Poslovni broj: 14 UsI-3734/21-6

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Sandri Ćoraš Gega, te Anđi Klišanin, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice: V. H. iz P., P. .., B. i H., OIB: …., koju zastupa opunomoćenik H. K., odvjetnik u S., T. h. b. z.., protiv tuženika: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Postaja granične policije V., V., H.., radi pogranične propusnice, bez održavanja rasprave, dana 4. ožujka 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži da se poništi rješenje tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave Splitsko-

Broj: 511-12-35-UP/l-11/2021 od dana 27. dalmatinske, Postaje granične policije V. listopada 2021.

Obrazloženje

1. U pravovremenoj tužbi podnesenoj protiv rješenja tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Postaje granične Broj: 511-12-35-UP/l-11/2021 od dana 27. listopada 2021. tužiteljica je, u policije V.

bitnom, navela da je bitno naglasiti kako je ona državljanka RH, a ne stranac, posljedično čemu da otklon nadležnosti nije utemeljen na pravilnom činjeničnom stanju. Razlozi neosnovanosti pobijanog rješenja da leže kod činjenice, da u konkretnom slučaju neovisno o Prekršajnom nalogu, nisu prestali razlozi radi kojih je propusnica izdana. Sporazumom između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pograničnom prometu, a jednako tako i Pravilnikom o pograničnoj propusnici da je propisano, kako „Pravo na pograničnu propusnicu imaju stanovnici pograničnog područja koji imaju socijalnu, obiteljsku, ekonomsku ili drugu opravdanu poveznicu s pograničnim područjem druge stranke Sporazuma.“ Dosljedno iznesenom, da je potrebno ukazati, kako se pobijanim rješenjem u potpunosti zanemaruju razlozi, koji i dalje postoje te radi kojih je u konačnici propusnica i izdana. Isto tako, da se pobijanim rješenjem, unatoč postojanju razloga radi kojih je ista izdana, oduzima i poništava propusnica, sve to prije pravomoćnog okončanja prekršajnog postupka koji se vodi pred Vijećem za prekršaje, pod brojem P-439/2021, a sve povodom prigovora protiv prekršajnog naloga broj 68/2021. Slijedom navedenog, da tužiteljica, kao nositeljica pogranične propusnice broj ….. izdane dana 10. listopada 2019. s rokom važenja do ……., smatra kako je u provedenom upravnom postupku, a prije donošenja pobijanog rješenja trebalo s posebnom osjetljivošću utvrditi, da li se uopće, u konkretnom slučaju radi o zlouporabi, a to posebno iz razloga što je pitanje zlouporabe, trebalo biti raspravljeno u prekršajnom postupku pred Vijećem za prekršaje. Zaključno, jedan izolirani slučaj da nipošto ne može ukazivati na postojanje zlouporabe niti može umanjiti razloge koji postoje i opravdavaju izdavanje i korištenje pogranične propusnice. Isto tako, da je prekršajnim nalogom tužiteljici odmjerena drastična novčana kazna koja da višestruko premašuje vrijednost zaplijenjenog mesa, a čime da će u potpunosti biti ispunjena svrha kažnjavanja u smislu generalne i specijalne prevencije. Time da bi, opstanak pobijanog rješenja kojim se oduzima i poništava pogranična propusnica po podnositeljicu tužbe predstavljao egzistencijalnu ugrozu, obzirom da bi put do njenog radnog mjesta bio višestruko produljen vremenski te produžen kilometarski, a što pored povećanja troškova goriva i amortizacijskih troškova, nepotrebno povećava stupanj ugroze prilikom sudjelovanja u prometu po uskim i zavojitim cestama v. kraja. Slijedom navedenog da predlaže da se tužba uvaži i poništi osporeno rješenje tuženika.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da je izdavanje pograničnih propusnica, kao isprava koje se izdaju na temelju međunarodnih ugovora (u ovom slučaju Sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pograničnom prometu), propisano odredbom čl. 6. st. 1. toč. 4. Zakona o strancima („Narodne novine“ broj 133/20.). Tužiteljica da je nesporno državljanka Republike Hrvatske, ali da je i državljanka Bosne i Hercegovine te da je slijedom toga i ostvarila određena prava na ispravu čije da je izdavanje propisano međunarodnim ugovorom. Citirajući odredbe čl. 3. st. 1/b, čl. 7. st. 1. i st. 2., čl. 8. st. 4. i čl. 12. st. 1. Sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pograničnom prometu (u daljem tekstu Sporazum) te čl. 8. Pravilnika o pograničnoj propusnici i dozvoli za jednokratni prijelaz zajedničke državne granice („Narodne novine“ br. 81/13) kao i čl. 7. st. 1. toč. 2. i 3. te st. 2. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU naveo je da je pravo na posjedovanje pogranične propusnice pod uvjetima pograničnog režima opisano naprijed navedenim odredbama Sporazuma i da su benefiti koji za nositelja proizlaze iz te činjenice usko i neodvojivo vezani sa obvezama koje su propisane. Samo pravo na posjedovanje isprave da se ne može cijeniti odvojeno od odgovornosti nositelja za, prije svega, zakonito ponašanje prilikom prelaska državne granice pod uvjetima pograničnog režima. U ovom slučaju da je nesporno utvrđeno da je odgovornost nositeljice pogranične propusnice u cijelosti izostala. Utvrđeno da je kako je imenovana koristeći privilegiju prelaska državne granice pod uvjetima pograničnog režima na GP P.-P., pokušala u Republiku Hrvatsku u osobnom vozilu, prikriveno, unijeti robu za koju da je propisana zabrana ili ograničenje unosa a da je znala, ili je morala znati da se preko navedenog GP ne može unijeti ili iznijeti roba ove ili bilo koje druge vrste. Dakle, da je svjesno i s namjerom prikrivanja, pokušala unijeti robu čiji da je unos na navedenom graničnom prijelazu izričito zabranjen. Tužiteljica da je opisanim činjenjem prekršila pravila pograničnog režima i zloupotrijebila pograničnu propusnicu, a što da je opisano u čl. 12. st. 1. Sporazuma. Navodi tužiteljice, po kojima bi oduzimanje i poništenje pogranične propusnice za nju predstavljo egzistencijalnu ugrozu u svezi putovanja do radnog mjesta, da se ističe kako se mjesto stanovanja tužiteljice u Bosni i Hercegovini nalazi cca 3-4 km udaljeno od međunarodnog graničnog prijelaza P.-C. G. čime da joj je omogućeno nesmetano prelaženje državne granice i dolazak na posao u RH. Činjenica je da je tužiteljica državljanka Republike Hrvatske sa važećom hrvatskom osobnom iskaznicom sa kojom u zemlju može ulaziti na svim međunarodnim graničnim prijelazima, pod uvjetima koji vrijede za hrvatske državljane, dakle bitno drugačije nego za državljane trećih zemalja, dok ocjena stanja kvalitete cesta u vrgoračkom kraju da nije predmet ovog postupka. Tužiteljica da je tijekom postupka pozvana na očitovanje o svim okolnostima te da je na zapisnik dana 25. listopada 2021., nakon što je upoznata sa pravnim posljedicama počinjenog prekršaja, a koje će dovesti do oduzimanja i poništenja pogranične propusnice izrazila svoje iskreno kajanje za učinjeno te probleme koje će imati zbog oduzimanja iste. Slijedom navedenog da predlaže da Sud tužbeni zahtjev tužiteljice odbije kao neosnovan. 3. Osporenim rješenjem tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije V. Broj: 511-12-35-UP/l- 11/2021 od dana 27. listopada 2021. određeno je da se oduzima i poništava pogranična propusnica serijskog broja ….. izdana dana ….. s rokom važenja do ….. V. H., ovdje tužiteljici, kao i da je pograničnu propusnicu dužna vratiti u Postaju granične policije V. odmah po primitku tog rješenja, a najkasnije u roku od tri dana od primitka rješenja (izvršnog s danom uručenja).

4. Kako stranke nisu izričito zahtijevale održavanje rasprave (članak 36. točka 4. Zakona o upravnim sporovima, „Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS), a činjenice odlučne za rješavanje ovog spora su nesporne, sud je bez održavanja rasprave, na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, te pregledom dokumentacije priložene u sudskom spisu, kao i dokumentacije priložene u spisu tuženika, koji spis je sudu dostavljen uz odgovor na tužbu tuženika, ocijenio kako tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

5. Predmet spora je, sukladno odredbi čl. 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika.

6. Člankom 12. st. 1. Sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pograničnom prometu (dalje: Sporazuma) propisano je da su u slučaju kršenja pravila pograničnog režima uspostavljenog tim Sporazumom i/ili zlouporabe pogranične propusnice, odnosno dozvole za jednokratni prijelaz zajedničke državne granice, nadležna tijela stranaka Sporazuma ovlaštena opozvati ili oduzeti pograničnu propusnicu, odnosno dozvolu za jednokratni prijelaz zajedničke državne granice, a njezina nositelja pozvati na prekršajnu odgovornost sukladno zakonodavstvu stranaka Sporazuma.

7. Odredbom čl. 8. Pravilnika o pograničnoj propusnici i dozvoli za jednokratni prijelaz zajedničke državne granice („Narodne novine“ br. 81/13, dalje: Pravilnika) propisano je da je pograničnu propusnicu koja iz bilo kojeg razloga ne može služiti svojoj svrsi nadležna policijska uprava,odnosno policijska postaja dužna poništiti te razlog poništenja evidentirati na informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova.

8. Uvidom u spis tuženog tijela Broj: 511-12-35-UP/l-11/2021 utvrđeno je: da je tužiteljica nositeljica pogranične propusnice za prelazak državne granice Republike Hrvatske na GP P. – P. izdane sukladno čl. 7. Sporazuma između Republike Hrvatske i

da je tužiteljica

Bosne i Hercegovine o pograničnom prometu izdane od PGP V. dana …..; državljanka Republike Hrvatske i državljanka Bosne i Hercegovine; da iz prikupljenih obavijesti nadležnih tijela proizlazi da je V. H. dana 15. listopada 2021. preko međunarodnog graničnog prijelaza za pogranični promet P.-P., u Republiku Hrvatsku pokušala unijeti robu za koju je propisana zabrana ili ograničenje, točnije 13,60 kg smrznutog bifteka, koji se nalazio ispred suvozačevog sjedala pokriven jaknom i autotepihom, odnosno da je počinila prekršaj iz čl. 60. st. 1. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije („Narodne novine“, br. 40/16); da je Prekršajnim nalogom Ministarstva financija, Carinske uprave, Službe za mobilne jedinice D. broj 68/2021, KLASA: 471-01/21-16/4920, URBROJ: 513-02-1977/9-21-3 od dana 15. listopada 2021., temeljem odredbe čl. 60. st. 1. istog Zakona, kažnjena za počinjeni prekršaj; da je tužiteljica na zapisnik dana 25. listopada 2021., nakon što je upoznata sa pravnim posljedicama počinjenog prekršaja, a koje će dovesti do oduzimanja i poništenja pogranične propusnice, izrazila svoje iskreno kajanje za učinjeno te probleme koje će imati zbog oduzimanja iste; da je temeljem navedenog doneseno osporeno rješenje tuženika.

9. Najprije je potrebno navesti da je odredbom čl. 6. st. 1. toč. 4. Zakona o strancima („Narodne novine“, br. 133/20; dalje: Zakon o strancima ) propisano da su putne isprave za državljane trećih zemalja u smislu odredbi toga Zakona isprave koje se izdaju na temelju međunarodnih ugovora pa kako je nesporno da je pogranična propusnica tužiteljici (koja je državljanka i Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine) izdana temeljem međunarodnog ugovora, odnosno ovdje predmetnog Sporazuma to su neosnovani prigovori tužiteljice kako je u konkretnom slučaju pogrešno primijenjena odredba čl. 11. st. 2. Zakona o strancima u odnosu na pogrešnu uputu o pravnom lijeku koja je dana u osporenom rješenju.

10. Naime, u tijeku upravnog postupka, koji je prethodio ovom upravnom sporu, nesporno je utvrđeno da je tužiteljica, koristeći privilegiju prelaska državne granice pod uvjetima pograničnog režima na graničnom prijelazu P.-P., pokušala u Republiku Hrvatsku u osobnom vozilu, prikriveno, unijeti robu za koju je propisana zabrana ili ograničenje unosa pri čemu je znala, ili je morala znati, da se preko tog graničnog prijelaza ne može unijeti ili iznijeti takva roba (prema Prekršajnom nalogu Ministarstva financija, Carinske uprave, Službe za mobilne jedinice D. broj 68/2021, KLASA: 471-01/21-16/4920, URBROJ: 513-02-1977/9-21-3 od dana 15. listopada 2021.). Dakle, da je tužiteljica, svjesno i s namjerom prikrivanja, pokušala unijeti u Republiku Hrvatsku robu čiji je unos na navedenom graničnom prijelazu izričito zabranjen, a iz čega proizlazi da je tužiteljica opisanim činjenjem prekršila pravila pograničnog režima i zloupotrijebila pograničnu propusnicu, a što je opisano u gore citiranoj odredbi čl. 12. st. 1. Sporazuma pa je u cijelosti pravilno postupio tuženik kad je tužiteljici oduzeo i poništio predmetnu pograničnu propusnicu dajući za to obrazloženje s kojim se u cijelosti slaže i ovaj Sud.

11. Slijedom svega naprijed navedenog, po ocjeni ovog Suda, niti ostali prigovori koje je tužiteljica iznijela u tužbi (da se zanemaruju razlozi radi kojih je propusnica izdana; da je trebalo s posebnom osjetljivošću utvrditi da li se uopće radi o zlouporabi kod tog izoliranog slučaja; da je prekršajnim nalogom tužiteljici odmjerena drastična novčana kazna; da oduzimanje pogranične propusnice za tužiteljicu predstavlja egzistencijalnu ugrozu obzirom da bi put do njenog radnog mjesta bio višestruko produljen vremenski te produžen kilometarski uskim i zavojitim cestama vrgoračkog kraja) nisu od utjecaja na drugačije presuđenje iz razloga jer je u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari niti je pogrešno primijenjen pravni propis na štetu tužiteljice.

12. U izloženim okolnostima, a uzimajući u obzir gore navedene zakonske odredbe, osporavana odluka tuženika je zakonita. Nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110/21, dalje: ZUP-a), na koje ovaj Sud, temeljem članka 31. stavka 2. ZUS-a, pazi po službenoj dužnosti, a radi čega je, na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a, valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te odlučiti kao u izreci presude.

U Splitu, 4. ožujka 2022.

S U D A C

Sandra Ćoraš Gega

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. ZUS-a).

DN-a:

- opunomoćeniku tužiteljice H. K., odvjetnik u S., T. h. b. z..

- tuženiku Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijskoj upravi Splitsko- dalmatinskoj, Postaji granične policije V., V., H..

- u spis

RJ:

1. Vrijednost predmeta spora je neprocjenjiva.

2. Sudsku pristojbu naplatiti po pravomoćnosti.

3. Kalendar 60 dana.