REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Poslovni broj: Psp-491/2015-54
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Josi Puljiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Ž. J. iz S., M. P. 34, OIB: … … … , kojeg
zastupa punomoćnica S. M., odvjetnica u S., protiv tuženika I. G.
iz S., M. P. 34, OIB: …….. kojeg zastupa punomoćnik M.
G., odvjetnik u S., radi smetanja posjeda, nakon održane glavne rasprave, zaključene dana 18.siječnja 2022. u nazočnosti punomoćnice tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu dana 4.ožujka 2022.,
r i j e š i o j e:
I – Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"I.Time što je tuženik I. G., OIB: … … … . dana 15. listopada 2015. započeo radove koji su dovršeni dana 17. listopada 2015. na način da je nezakonito sagradio garažu u suterenu stambene zgrade sagrađen na k.č.z.180 k.o. S., (sudske oznake čest.zem…., ZU … , k.o. S), anagrafske oznake M.
put 34 na način da je garažu sagradio na zidovima od betonskih blokova te nalio armiranobetonsku ploču neposredno uz pročelje zgrade do balkona stana tužitelja na prizemlju, čime je ograničio tužitelja u mirnom posjedu stana, spavaće sobe, terase, zgrade i okućnice te zasmetao tužitelja u mirnom suposjedu pročelja zgrada kao zajedničkog dijela zgrade pa se nalaže tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da poruši nezakonito sagrađenu garažu i ukloni sav građevinski materijal i da se u buduće kloni takvog smetanja i ponašanja.
II.Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate, a sve u roku od 8 dana od pravomoćnosti rješenja."
II - Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku u roku od 15 dana troškove parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kuna.
Obrazloženje
1.Tužitelj je 18.11.2015. protiv tuženika podnio tužbu (predanu pošti preporučeno 16.11.2015.) radi smetanja posjeda nekretnine pobliže opisane u izreci. Tužbeni zahtjev se činjenično temelji na tome: da je tužitelj u posjedu stana u prizemlju zgrade izgrađene na navedenoj nekretnini; da mu je tuženik smetao posjed stana i terase te suposjed zemljišta izgradnjom garaže.
1.1.Tužbeni zahtjev je preciziran podneskom predanim na ročištu 18.1.2022. na kojem ročištu je izjavom na zapisnik dijelom i izmijenjen tužbeni zahtjev.
2.Tuženik se u odgovoru na tužbu protivio tužbi i naveo u bitnom: da je obavio radove na izgradnji garaže, ali nije smetao tužitelja u posjedovanju jer se dugi niz godina zna što koja stranka drži u posjedu.
3.Sud je u dokaznom postupku izveo dokaz pregledom pisane dokumentacije u spisu koja će biti navedena u nastavku obrazloženja, očevidom na licu mjesta, vještačenjem po vještacima Miji T. i A. B. te saslušanjem stranaka i
svjedoka M. G., T. J., Z. K., M. G. i I.
K..
Nije prihvaćen prijedlog tužitelja da sud dopunski sasluša stranke jer bi to bilo protivno načelu ekonomičnosti s obzirom na to da su stranke sasvim dostatno saslušane od strane ranije uredujućeg suca, a ovaj sudac ne sumnja da bi stranke svoje iskaze ponovile. Uostalom, iskaze stranaka treba uvijek uzeti s rezervom jer svaka stranka uvijek iskazuje ono što joj ide u prilog te se primarno treba osloniti na druge materijalne dokaze, a iskazima stranaka pokloniti vjeru kad su potkrijepljeni drugim, materijalnim ili objektivnijim dokazima (npr. nepristranim svjedocima).
3.1.Tužbeni zahtjev nije osnovan.
4.Predmet spora je zahtjev za pružanje posjedovne zaštite.
4.1.U ovom postupku mjerodavne su niže citirane odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV).
4.2.Među strankama je sporno je li tuženik izgradnjom garaže smetao tužiteljev posjed.
5.U postupku je utvrđeno sljedeće:
Iz iskaza stranaka proizlazi da je tuženik izgradio garažu na mjestu gdje se ranije nalazila septička jama koju je tuženik porušio.
Tuženik dodatno tvrdi da je nakon rušenja septičke jame ostao sjeverni zid na kojemu se nalaze stupovi koji podupiru tuženikov balkon na prvom katu predmetne zgrade.
Svjedokinja T. J. je dodatno navela da je predmetna garaža izgrađena na nekretnine u vlasništvu tuženika na kojoj se nalazila septička jama koju je tuženik iskopao.
I svjedoci Z. K., M. G. i I. K. su potvrdili da je prostor, na
kojemu se nalazi danas garaža, ranije koristio tuženik.
S obzirom na suglasnost gore navedenih iskaza u pogledu spomenutih činjenica, ovaj sud u tom dijelu poklanja vjeru iskazima stranaka i svjedoka.
5.1.Nakon obavljenog prvog očevida, vještak A. B. je na skici posebnim točkama označio spornu garažu i vanjske stepenice koje na kraju uopće nisu bile predmet spora.
V. M. T. je u pisanom nalazu i mišljenju od 5.1.2021. naveo kolika je vrijednost radova uklanjanja predmetne garaže što je nebitno za ovaj spor, ali nije se čuditi što je dao takvo mišljenje kad se uzme u obzir šturi i nedovoljno jasni nalog koji je vještacima na očevidu 5.11.2019. dao ranije uredujući sudac.
5.2.Očevidom na licu mjesta 16.7.2021. utvrđeno je da se južno od terase stana tužitelja nalazi zid od betonskih blokova koji je ranije predstavljao zid septičke jame tuženika.
Dopunskim vještačenjem po vještaku Miji T. utvrđeno je da je taj zid od betonskih blokova dio pročelja zgrade i ne predstavlja unutarnji zid garaže tj. garažni zid je prislonjen do njega, ali se garažni zid ne oslanja na zid od betonskih blokova. Nije prihvaćen prijedlog tužitelja da sud dopunski sasluša vještaka M. T. ili da dotični izradi još jednu dopunu nalaza i mišljenja. Naime, vještak je dopunu nalaza i mišljenja davao u pogledu zida od betonskih blokova za kojeg je na očevid utvrđeno gdje se nalazi i što je ranije (prije izgradnje garaže) predstavljao. Stoga, kad se uzme u obzir skica vještaka B. (list 61-62), položaj garaže na istoj u odnosu na zgradu i strane svijeta, onda se lako može zaključiti da je vještak M. T. davao dopunu nalaza i mišljenja u pogledu zida koji je dio pročelja i sjeverno je od garaže, a južno od tužiteljeve terase. To što je spomenuo udaljenost od 2,85 m od unutarnjeg dijela pročelja, označava zapravo udaljenost od sobnih vrata do ruba garaže tj. do ruba armirano-betonske ploče garaže. Uostalom, i tužiteljeva supruga je u iskazu govorila da je udaljenost objekata stranaka cca 2,5 metra. Upravo ovih 35 cm razlike je posljedica toga što je vještak mjerio udaljenost mjernim instrumentom, a supruga tužitelja procjenom odoka.
Mišljenje vještaka je stručno i logično te je u suglasju sa priloženim fotografijama (posebno onima u boji koje su u elektronskom obliku vještva) pa se mišljenju vještaka poklanja vjera.
5.3.Spis postupka ozakonjenja nezakonito sagrađene zgrade nije bitan budući da postupak ozakonjenja objekta prema odredbi čl.32.Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12, 143/13, 65/17) nema učinka na vlasništvo i druga stvarna prava. Budući da ta odredba nema utjecaja na vlasništvo, to onda teleološkim i logičkim tumačenjem ne bi taj postupak trebao imati utjecaja ni na posjed.
5.4.Predmet Uprave za inspekcije poslove formiran povodom prijave tužitelja također nije bitan. Naime, to tijelo je izvijestilo sud (list 25) da nadzor povodom prijava tužitelja nije izvršen zbog toga što je od strane stranaka podnesen zahtjev za ozakonjenje objekta. Inače, građenje bez dozvole nadležnog državnog tijela ne predstavlja samovlast u smislu čl.20.ZV. Je li nešto samovlast procjenjuje se spram posjednika i njegovog posjeda, a ne spram državnih tijela koja izdaju dozvole. Čin kojim se smeta tuđi posjed poduzet je samovlasno, ako onaj koji ga je poduzeo nema za to ovlaštenje, tj. dozvolu ili pristanak posjednika ili ako nije na to ovlašten neposredno zakonom ili odlukom koju je sud odnosno drugo tijelo vlasti donijelo na temelju zakona koji dopušta odnosni zahvat u tuđi posjed (vidjeti Gavella i dr.: Stvarno pravo, 1998., str. 169). Kako će biti kasnije obrazloženo, zahvati tuženika nisu zadirali u posjed tužitelja.
6.Preciziranim tužbenim zahtjevom tužitelj drži da mu je tuženik svojim radnjama smetao posjed stana, spavaće sobe, terase, zgrade i okućnice te suposjed pročelja zgrade.
6.1.S obzirom na to da je tuženik sporne radnje (izgradnja garaže) poduzeo na zemljištu koje je u vrijeme poduzimanja tih radnji bilo u njegovom mirnom posjedu (jer je do tad posjedovao septičku jamu), odnosno nije bilo u posjedu tužitelja, to se može reći da time nije smetan tužiteljev posjed zemljišta (okućnice).
Isto tako, zemljište na kojemu je izgrađena garaža je odvojeno od zgrade (stambenog objekta u kojemu stranke imaju stanove) pa je očito kako izgradnjom nije smetan tužiteljev posjed zgrade.
Također, terasa koja se proteže južno od stana tužitelja je odvojena od garaže jer na zid od betonskih blokova (koji je sastavni dio pročelja) nije naslonjen zid garaže pa izgradnjom nije smetan ni tužiteljev posjed terase.
6.2.Nadalje, upitno je da li je gradnjom garaže, čiji rub je udaljen oko 2,85 m od tužiteljevog stana, tužitelju smetan posjed stana i spavaće sobe na način da je uznemiravan u posjedovanju (čl.20.st.2.ZV). Ovaj sud je mišljenja da time nije smetan posjed stana jer stan može koristiti jednako kao i do sad. Vezano za pitanje narušene privatnosti, jer je garaža navodno 80 cm viša od ranije postojeće septičke jame pa se sad stojeći na krovu garaže može gledati u smjeru sobe tužiteljevog stana, treba reći da tužitelj nijednim vjerodostojnim dokazom nije dokazao činjenicu da je garaža baš toliko viša od bivše septičke jame. Iskaz tužitelja i njegove supruge, kao osoba zainteresiranih za ishod ovog postupka, se ne može u ovom dijelu prihvatiti kao vjerodostojan dokaz, a to tim više jer njihov iskaz u ovom dijelu nije potkrijepljen niti jednim materijalnim dokazom. S druge strane, svjedoci Z. Križanac, M. G. i I. K. su iskazali da im se, onako laički gledano, bez mjerenja, čini da su garaža i ranija septička jama otprilike istih dimenzija.
Pored toga, tužitelj je u iskazu naveo da su montažne željezne stepenice koje vode na tuženikov kat napravljene puno prije nego li garaža te da su on i supruga već tad izgubili privatnost u spavaćoj sobi. Dakle, očito je da ako uznemiravanje u posjedovanju stana i sobe kojim slučajem i postoji, onda postoji odavno tj. od trenutka kad su izgrađene željezne stepenice pa je zaštita tražena izvan prekluzivnih rokova.
6.3.Konačno, treba reći da spornim radnjama tj. prislanjanjem garažnog zida do zida od betonskih blokova (koji je sastavni dio pročelja, a ranije je bio sjeverni zid septičke jame) ne bi bio smetan suposjed pročelja zgrade. Naime, čin smetanja negira već postojeću faktičnu vlast (u cijelosti, u nekom obujmu, u nekom pogledu), a nameće tuđu. U konkretnom slučaju, zid od betonskih blokova je postojao i prije spornih radnji koje je poduzeo tuženik te se u pogledu njega (dakle, i pročelja zgrade) nije ama baš ništa promijenilo. Izmijenila se situacija jedino južno od tog zida od betonskih blokova, a taj prostor je ionako prije bio u isključivom posjedu tuženika. Stoga je ovaj sud mišljenja kako nije smetan suposjed pročelja zgrade.
Skreće se pozornost i na sudsku praksu (ŽS Zadar: Gž-2322/2015), koja je primjenjiva zbog gradnje zida uz drugi zid, a prema kojoj je pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev u predmetu u kojemu je izgrađen zid uz tuđu nekretninu, a između zidova dviju nekretnina je kao izolator umetnut stiropor.
6.4.Stoga, imajući u vidu gore navedeno, tužbeni zahtjev ne bi bio osnovan u smislu čl.21.ZV pa je stoga odbijen.
7.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154.st.1.Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, dalje: ZPP) te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 142/12, 103/14, 118/14, dalje: OT). Tuženiku je priznata jednokratna nagrada u iznosu od 2.000,00 kuna što uvećano za 25% PDV-a iznosi 2.500,00 kuna.
U Splitu, 4.ožujka 2022.
S U D A C
Joso Puljić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.
DNA:
-pun.tužitelja
-pun.tuženika
