Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Poslovni broj: 8 Pr-2089/2021-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić, u pravnoj stvari tužitelja Ž. M. iz D. R., D. M. P., OIB …, zastupanog po punomoćnici D. D. Š., odvjetnici u O., protiv tuženika S. b. z. p. l. D. R., D. R., J. J., OIB …, zastupanog po ravnateljici V. M.-M., dr.med.spec., radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene 18. siječnja 2022., u prisutnosti punomoćnice u zamjeni tužitelja, T. M. Š., odvjetnice u K. i punomoćnice i djelatnice tuženika, S. H. P., 4. ožujka 2022.

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku S. b. z. p. l. D. R., D. R., J. J., OIB …, da tužitelju Ž. M. iz D. R., D. M. P., OIB …, isplati iznos od 1.732,84 kn bruto sa zateznom kamatom po stopi koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, i to:

- na iznos od 125,78 kn od dana 16. rujna 2016. godine do isplate

- na iznos od 318,07 kn od dana 16. listopada 2016. godine do isplate

- na iznos od 343,39 kn od dana 16. studenog 2016. godine do isplate

- na iznos od 351,79 kn od dana 16. prosinca 2016. godine do isplate

- na iznos od 352,26 kn od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate

- na iznos od 241,55 kn od dana 16. veljače 2017. godine do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenoj bruto razlici plaće na iznos od 1.732,84 kn, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se S. b. z. p. l. D. R., D. R., J. J., OIB …, da tužitelju Ž. M. iz D. R., D. M. P., OIB …, naknadi troškove postupka u iznosu od 875,00 kn sa zateznom kamatom od 4. ožujka 2022. do isplate, i to po stopi koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da ju utuženom periodu bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu radnik na t. p., da tuženik kao poslodavac sukladno odredbi iz članka 2. Zakona o plaćama i javnim službama predstavlja javnu službu. Navodi da je u

Error! No text of specified style in document. spornom razdoblju plaća tužitelja bila je definirana čl. 4. Zakona o plaćanju u javnim službama („Narodne novine“ 27/01 i 31/09) kojim je propisano kako:„Plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svu navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće bila je regulirana čl.2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama („Narodne novine“ 39/09 i 124/09)-(dalje Zakon o osnovici) kojim je propisano kako se „Osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom.“ U spornom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ 141/12, 150/13 i 153/13) i Sporazumi Vlade RH i Sindikata javnih službi koji su sklopljeni na način propisan za sklapanje kolektivnih ugovora i koji imaju svojstvo kolektivnog ugovora, kojima je određena visina osnovice za obračun plaća u javnim službama pa je tako dana 23.11.2006. između Vlade RH i Sindikata javnih službi sklopljen Sporazumom o osnovici za plaće u javnim službama kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6 % u 2007. 2008. i 2009. Zbog nastupa recesije, dana 13.05.2009. Vlada RH i Sindikati javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama kojim je čl.2. određeno privremeno smanjenje osnovice na razinu 2008. na iznos od 5.108,84 kune dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. na iznos od 5.415,37 kn sporazumno odgođeno sukladno uvjetima iz čl.3. Dodatka Sporazumu. Dana 26.10.2011. godine između Vlade RH i Sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama koji predstavljaju osnovu ove tužbe. Izmjene dodatka sporazumu usvojene su i u obliku Arbitražne odluke od dana 07.12.2011. Sukladno čl. XI.st.4. Izmjena Dodatka Sporazumu o osnovici za plaću u javnim službama ugovoreno trajanje istog je 5 godina. Nadalje, sukladno pravilima o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz čl. 199.st.1. Zakona o radu („Narodne novine“ 93/14) primjena Izmjene Dodatka Sporazumu istekla je 26. siječnja 2017. Izmjena Dodatka Sporazumu predstavlja Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama čl.2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09) temeljem koje se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom između Vlade RH i sindikata javnih službi, te odredbe čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 115/10), kojim je bila utvrđena primjena Dodatka sporazumu, te svih njegovih izmjena i dopuna, na pitanje visine plaće u javnim službama, kao i odredbe čl. 51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12), kojim je utvrđena primjena Dodatka sporazumu, te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama. Vlada RH i Sindikati javnih službi su dana 28.12.2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka sporazuma radi pojašnjenja primjene čl. IV.st.5. u vezi čl. VII.st.1. Izmjena Dodatka sporazumu. Uvjeti za povećanje osnovice temeljem čl.III. Izmjena Dodataka sporazumu ispunjeni su krajem 2015. međutim tuženik je kao poslodavac i pravna osoba koja predstavlja javnu službu propustio isplatiti plaću u skladu s povećanom osnovicom, zbog čega tužitelj ovom tužbom zahtjeva sudsku zaštitu. Odredbom čl.III. Izmjena Dodataka sporazumu ugovoreno je da će „osnovica za obračun plaće u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog

Error! No text of specified style in document. tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto(mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja)i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema ovim izmjenama i dopunama”. Dana 28.kolovoza 2015. Državni zavod za statistiku (nastavno: DZS) objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015.u kojoj se navodi kako je BDP realno veći 1,2 % a u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od 4.rujna 2015. Dana 27. studenog 2015. Državni zavod za statistiku RH objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za 2015. u kojoj se navodi ako je BDP realno veći za 2,8 % u trećem tromjesečju 2015.g. u odnosu na isto tromjesečje 2014.g. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od 4.prosinca 2015. Obzirom da aritmetička sredina gore navedene dvije stope realnog rasta BPD iznosi upravo 2 %, krajem studenog 2015. ispunjen je uvjet iz čl.III. Izmjena dodatka Sporazumnu jer su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci DZS- a. Budući je odredbom čl. 7. c.st.3. Izmjenom dodataka sporazumu ugovorena da ako se nešto isplaćuje ili povećava („za mjesec”) da se u prvom slijedećem vrši ta primjena, isplata odnosno povišica, onda se osnovica za rad u prosincu 2015.povećala za iznos od 5.415,37 kn. BDP je i dalje nastavio rasti pa je tako dana 4.03.2016. DZS objavio procjenu tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015. u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,9 % u odnosu na isto tromjesečje 2014. DZS je dana 20.listopada 2016. objavio priopćenje za javnost u povodu objave usklađenih tromjesečnih podataka BDP od prvog tromjesečja 2014. do drugog tromjesečja 2016. prema BDP za 2014. iz revidiranih podataka proizlazi da bi bez zaokruživanja kvartalna stopa rasta BDP za drugi kvartal 2015. iznosila 1,24561 % dok bi za treći kvartal iznosila 2,78247 %. Stoga, revidirani podaci DZS jasno pokazuju da su uvjeti za povećanje osnovice iz čl.3. Izmjena dodatka sporazumu ispunjeni krajem studenog 2015. Nakon objave služenih podataka Državnog zavoda za statistiku Vlada RH nije donijela posebnu odluku o visini osnovice za obračun plaće za 2016. te siječanj 2017. jer je na snazi bio Temeljni kolektivni ugovor i Sporazumi o osnovici, kojima je visina osnovice za obračun plaće za 2016. godinu bila određena na 5.415,37 kuna (sukladno čl. 2. Zakona o osnovici). Unatoč tome, tuženik je tužiteljici sve plaće u prosincu 2015., cijeloj 2016. godini obračunavao sa osnovicom od 5.108,84 kune, umjesto 5.415,37 kn te za siječanj 2017. godine sa osnovicom od 5.211,02 kn. O navedenom pravnom pitanju svoj stav je zauzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Rev-1111/2020 od 01. prosinca 2020. godine u pravno identičnom slučaju potvrdivši osnovanost zahtjeva tužiteljice. Osnovica za obračun plaće je temelj za obračun svakog elementa plaće tužiteljice(plaćanje redovnog rada, obračuna svakog dodatka i uvećanja plaće, obračuna naknade plaće itd.), pa je obračunom plaće s nižom osnovicom, tuženik pogrešno obračunao svaki element tužiteljeve plaće za rad za cijelu 2016. godinu te za siječanj 2017. godine, slijedom čega je ukupan dug tuženika prema tužitelju s osnove razlike u plaći iznosi 1.951,42 kn za plaće od kolovoza 2016. do siječnja 2017., uvećano za zakonsku zateznu kamatu za svaki mjesečni iznos neisplaćene plaće.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika te da je plaća tužitelju bila regulirana sukladno propisima koji uređuju plaću u javnim službama, u smislu odredbi Zakona o plaćama u javnim službama, kao i da su za javne službe bili zaključeni Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u

Error! No text of specified style in document. javnim službama, Sporazum o osnovici plaće u javnim službama, Izmjene i dopune Dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Ističe da su objave Državnog zavoda za statistiku nesporne, dok osporava pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, a koja se temelji na odredbi čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. Dalje navodi da je u čl. VII. st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka sporazumu od 26. listopada 2011. predviđeno kako će se za slučaj da realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u člancima III.-V. navedenih Izmjena i dopuna, usklađenje se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP trajao. Naime, notorno je poznato da je pad BDP trajao više od tri godine, od dana potpisa Izmjena i dopuna Dodatka sporazumu, tako da bi do primjene povećane osnovice ukoliko bi bili osnovani navodi tužitelja, moglo doći tek po isteku razdoblja na koje se odgađa usklađenje određeno u čl. VII. st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka sporazuma, dakle tek od 1. siječnja 2019. Nadalje, sukladno odredbama Zakona o osnovici plaće u javnim službama (Narodne novine, broj 39/09 i 124/09) ukoliko ne dođe do dogovora o visini osnovice sa sindikatima Vlada je ovlaštena posebnom odlukom utvrditi osnovicu plaće, a dogovor očito nije postignut, jer da jest bio bi potpisan novi sporazum između socijalnih partnera kojim bi se utvrdila nova osnovica plaće u javnim službama i vrijeme početka njene primjene. Neovisno o ništavnosti samog sporazuma, obzirom nije došlo do dogovora o visini osnovice sa sindikatima, Vlada Republike Hrvatske bi sukladno odredbama čl. 8. Zakona o vladi (Narodne novine, broj 150/11, 119/14 i 93/16), članka 3. Zakona o plaćama u javnim službama (Narodne novine, broj 27/01 i 39/09) i članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama na nekoj od svojih sjednica trebala donijeti Odluku o visini osnovice da bi poslodavac Specijalna bolnica za produženo liječenje Duga Resa kao poslodavac u javnoj službi mogla isplaćivati plaću po osnovici koja bi bila različita od one određene ranijim propisom, kao što je na sjednici održanoj 29. prosinca 2016. na temelju članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama Vlade Republike Hrvatske donijela novu Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama, a Odluka je objavljena u Narodnim novinama broj 126/16 stupivši na snagu 1. siječnja 2017. Nadalje tuženik navodi da je Zakonom o osnovici plaće u javnim službama propisan način određivanja osnovice plaće u javnim službama, koja se sukladno odredbama toga Zakona utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu, osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom (članak 2. Zakona), dok su Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine, broj 141/12, 150/13 i 153/13), utvrđena prava i obveze zaposlenih u javnim službama na koje se primjenjuje Zakona o plaćama u javnim službama, sklopljen 12. prosinca 2012., koji je bio na snazi do 12. prosinca 2016., odnosno u produljenoj primjeni do 12. ožujka 2017. Tuženik pojašnjava da je postupak pregovora o sklapanju izmjena i dopuna tog Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenim u javnim službama pokrenut Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 16. ožujka 2016. time da su intenzivniji pregovori u vezi usklađivanja osnovice za plaće vođeni tijekom studenog i prosinca 2016., no budući tijekom pregovora između Pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske i predstavnika sindikata javnih službi, a prije donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, nije postignut dogovor oko izmjena i dopuna Temeljnog kolektivnog ugovora, u okviru kojih bi bilo riješeno pitanje

Error! No text of specified style in document. usklađivanja osnovice za plaće, Vlada Republike Hrvatske ocijenila je da je osnovicu za obračun plaće potrebno utvrditi Odlukom Vlade Republike Hrvatske, a što je kao način određivanja osnovice plaće u javnim službama predviđeno Zakonom o osnovici plaće u javnim službama. Početkom primjene nove Odluke, iako to u njoj nije izričito navedeno, prestaje vrijediti Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine, broj 40/09) koja se primjenjivala od 1. travnja 2009. i kojom je osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđena u visini od 5.108,84 kuna bruto počevši s plaćom za mjesec travanj 2009. koja je bila isplaćena u mjesecu svibnju 2009. Odluka iz 2009. primjenjuje se i u siječnju 2017. budući da će se na temelju nje plaća u javnim službama isplatiti još i za prosinac 2016. Stoga, prema novoj Odluci osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje se u visini od 5.211,02 kn bruto i primjenjuje se od 1. siječnja 2017., počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja će biti isplaćena u mjesecu veljači 2017. Dakle, Republika Hrvatska, kao poslodavac, donijela je Odluku o uvećanju osnovice za obračun plaća svojim zaposlenicima u javnim službama za 2%, tako da se aktualni iznos osnovice za obračun plaća u javnim službama uvećava sa 5.108,84 kune na novi iznos osnovice od 5.211,02 kune, odnosno za 102,18 kuna. Ističe prigovor zastare. Protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u obračun razlike bruto plaće na listu 7 i 27, obračunske isprave na listu 8 do 19 spisa, dok, kao nepotreban, nije proveden dokaz financijskim vještačenjem.

4. Nakon što je tužitelj smanjio zahtjev na iznos od 1.732,84 kn prema obračunu tuženika, tuženik je izjavio da više ne osporava visinu zahtjeva.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Obzirom na vrijednost predmeta spora radi se o sporu male vrijednosti.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće temeljem odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama, zaključenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 211.

8. Sporna je osnova, dok visina zahtjeva nije sporna. Stoga nije bilo potrebno provoditi financijsko vještačenje.

9. Na temelju provedenih dokaza utvrđeno je sljedeće:

- da je tužitelj zaposlen kod tuženika,

- da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati javnih službi i to: Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, i Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenoga 2006. Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., zatim u

Error! No text of specified style in document. 2008., te u 2009. i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1.1. svake godine,

- da su Vlada Republike Hrvatske i isti sindikati javnih službi sklopili Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., kojim je, između ostalog, ugovoreno da se s danom potpisa ovog Sporazuma primjenjuje osnovica za izračun plaće za službenike i namještenike iz 2008. u visini od 5.108,84 kune bruto (čl. II) te je točkom III. reguliran način povrata osnovice: "U trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto, a točkom IV. reguliran je način usklađivanja pariteta u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u Republici Hrvatskoj te su u točci VII. određeni i uvjeti za ostvarivanje odredbi Sporazuma,

- da su Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, time da te izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, koji se u uvodu izrijekom poziva na osnovu iz članka 51. stavak 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine Republike Hrvatske broj 115/10) i kojim je, između ostalog, promijenjen članak III. Dodatka tako da glasi: "Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.", a promijenjene su i odredbe članka IV,

-u članku IV Izmjena Dodatka Sporazumu o osnovnici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. uređen je način usklađivanja pariteta te je navedeno da će se usklađenje učiniti na način da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III Izmjena i Dopuna, ugovorne stane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečna osnovna bruto plaća početnika sa VSS u javnim službama prosječno za 12 mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto nominalnu plaću RH u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008., a sve prema podacima iz Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske,

-članom V Izmjena i Dopuna određeno je da se nakon 11 mjeseci od zadnje korekcije osnovice prema članovima III i IV Izmjena i Dopuna, Vlada RH obvezuje započeti obračun i isplatu radi dostizanja ciljane cijene rada u paritetu između mjesečne osnovne bruto prosječne plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi RH u omjeru 95:100 na način da će se osnovica povećati za međugodišnji rast prosječne bruto plaće u privredi RH za zadnjih šest mjeseci za koje postoje podaci Državnog zavoda za statistiku, uvećana za 1,5%.,

Error! No text of specified style in document. -izmijenjene su i odredbe članka VII. tako da se, među ostalim u t. 1. određuje: "Ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u člancima III do V ovih izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao".

-člankom XI. navedenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. propisao je da se Dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina, s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopunu za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3%.

10. Zbog pravila o produženoj primjeni Kolektivnih ugovora iz članka 199.stavak 1. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14) primjena Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu istekla je 26. siječnja 2017.

- da je 7. prosinca 2011. Arbitraža, koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži, donijela Arbitražnu odluku koja je prihvatila odredbe Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., i u kojoj je navedeno da se član III mijenja i glasi: "Osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječno 2 ili više posto, mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja, te će se primjenjivati iza toga do prve slijedeće promjene prema tim Izmjenama i dopuna."

-da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene od 26. listopada 2011. donijeli 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, i to u odnosu na članak IV u vezi s člankom VII. Dodataka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, na način da se u članku 1. navodi da je među potpisnicima Izmjena i dopuna Dodatku Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama usvojenih arbitražom 7. prosinca 2011. godine "jedinstveno i nesporno zajedničko tumačenje odredbe članka IV u vezi s člankom VII. Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama kako slijedi…", a u članku 2. se navodi: "Sporazumne strane utvrđuju da je realni međugodišnji BDP u razdoblju od posljednjih izmjena i dopuna ostvario negativan međugodišnji tromjesečni rast u četiri tromjesečja te sukladno prethodno navedenom utvrđuju da se primjena članka IV. stavka 5. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama odgađa do 31. 12. 2013.", dok o primjene odredbe članka III. nema riječi,

- da je negativni rast BDP-a prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja 2014. tj. 12 tromjesečja uzastopno,

Error! No text of specified style in document. - da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a u 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. od 2,8%, što daje aritmetičku sredinu od 2,0%, time da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen dana 4. prosinca 2015.,

- da je Vlada Republike Hrvatske 29. prosinca 2016. donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 1.1.2017. tj. počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja će biti isplaćena za mjesec veljaču 2017.

11. Osim toga, u odnosu na isplate plaća u javnim službama određeno je:

- da Zakonom o osnovicama plaće u javnim službama (Narodne novine Republike Hrvatske broj. 39/09), koji je stupio na snagu 1. travnja 2009., a prema članku 2., osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom dok prema članku 3., danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju važiti odredbe članka 5. stavci 2. i 3. Zakona o plaćama u javnim službama (Narodne novine, br. 27/01) i sve odredbe drugih zakona, kolektivnih ugovora i drugih sporazuma, bez obzira na njihov naziv i potpisnike, kojima je propisana osnovica plaće u javnim službama, odnosno način njenog određivanje, a koje i su doneseni na temelju Zakona o plaćama u javnim službama ili na bilo kojem drugom pravnom temelju,

- da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o osnovici plaće u javnim službama (Narodne novine Republike Hrvatske broj 124/09) od 2. listopada 2009., izmijenjen članak 2. na način da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu osnovica plaće u javnim službama određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom te je člankom 3. propisano da do utvrđivanja nove osnovice plaće u javnim službama na temelju članka 2. ovog Zakona primjenjuje se osnovica plaće u javnim službama utvrđena Dodatkom sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, sklopljenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi dana 13. svibnja 2009. godine,

- da je Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama sklopljenim 4. listopada 2010. godine (Narodne novine Republike Hrvatske broj 115/10) u članku 51. stavak 4. određeno: "Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. godine te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. godine važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.",

- da Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama od 12. prosinca 2012. (Narodne novine Republike Hrvatske broj 141/12), u članku 51. stavak 3. određuje: "Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.

Error! No text of specified style in document. godine važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima."

12. Imajući u vidu kronologiju i sadržaj prethodno navedenih pravnih izvora sud ocjenjuje neosnovanim tvrdnje tuženika o pravnoj nevaljanosti Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. kao i ostalih akata na koje tužena, kao na pravno nevaljane, ukazuje u odgovoru na tužbu.

13. Vlada Republike Hrvatske kao potpisnik Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., izrijekom je potvrdila njihovu pravnu valjanost Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. godine, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama od 12. prosinca 2012. godine te Vjerodostojnim tumačenjem Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama. Prilikom pregovaranja i potpisivanja tih akata, Vlada RH nije dovela u pitanje njihovu pravnu valjanost, niti u odgovarajućem sudskom postupka zatražila utvrđenje njihove ništetnosti. Pri tome je, po ocjeni ovoga suda, sasvim irelevantno što Izmjene i dopune nije potpisao Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske.

14. Naime, Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. predstavljaju Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (" Narodne novine ", broj: 39/09, 124/09) temeljem kojeg se osnovica plaća u javnim službama određuje KU između Vlade RH i Sindikata javnih službi, te odredbe članka 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (" Narodne novine ", broj: 115/10), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama, te odredbe članka 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (" Narodne novine ", broj: 141/12), kojom je utvrđena primjena dodatka sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. stavak 4. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (" Narodne novine ", broj: 115/10) je i bilo propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Podjednako je bilo propisano i odredbom članka 51. stavak 4. TKU (" Narodne novine ", broj: 141/12). Stoga, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., a na koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor. To proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje izmjena Dodatka Sporazuma radi pojašnjenja primjene članka IV stavak 5., a u svezi sa člankom VII stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. U tom smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III spomenutih izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

Error! No text of specified style in document.

15. Neosnovano tuženik smatra ništetnim Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. te, sukladno tome i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., koja potvrđuje sadržaj odredbe članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Iz Odluke Vrhovnog suda RH poslovni broj Revr-408/12 i Odluke Ustavnog suda RH poslovni broj U-III/3535/12 proizlazi da izmjene KU ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika KU, kao i da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora. Naime, tuženik prigovora da su Sporazum o osnovici plaće u javnim službama i Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama potpisani od osam potpisnika pa da u tom smislu navedene izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. nije potpisao jedan potpisnik (iako ga je parafirao) i to Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, pa da u tom smislu nisu svi potpisnici prihvatili i sudjelovali u izmjenama i dopunama te sklopili izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Obzirom tuženik nije tijekom postupka dokazao da bi Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske bio protuzakonito isključen iz pregovaranja već je utvrđeno da je taj sindikat parafirao izmjene Dodatka Sporazumu, to znači da je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima. Osim toga, niti jedan od potpisnika, a osobito Vlada RH, u zakonom predviđenom postupku nisu osporili valjanost Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama.

16. U odnosu na odgodu primjene članka III. Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće od 26. listopada 2011., ovaj sud ocjenjuje da se odredbe članka VII. Izmjena i dopuna na njega ne odnose, obzirom se iz teksta i smisla odredbe čl. VII., kako u osnovnom obliku od 26. listopada 2011. tako i iz Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. te Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012. proizlazi da se odgoda odnosi samo na "uskladbu", odnosno "Način usklađivanja pariteta" određen člankom IV. dok je članka III. (do V.) samo u smislu određivanja razdoblja u odnosu na koje se utvrđuje je li došlo do realnog međugodišnjeg tromjesečnog negativnog rasta BDP-a.

17. Sukladno navedenom, nije došlo od odgode primjene čl. III. kojim je uređen način povrata osnovice, o čemu je stav zauzet i u odluci VSRH br. Rev-1111/2020 od 22. travnja 2020., a u kojoj je VSRH odgovarajući na postavljena pitanja povodom revizije umješača RH odgovorio:

"1. Dan početka primjene uvećane osnovice iz čl. III u javnim službama nije odgođen primjenom odredbe čl. VII st. 1. Izmjena i Dopuna Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011., za tri godine, iako je realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježio negativni rast, od listopada 2011. do rujna 2014., (za 12. tromjesečja).

2. Ispunjenje uvjeta iz čl. III nije preduvjet primjene čl. IV, a ispunjenje uvjeta iz čl. III i IV nije preduvjet primjene čl. V, a čl. VII, na čl. III do V, na sve faze koje se odnose na buduća postupanja u vidu vraćanja osnovice za plaće koja su vrijedila za siječnju 2009., vraćanje pariteta (jednakosti) između plaća u javnim službama i prosječne plaće u privredi koji su bili u 2008., i dogovor o ostvarenju ciljane cijene rada i dinamici njenoga dosezanja (konvergenciji).

Prema tome, odredbom čl. VI.I IDDS-a o osnovici plaće u javnim službama, zaključenog 26. listopada 2011., nije odgođena primjena odredbe čl. III o „povratu“

Error! No text of specified style in document. osnovice, jer se odredba čl. VII IDDS-a odnosi na način „usklađivanja pariteta“ (čl. IV i čl. V IDDS)."

18. U vezi ispunjenja uvjeta za povrat osnovice, iz službenih pokazatelja Državnog zavoda za statistiku RH (na koje se čl. III. poziva), vidljivo je da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. bio realno veći za 1,2% u odnosu na isti tromjesečje 2014., godine, a da je tromjesečni BPD u trećem tromjesečju 2015. bio realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014.

19. Iz navedenoga proizlazi da je za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) došlo do rasta međugodišnjeg realnog tromjesečja prosječno dva posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja – 1,2% + 2,8% = 4% : 2 = 2%) tako da su krajem studenoga 2015. godine ispunjeni uvjeti iz čl. III. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu za primjenu osnovce za obračun plaće u javnim službama od 5.415,37 kuna bruto.

20. Stoga, neosnovano tuženik prigovara da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni niti uvjeti za primjenu odredbe članka VII stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., koja propisuje da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja navedenih u članku III-IV Izmjena i dopuna Sporazuma. Naime, članak VII stavak 1. Izmjena dodatka Sporazumu propisuje da odgoda nastupa ako bi u nekom u razdoblju opisanih u članku III-V bio zabilježen negativan rast BDP-a. Iz odredbe članka III proizlazi da se ista odnosi na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjete za povećanje osnovice pa nadalje, odnosno ubuduće. Iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a, a koje je objavio Državni zavod za statistiku RH vidljivo je da od IV kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a. Dapače, vidljivo je da je BDP stalno rastao. Odredba članka VII stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. ne odnosi se na povrat osnovice iz članka III, već isključivo na usklađenje osnovice iz članka IV i V Izmjena Dodatka Sporazumu. Namjera Vlade RH je bila povrat osnovice na razinu iz 2009. i to na iznos od 5.414,37 kn. Odgoda uskladbe dvanaest neprekidnih kvartala je konzumirana kroz članka IV stavak V izmjena Dodatka sporazumu i temeljem Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012., jer je odredbom članka IV stavak 5. Izmjena Dodatka Sporazumu bilo ugovoreno da će Vlada RH biti u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu plaće od 1. travnja 2013. pa nadalje, ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz članka III. Iz navedenog proizlazi da je tuženik tužiteljici počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn, odnosno tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće u utuženom razdoblju je pravno osnovan.

21. Kada se radi o samom načinu primjene osnovice, a obzirom se plaće u javnim službama isplaćuju iz Državnog proračuna te ih tuženica sama niti ne obračunava već to čini preko Centralnog obračuna plaća, do primjene navedene osnovice plaća nije moglo doći "automatizmom", ali propust Vlade Republike Hrvatske da donese odluku o visini osnovice za izračun plaće u javnim službama ne može ići na štetu tužitelja.

Error! No text of specified style in document.

22. Naime, Vlada Republike Hrvatske sklopila je sve navedene pravne poslove, uključujući i Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. godine u ime i za račun svih poslodavaca iz javnih službi pa je trebala osigurati sve materijalne i formalne pretpostavke da poslodavci pa tako i tuženica mogu ispuniti svoje obveze, uključujući i povećanje osnovice kada su se zato ostvarili uvjeti.

23. Pri tome treba ukazati i da su se prema čl. 6. st. 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama od 12. prosinca 2012. (kojim je potvrđena valjanost Dodataka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te svih njegovih izmjena i dopuna ili novih sporazuma koji se na njega nastavljaju) stranke obvezale primjenjivati ovaj Ugovor u dobroj vjeri, a prema stavku 2. tog članka, ako zbog promjene okolnosti koje nisu postojale niti su bile poznate u trenutku zaključenja ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće jednostrano prekršiti ovaj Ugovor, nego će drugoj strani predložiti njegovu izmjenu.

24. Slijedom toga sud smatra da su Izmjene i dopune Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama zakonite te pravno valjane i stoga i proizvode određene pravne učinke, a takvo stajalište zauzima i Vrhovni sud Republike Hrvatske (Revr 408/12-2 od 3.4.2013., Revr 847/2010-2 od 7.12.2011. i Revr 1797/2009-2 od 7.2.2012. te Gž-13/02) te Ustavni sud Republike Hrvatske ( U-III/3535/2013 od 5.3.2015.).

25. Obzirom tuženik nije osporavao visinu tužbenog zahtjeva, to je nakon ocjene svih dokaza koji predstavljaju pravni temelj potraživanja ovaj sud prihvatio tužbeni zahtjev u cijelosti.

26. Neosnovan je prigovor zastare. Prema odredbi članka 139. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/2014, 127/2017), obzirom ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina. Obzirom je najstarije potraživanje iz kolovoza 2016. koje je dospjelo 16. rujna 2016., a tužba podnesena 13. rujna 2021., očito je tužba podnesena unutar zastarnog roka od pet godina u odnosu na sva potraživanja.

27. U odnosu na potraživanje zateznih kamata. sukladno odredbama čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine Republike Hrvatske broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/11, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i 136/15 – dalje ZPD) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14. istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

28. Odredbama čl. 45. st. 4. i 5. ZPD i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine Republike Hrvatske broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14 – dalje Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračuna tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. toga Zakona i čl. 11., 12 i 15. Pravilnika umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezno osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenim za

Error! No text of specified style in document. iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. ZPD, te umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. ZPD. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez u odbitku.

29. Obzirom na navedeno, porez na dohodak i prirez na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose) dospijevaju tek s isplatom što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju.

30. Tužitelju pripada naknada parničnih troškova u cijelosti temeljem odredbe članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19) obzirom je u cijelosti uspio u sporu.

31. Troškovi tužitelja sastoje se od troškova zastupanja po punomoćniku- odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 107/15), i to za sastav tužbe iznos od 250,00 kn prema Tbr.7.t.1., za sastav jednog podneska u iznosu od 250,00 kn prema Tbr.8.t.1., za zastupanje na raspravi 18.1.2022. u iznosu od 250,00 kn prema Tbr.9.t.1, za pristup na ročište za objavu presude iznos od 125,00 kn prema Tbr.9.t.3., što sve iznosi 875,00 kn koji iznos je naložen tuženiku da isplati tužitelju na ime naknade parničnih troškova.

32. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U K. 4. ožujka 2022.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9 ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9 ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335 st. 11. ZPP).

Error! No text of specified style in document.

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. D. D. Š., odvjetnica u O.

2. S. b. z. p. l. D. R., D. R., J. J.