha u vidu opće i specijalne prevencije postići i samo djelomičnim izvršenjem kazne zatvora i to u trajanju od 1 (jedne) godine i 5 (pet) mjeseci, dok se preostali dio kazne u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ukoliko I. i II. optuženi u roku od 4 (četiri) godine od pravomoćnosti presude ne počine novo kazneno djelo. Sud smatra da će već i sama izdržana kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 5 (pet) mjeseci, te uvjetna osuda za preostali dio kazne utjecati na I. i II. optuženog, ali i na sve ostale potencijalne počinitelje kaznenih djela da ista ne čine, odnosno da usklade svoje ponašanje sa društveno priznatim normama, da će ovakvom kaznom biti zapravo posebno izražena društvena osuda I. i II. optuženom za počinjeno djelo i jačat će se povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, te će se i jačati svijest optuženih, ali i ostalih potencijalnih počinitelja da ne čine nova kaznena djela jer će ovakvom kaznom biti ojačana svijest o pogibeljnosti činjena kaznenih djela, ali i o pravednosti kažnjavanja. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu dosadašnju osuđivanost I. i II. optuženih zbog imovinskih kaznenih djela, što upućuje na zaključak kako dosadašnja osuđivanost na uvjetne osude, a kod I. optuženog i na bezuvjetnu kaznu zatvora u jednom navratu (zbog istog kaznenog djela) očito nije utjecala da svoje ponašanje usklade sa opće prihvaćenim društvenim normama i suzdrže se od daljnjeg počinjenja kaznenih djela, čemu treba dodati i da su predmetno kazneno djelo počinili u roku provjeravanja po prethodnim pravomoćnim presudama. Međutim, prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir i da je svrha kažnjavanja omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo. U konkretnom slučaju radi se o osobama mlade životne dobi koje su očito u ranoj mladosti izabrale krivi životni smjer te se upustili u činjenje egzistencijalnih kaznenih djela te na nedopušteni način odlučili pribavljati sredstva za život. Međutim sud je uz činjenicu mlade životne dobi imao u vidu da su I . II. optuženi radno sposobne osobe te da su tijekom postupka iskazivali kako je već i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru na njih utjecalo i da se žele zaposliti i legalnim putem pribavljati sredstva za život. Stoga je ocjena suda da u odnosu na II. i II. optuženog postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvršenja cijele kazne neće ubuduće činiti kaznena djela, odnosno da će kontinuiran boravak u istražnom zatvoru,a potom i na izdržavanju kazne u periodu od 1 godine i 5 mjeseci doista utjecati na I. i II. optuženog da shvate da najbolje godine života kada se pred istima nalaze brojne životne mogućnosti nema smisla potratiti u kaznionicama, te da će prijašnji život i prethodnu osuđivanost ostaviti iza sebe i uključiti se u redovne životne tokove u kojima nema mjesta činjenju kaznenih djela. Nakon što I. i II. optuženi izdrže kaznu zatvora na koju su osuđeni, istima će po izlasku na slobodu ostati mogućnost da se zaposle i na taj način počnu zarađivati, kao i da pokažu da je točno da je već i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, a kasnije i na izdržavanju kazne na njih doista djelovalo kako su to iznijeli u svom završnom govoru te da pokažu da ovakvo protupravno postupanje više nije obrazac njihovog ponašanja. Kako ranije izrečene kazne u vidu uvjetnih osuda, a u odnosu na I. optuženog u jednom navratu i bezuvjetna kazna zatvora nije utjecala da shvate neprimjerenost svojeg postupanja obzirom da su i u roku kušnje počinili novo kazneno djelo, sud je ocijenio da ih je potrebno uputiti na izdržavanje dijela kazne zatvora, ali će im u vrlo dugom roku provjeravanja od 4 godine i dalje ostati mogućnost da ipak ne izdrže cijelu kaznu zatvora na koju su osuđeni, nego da pokažu je li sada taj izdržani dio kazne na njih doista i utjecao u smislu specijalne prevencije. Odlučujući o duljini roka kušnje, sud je imao na umu sve već ranije navedene okolnosti na strani I. i II. optuženog, ali i okolnosti vezane uz samo djelo i njegovo počinjenje, odnosno svijest i volju i. I II. optuženog da postupaju protivno zakonu, neovisno o pobudama koje su na njih u tom trenutku utjecale. Stoga sud smatra da je rok kušnje od 4 (četiri) godine, što u konkretnom slučaju znači da preostali dio kazne neće biti izvršen ukoliko u tom roku I. i II. optuženi ne počine novo kazneno djelo, upravo primjeren i dostatan za ispunjenje svoje svrhe, a u tom roku provjeravanja pod prijetnjom izvršenja preostalog dijela kazne istima će ostati mogućnost da pokažu da je izdržana kazna na njih doista i utjecala u smislu specijalne prevencije te da su na vrijeme shvatili neprimjerenost takvog načina postupanja i pribavljanja imovinske koristi, odnosno da neovisno o trenutnoj materijalnoj situaciji ne mogu niti osnovne životne potrebe zadovoljavati činjenjem kaznenih djela. Ovakvom kaznom I. i II. optuženi će imati priliku opravdati ocjenu suda da i bez izvršenja cijele kazne neće ubuduće činiti kaznena djela te da će promijeniti životni smjer, odnosno kloniti se ponovnog činjenja kaznenih djela jer će im se u protivnom uvjetovani dio kazne opozvati i kazna zatvora na koju su osuđeni izvršiti u cijelosti.

33. Na temelju članka 54. KZ/11 I optuženom D.1 G. se u neuvjetovani dio kazne zatvora uračunava vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 20. kolovoza 2021. pa nadalje, a II. optuženom vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 22. kolovoza 2021. pa nadalje.

34. Oštećenik je na raspravi naveo kako ne postavlja imovinskopravni zahtjev, pa kako nitko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom, sud je na okolnost utvrđivanja visine pribavljene imovinske koristi proveo telekomunikacijsko vještačenje kako bi se utvrdila vrijednost otuđenog mobitela iPhone, obzirom da oštećenik niti približno nije znao njegovu vrijednost. Sud je već naprijed, prilikom obrazlaganja vrijednosti otuđenih stvari, naveo kako je prihvatio da je vrijednost otuđenog mobitela Nokia 200,00 kuna, a novčani iznos od 80 eura u protuvrijednosti u kunama na dan počinjenja kaznenog djela je iznosio 598,58 kuna. Stoga je sud navedenom iznosu pridodao vrijednost otuđenog mobitela iPhone, i to na način da je uzeo najmanju utvrđenu tržišnu vrijednost od strane vještaka (1.100,00 kuna), a što je detaljno obrazloženo u točki 24. presude, na koji način je sud utvrdio da su I. i II. optuženi u zajedničku korist zadržali predmete i novac u vrijednosti od najmanje 1.898,58 kuna u kojem iznosu su ostvarili protupravnu imovinsku korist. Nadalje, u situaciji kada je više počinitelja sudjelovalo u počinjenju kaznenog djela potrebno je točno utvrditi koliko je od ukupno ostvarene imovinske koristi svaki od njih pribavio kako bi se korist oduzela od svakog pojedinačno prema točno utvrđenim visinama,a ako bi utvrđivanje visine iznosa imovinske koristi bilo skopčano s nerazmjernim teškoćama ili sa znatnim odugovlačenjem postupka sud će imovinsku korist odmjeriti po slobodnoj ocjeni za svakog počinitelja pojedinačno. Obzirom da su I. i II. optuženi proglašeni krivim da su postupali u zajedničkoj nakani nepripadnog stjecanja stvari i sveg novca kojeg nađu te da su u zajedničku korist zadržali otuđeni novac i mobitele što znači da je imovinska korist trebala biti podijeljena između njih, odnosno da su isti postupali kao supočinitelji, a utvrđivanje visine za svakog supočinitelja bi bilo skopčano s nerazmjernim teškoćama, sud je pozivom na odredbu članka 559. ZKP/08 visinu imovinske koristi odmjerio po slobodnoj ocjeni na način da je od svakog optuženika oduzeo polovicu ukupno pribavljene imovinske koristi, i to od svakog u iznosu od 949,29 kuna, koji iznos predstavlja imovinu Republike Hrvatske te su ga I. i II. optuženi dužni uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

35. Iako su I. i II. optuženi oglašeni krivim za učin kaznenog djela, sud ih je temeljem zakonske odredbe članka 148. stavak 6. ZKP/08 u cijelosti oslobodio dužnosti naknade troškova ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP/08 te nagrade i nužnih izdataka postavljenih branitelja po službenoj dužnosti obzirom da su isti nezaposlene osobe, bez imovine i bilo kakvih drugih primanja, a i dogledno vrijeme će se nalaziti na izdržavanju kazne, tako da bi plaćanjem postupka bila dovedena u pitanje njihova osnovna životna egzistencija.

U Zagrebu, 7. ožujka 2022.

Zapisničar:

S u d a c:

Branka Crnogorac, v.r.

Mirko Aužina, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud kao drugostupanjski sud.

DNA:

1. ODO ZG na broj KO-DO-1734/21-uz zapisnik sa rasprave od 7. ožujka 2022.

2.I optuženi D.1 G. , putem Zatvora u …

3.braniteljica po službenoj dužnosti odvjetnica M. P.2 – uz zapisnik s rasprave od 7. ožujka 2022.

4. II. optuženi K. P.1 , putem Zatvora u …

5. branitelj po službenoj dužnosti odvjetnik D.2 P. uz zapisnik sa rasprave od 7. ožujka 2022.