Posl.br. 34. K-43/20-25

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu po sucu toga suda Ane Kovačević, uz sudjelovanje Tajane Vidas kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okr. A.-M. Z. zbog kaznenog djela iz čl.227 st.2 KZ-a (NN 125/11, NN 144/12, NN 56/15) povodom optužnice ODO Zagreb broj KDO-2411/14 od 10. srpnja 2015. sa izmjenom od 07. prosinca 2016. nakon održane glavne i javne rasprave u prisutnosti zamjenika ODO Zagreb Ante Družak, okr. osobno uz branitelja odvj. L. K., koja presuda je objavljena dana 08. ožujka 2022. , dana 04. ožujka 2022.

p r e s u d i o  j e

okr. A.-M. Z., OIB …, zvana A., kćer V. i D.1 rođene F., rođena … u S., s prebivalištem u Z., državljanka .., asistentica režije, sa završenom srednjom školom, zaposlena na …, Z., s plaćom 2.160,00 kuna, vlasnica osobnog automobila marke …, godina proizvodnje ..., neudana, razvedena, majke troje maloljetne djece u dobi 17,5 godina, 15 godina i 18 mjeseci, bez čina, bez odlikovanja, neosuđivana, ne vodi se drugi kazneni postupak,

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

I.da bi :

- dana 8. rujna 2014. oko 20,40 sati u Z., upravljajući osobnim automobilom marke … reg. oznake … krećući se sjevernim kolnikom … prometnom trakom za desno u smjeru zapada dolaskom do raskrižja sa ulicom …, olakotno smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, suprotno odredbi čl. 57. st. 6. ZOSPC-a skrenula u desno u smjeru sjeverozapada kojom prilikom je presijecala biciklističku traku a da prethodno nije propustila bicikl koji se kreće po biciklističkoj traci te je prednjim desnim dijelom vozila naletjela na stražnji dio bicikla broja okvira broj … kojim je upravljao I. B. koji se kretao biciklističkom trakom u smjeru jugozapada, od kojeg udarca je isti pao i pri tom zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma donjeg kraja lijeve goljenične kosti,

II.d a k l e, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvala opasnost za život ili tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročila tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

III. pa da bi time počinila kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano po članku 227. stavku 1. i 2. KZ, a kažnjivo po članku 227. stavku 2. KZ,

IV. Temeljem čl.149 st.1 ZKP-a troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. ODO Zagreb podiglo je uvodno citirani optužni akt protiv okrivljene zbog počinjenja kaznenog djela iz čl.227 st.2 KZ-a.

2. Okrivljena svojom obranom navodi da se ne smatra krivom za počinjeno kazneno djelo. U svojoj obrani na raspravi okrivljena je navela da se ne osjeća krivom jer je prije ulaska u raskrižje napravila sve da do ove nesreće ne dođe. Vozila je … 20 km/h, dolaskom do raskrižja se zaustavila, pogledala lijevo i desno i nikoga nije bilo, a onda je krenula, osjetila udarac, pa je ponovno stala i izašla iz auta. Oštećenik se u tom trenutku digao s poda i frkao slušalice od mobitela koje je stavljao u džep, a onda je sjeo na klupicu. Prišla mu je, odbio je s njom razgovarati, bio je revoltiran i ljut, nije htio da se pozove policija, nego da ona uzme bicikl i popravi ga. Međutim, jedan dečko je pozvao policiju, O., i rekao mu da ne odlazi jer da će doći policija i hitna pomoć. Osjetila je miris alkohola i mentola od žvakaće gume koju je imao u ustima. Potom je došla policija i hitna pomoć koja ga je odvezla, a D.2 W. joj je pomogao taj bicikl dopeljati u stan i taj bicikl je kod nje ostao 10 dana. U ponedjeljak nakon operacije nazvala je oštećenika, koji joj se povratno javio tek u utorak i rekao da bude sretna što ju nije prijavio, te je inzistirao da se bicikl popravi, ali ona je to odbila, tako da je zamolila svog prijatelja D.2 W. da se nađe s njim i vrati mu bicikl što je on i učinio našavši se s oštećenikom u jednom kafiću na …. Odmah nakon očevida kad su policajci došli kod nje kako bi zapisali brojeve sa bicikla, rekli su mi da ovako nešto nisu vidjeli odnosno da je nekome stalo više do bicikla nego do zdravlja. Nakon toga nije imala nikakav kontakt s oštećenikom. Na posebna pitanja branitelja odgovorila je da je jednu slušalicu od mobitela oštećenik imao u uhu jer je vidjela kad se dizao da je tu slušalicu vadio i stavljao u džep. Na stražnjem dijelu bicikla ispod sjedala nalazila se ugrađena sprava za zaključavanje bicikla, zbog koje nije mogla vidjeti stražnje svjetlo na biciklu. Na posebno pitanje zastupnice optužbe gdje se točno zaustavila odgovorila je da je to bilo prije pješačkog prijelaza. Inače živi u neposrednoj blizini, tako da joj je ovo raskrižje poznato. Ne može točno opisati kako se desio sam nalet jer je bila u stanju šoka kad je čula udarac, a bio je toliko jak da joj je izgledalo kao da se radilo o udarcu kamiona. Tada je samo instinktivno pogledala u desno i nije ništa vidjela, nego u sljedećem trenutku kako se oštećenik podiže s tla. D.2 W. joj je prijatelj, poznaje ga kao kolegu s posla, zajedno su radili u … Vidjela se s D.2 nakon ovog događaja jer joj je dao vizitku, pa ga je onda i zamolila da odveze bicikl oštećeniku, a D.2 joj je pomogao i u prodaji ovog automobila. Iz reproducirane snimke njenog prvog ispitivanja proizlazi da je u bitnom iskazala kako je toga dana išla s posla, skretala je sa … desno, a prvo što je napravila s obzirom da taj dio nema semafor, stala je ispred pješačkog prijelaza, pogledala prvo u desnu stranu i nije bilo nikoga, pa na lijevu stranu i nije bilo nikoga, te je krenula. Kad je krenula, dobila je udarac i tu je stala. Udarac je čula sa svoje desne strane.

3.Tijekom dokaznog postupka saslušani su kao svjedoci O. Đ. i I. B., provedena je rekonstrukcija događaja na mjestu nezgode uz sudjelovanje vještaka ing. S. H., saslušan je vještak Z. K., te su pročitani materijalni dokazi iz spisa predmeta , bolnička prijava list 2, zapisnik o očevidu i skica lica mjesta list 3 do 6, nalaz i mišljenje centra I. V. list 14 do 20, nalaz i mišljenje vještaka dr. D.3 M. list 32 i 33, izvršen je uvid u fotoelaborat, pročitan je nalaz i mišljenje vještaka ing. S. H. list 202 do 210, te je izvršen uvid u skicu mjesta događaja, provedeno je vještačenje po vještaku prometne struke … fakulteta u Z., te je vještak … fakuleteta u Z. ing. T. P. vanraspravno saslušan 23.11.2021. pročitan je KE i PE za okr., odbijen je prijedlog obrane za neposrednim pregledom odnosno očevidom radi utvrđenja neformalnog puta sukladno odredbi čl.421 st.1 toč.2 ZKP-a

4. Saslušan kao svjedok oštećeni B. I. na raspravi 03. veljače 2016. navodi da se vozio na biciklu biciklističkom stazom uz …, došavši do križanja izašao je biciklom na kolnik ulice koja dolazi okomito na … i dalje se krećući po biciklističkoj stazi, tako da je cijelo vrijeme vozio biciklističkom stazom. Dok je bio u prelasku kolnika, optuženica je automobilom iz … skrenula desno, bez da se prije toga zaustavila, vozilo ga je pogodilo s njegove lijeve strane odnosno malo iza njega u bicikl, odletio je u zrak, ozlijedio je lijevu nogu zbog čega je istoga dana i operiran, kada je vozilom hitne pomoći odvezen u … bolnicu. Prošao je i fizikalnu terapiju, a otprilike godinu dana nakon ozljede mu je novom operacijom izvađen vijak. Nije silazio s bicikla kad je prelazio kolnik, kretao se biciklističkom stazom, tako da to nije bio niti obvezan učiniti.

Dodatno saslušan na raspravi 08. svibnja 2018. naveo je da se vozio biciklističkom stazom …, te kad je došao do pješačkog prijelaza vidio je da je na pješačkom prijelazu upaljeno zeleno svjetlo za pješake, na koje je svjetlo i počeo prelaziti pješački prijelaz. U daljini je vidio vozilo, no nije uopće niti razmišljao da se vozilo ne bi zaustavilo, obzirom na zeleno svjetlo za pješake. Semafor se nalazio na odvojku prometne trake … s desne strane i to na otoku. Prije ulaska na pješački prijelaz usporio je s biciklom kako bi mogao skrenuti prema pješačkom prijelazu. Ne može procijeniti koliko je bio duboko na pješačkom prijelazu kada je na njega naletjelo vozilo, pretpostavlja da je to bilo već "dublje". Koliko se sjeća ništa nije pio prije, možda je, ali nije siguran, na biciklu je imao prednje i stražnje svjetlo koji su bili razbijeni od nesreće, zadnje je bilo ispod sica. U trenutku nesreće nije imao slušalice. Nije primijetio da bi se vozilo koje ga je udarilo zaustavilo prije pješačkog prijelaza, ali primijetio je da vozač drži nešto u ruci. Činilo mu se da je ovo vozilo dosta udaljeno od pješačkog prijelaza i ocijenio je da isti može prijeći, tim više što mu je bilo upaljeno zeleno svjetlo.

5. Svjedok O. Đ. na raspravi 09. svibnja 2018.g. navodi da je inkriminiranog dana bio na biciklu i kretao se biciklističkom stazom … prema zapadu i to sjevernom stranom, htio je prijeći kolnik … i zaustavio se pred pješačkim prijelazom koji ide prema pješačkom otoku, pogledao je prema lijevo i vidio je vozilo koje dolazi i ne zaustavlja se, te je stao pred pješačkim prijelazom, međutim biciklista koji je dolazio sa pješačkog otoka sa suprotne strane ceste se nije zaustavio, već je počeo prelaziti pješački prijelaz i tada je ovo vozilo naletjelo na biciklistu. Upitan da li je siguran da li je ovaj biciklista na kojeg je naletjelo vozilo, dolazio sa pješačkog otoka, naveo je da mu se čini da jest. Inače ovaj prijelaz nije označen semaforom, koje svjetlo je bilo upaljeno na pješačkom prijelazu …, ne zna. Čini mu se da je vozač osobnog automobila gledao ravno i lijevo, a nije gledao u desno, zapravo je u to potpuno siguran. Dapače, činilo mu se kao da razgovara na mobitel, sjeća se da je vikao na tu vozačicu, jer je skretala desno, a nije uopće gledala u tom pravcu niti je smanjila brzinu kretanja, derala se i na biciklistu radi načina na koji je ušao na pješački prijelaz. Ne može ocijeniti koliko je duboko bio na pješačkom prijelazu biciklista, no bio je više pri sredini prijelaza nego uz rubnike. Misli da je biciklista udaren u desnu stranu tijela, ne sjeća se da li je vozačica imala naočale. Kad je prvi put vidio vozilo od njega je bilo udaljeno 5 ili 10 m, ali nije siguran. Čini mu se da je vozač auta forsirao prijelaz preko pješačkog prijelaza. Dopušta mogućnost da je on dolazio iz pravca istoka, a vozač ovog bicikla iz suprotnog pravca, svakako mu je dojam bio da je vozač automobila kriv za nezgodu i nije uopće mislio da će trebati svjedočiti u ovom postupku, jer mu se situacija činila čistom.

6. Nakon provedene rekonstrukcije događaja na mjestu nezgode vještak S. H. je sačinio pisani nalaz i mišljenje u kojem zaključuje da je okrivljena upravljala osobnim vozilom iz smjera istoka odvojkom sjevernog kolnika … za skretanje desno, u ul. …, prema sjeveru, dok je oštećenik na biciklu ušao njoj s desne strane na kolnik, moguće u području obilježenog biciklističkog prijelaza i pred kontakt skrenuo u desno, tako da je do kontakta prednjeg desnog rubnog dijela automobila i stražnjeg kotača bicikla, koji je ramom i stražnjim kotačem bio ukošen u lijevo za oko 20 stupnjeva u odnosu na uzdužnu os osobnog vozila, došlo u području nastavno obilježenog pješačkog prijelaza za oko 1,7 m lijevo od desnog ruba kolnika.

7.U sudarni položaj je biciklista mogao doći bilo ranijom vožnjom iz smjera istoka po biciklističkoj stazi iscrtanoj na sjevernom nogostupu …, te dolaskom do prijelaza oštrije skrenuti lijevo prema kolniku i potom preusmjeriti bicikl u desno da bi zauzeo sudarni položaj, a mogao se dovesti i poprijeko nogostupa izravno po biciklističkom prijelazu i tada skretanjem u desno zauzeti sudarni položaj. Isključio je obranu okrivljene prema njezinom pokazivanju na rekonstrukciji, a prema tragovima brisotina na osobnom vozilu i oštećenjima na biciklu, da se kontakt dogodio zalijetanjem bicikla u osobno vozilo, kao i mogućnost udara prednjeg dijela osobnog vozila na popriječeni položaj bicikla, kako je to pokazivao oštećenik.

8.Ukoliko se oštećenik prije nesreće kretao biciklističkom stazom, okrivljenica bi ga mogla vidjeti i izbjeći nesreću prikočavanjem duž kolnika u trenutku kada biciklist skreće lijevo prema biciklističkom prijelazu, a isto se odnosi i na situaciju ako bi okrivljenica prije nesreće zastala prije zaustavne linije i pokrenula osobno vozilo prema biciklističkoj stazi.

9.Ukoliko se pak oštećenik kretao prije nesreće po nogostupu prema biciklističkoj stazi, okrivljenica bi mogla periferno u desno zapaziti nailazak biciklista, a da je odmah nakon pokretanja vozila zakočila, do nesreće ne bi došlo, a u tom slučaju je i oštećenik pogledom u lijevu stranu mogao vidjeti zaustavljeno vozilo okrivljene na odvojku ispred zaustavne linije te izbjeći nesreću sačekivanjem njezinog prolaska.

10.Na raspravi 03. lipnja 2019. saslušan je i vještak ing. Z. K., toksikolog, koji je dao nalaz i mišljenje, a kako bi se ocijenio stupanj alkoholiziranosti oštećenika u trenutku nezgode, obzirom na podatke iz spisa, prema kojima je u uzorku krvi ošt. pronađeno 0,48 g/kg apsolutnog alkohola , a u mokraći 0,36 g/kg apsolutnog alkohola koji su uzorci uzeti na analizu 8.9.2014. u 22,35 sati. Vještak međutim navodi da je obrazac AUK-2 na listu 19 spisa u potpunosti neispunjen, pa nije vidljivo na koji način i kojim sredstvom su izuzeti uzorci krvi i mokraće na analizu, te na koji način je izvršena dezinfekcija mjesta s kojeg je krv uzeta, nisu navedeni niti visina niti težina oštećenika na dan događaja. Oštećeni nije ispitan 03.2.2016. o konzumaciji, a na raspravi 08.05.2018. je naveo da koliko se sjeća nije ništa pio, no da možda jest i to poslije podne. Obzirom na ovo, nije moguće sa sigurnošću utvrditi stvarnu koncentraciju apsolutnog alkohola u krvi oštećenoga u vrijeme inkriminiranog događaja. Odnos koncentracije apsolutnog alkohola u krvi i mokraći ukazuje da se radi o fazi resorpcije alkohola u organizmu, što je nemoguće, jer je od događaja do uzimanja krvi i mokraće prošlo 1,55 sati, zapisnik sa lista 19 nije pravilno popunjen, pa niti po njemu nije moguće sa sigurnošću zaključivati na koji način sa kojeg mjesta su uzeti ovi uzorci. Iz svega proizlazi da je moguće dati samo teoretske mogućnosti uz određene pretpostavke o stupnju alkoholne opijenosti oštećenika na dan događaja. Uz pretpostavku da se alkohol nalazi u fazi eliminacije u vrijeme događaja, a kako je od događaja do uzimanja krvi prošlo 1,55 sati, tada bi koncentracija apsolutnog alkohola u krvi u vrijeme prometne nesreće mogla iznositi 0,67 g/kg. Uz pretpostavku da se alkohol nalazio u fazi apsorpcije u vrijeme događaja, tada je koncentracija u vrijeme prometne nesreće bila niža od analizom utvrđenom 0,48 g/kg te se on morao nalaziti u trijeznom stanju, kod koncentracije 0,67 g/kg većina ljudi se nalazi u pripitom stanju u kojem se precjenjuju vlastite sposobnosti i opasnost se ne uočava realno. Međutim, vještak je naglasio da temeljem podataka i dokumentacije iz spisa nije moguće s toksikološkog gledišta sa sigurnošću utvrditi je li ili nije oštećenik bio alkoholiziran ili ne u vrijeme prometne nesreće te ukoliko jest s kojom koncentracijom.

11, Uvidom u bolničku prijavu s lista 2 spisa utvrđeno je da je B. I. 08.09.2014. zadobio prijelom lijeve potkoljenice, natučenje glave i natučenje desne ruke, što je kvalificirano kao teška tjelesna ozljeda.

12. Uvidom u zapisnik o očevidu i skicu lica mjesta s lista 3 do 6 spisa utvrđeno je da su sačinjeni dana 08.09.2014. zbog prometne nezgode koja se u 20,40 dogodila na križanju ... i ul. …, te je utvrđeno da je mjesto nesreće bilo dobro osvijetljeno uličnom rasvjetom.

13. Uvidom u nalaz Centra V. analize alkohola u krvi i mokraći s lista 15 spisa, utvrđeno je da je koncentracija alkohola u krvi oštećenog 0,48 g/kg, a u mokraći 0,36 g/kg, dok je iz obrasca AUK-2 list 20 utvrđeno da je krv vađena i mokraća izuzeta u 22,35 sati, 08.09.2014.

14, Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka dr. D.3 M. list 32 i 33 spisa, utvrđeno je da je ošt. zadobio prijelom donjeg kraja lijeve goljenične kosti koja ozljeda predstavlja tešku tjelesnu ozljedu, dok dijagnoza natučenja lijevog čeonog dijela glave i natučenja desne šake, ne predstavljaju ozljedu u sudsko medicinskom smislu.

15. Uvidom u pisani nalaz i mišljenje F. … i Zavoda za p… sačinjenom po T. P. utvrđeno je da se A. M. Z. u trenutku sudara kretala brzinom od oko 25 km/h, nije bila zaustavljena ispred zaustavne linije prije obilježenog pješačkog biciklističkog prijelaza, već se najvjerojatnije kretala konstantom brzinom od oko 25 km/h. Također je iz mišljenja utvrđeno da je bez obzira na smjer kretanja oštećeni započeo ulaziti na kolnik oko 0,9 sek, prije sudara u kojem trenutku se okr. sa svojim vozilom nalazila 6,30 m od mjesta sudara. Za brzinu kojom se kretala zaustavni put pri poduzetoj radnji kočenja u nuždi bi iznosilo 9,45 m, te za ovu brzinu kojom se kretala nalet na ošt. nije bio izbježiv već bi isti bio izbježiv naglim kočenjem da se kretala brzinama ne većim od 18,3 km/h. I. B. - oštećenik je pak mogao uočiti kretanje vozila okrivljene te da je propustio vozilo bez ulaska na pješački biciklistički prijelaz do prometne nesreće ne bi došlo. U svom pak usmenom očitovanju vještak T. P. navodi da je okrivljena , kao što je rekao i u pisanom nalazu, svoje vozilo mogla zaustaviti prije pješačkog prijelaza , poduzetom radnjom intenzivnog kočenja u trenutku kad se oštećenik još nalazio na pješačkom nogostupu i nije predstavljao opasnost za okrivljenu, iz čega bi proizlazilo da bi okrivljena u tom slučaju intenzivno kočila iako na pješačkom-biciklističkom prijelazu nema nikakve opasnosti za nju. Ono što vještak također u svojem nalazu ističe, a to je da niti iz podataka u spisu predmeta niti iskaza oštećenika nije moguće utvrditi iz kojeg pravca je oštećeni dolazio s biciklom, međutim, cijeneći oštećenja na zadnjem kotaču bicikla moglo se tehničkim putem utvrditi da je bio u desnom nagibu i dolazi iz pravca sjevera, i bio u desnom skretanju tijekom ulaska na kolnik, a iz tog smjera kretanja niti iz skice lica mjesta, niti fotoelaborata ne proizlazi da ima obilježena biciklistička staza. Prometno tehnički gledano biciklisti koji se kreću u prometu ukoliko na nogostupu nema obilježene biciklističke trake dužni su se kretati kolnikom i to što bliže desnom rubu kolnika. Brzina kojom se kretala okr. nadalje navodi vještak, vršeći radnju skretanja je primjerena brzina.

16. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, razmatrajući svaki dokaz zasebno i sve zajedno u njihovoj ukupnosti, sud nije našao dokazanim da je okrivljena počinila kazneno djelo na način kako ju tereti optužni akt, odnosno da je iz nehaja povrijedivši odredbu čl.57 st.6 ZOSPC-a skrenula u smjeru sjevero zapada i presjekla biciklističku stazu, a da prethodno nije propustila biciklistu koji se kreće po ovoj traci, pa je naletjela na stražnji dio bicikla kojim je upravljao oštećeni i koji je pao i pri tome zadobio tešku tjelesnu ozljedu. Naime, iako je nesporno da je došlo do sudara vozila okrivljene i bicikla ošt., te je nesporno da je oštećeni pao s bicikla i u padu zadobio teške tjelesne ozljede, što je nesporno utvrđeno nalazom i mišljenje vještaka dr. M., ono što je bilo sporno jest da li je do ove nesreće došlo iz razloga što je okrivljena povrijedila blanketnu odredbu ZOSPC-a na način kako ju to tereti optužni akt.

17. Iako sud obranu okrivljene nije prihvatio u dijelu u kojem ista navodi da se zaustavila prije pješačkog prijelaza izvršila provjeru da li može prijeći pješački prijelaz gledajući da li joj bilo sa desno ili lijeve dolaze drugi sudionici u prometu i ulaze na pješački prijelaz, jer je ovo opovrgnuto nalazom i mišljenjem vještaka S. H. i sukladnim nalazom i mišljenjem … fakulteta, gdje se u oba nalaza navodi da se okrivljena nije zaustavila pred pješačkim prijelazom već se kontinuirano kretala brzinom od 25 km/h, iz ova dva nalaza vještaka koja su podudarna , međutim također proizlazi da se i iskaz oštećenika o načinu njegovog kretanja ne može uzeti istinitim. Ovo stoga što su cijeneći cijelu dinamiku događaja, izvršena mjerenja, posebice oštećenje na biciklu oštećenika vještaci i to oba prometna vještaka ing. H. i ing. P. ocijenili da je isti dolazio iz pravca sjevera , a iz kojeg pravca kretanja ne postoji obilježena biciklistička staza, a osim toga iz oba nalaza također proizlazi da se u trenutku sudara nije mogao nalaziti na samoj biciklističkoj stazi.

18. Imajući u vidu ovakve navode vještaka i smjer kretanja oštećenika po izrađenim nalazima, te fotografije sačinjene po vještacima na mjestu nesreće, kao i skice lica mjesta, te cijeneći činjenicu da iz tog smjera kretanja na nogostupu ne postoji obilježena biciklistička staza, očigledno je da nema dokaza o tome da je okrivljena povrijedila blanketnu odredbu čl.57 st.6 ZOSPC-a ne propuštajući bicikl koji se kreće po biciklističkoj stazi. Ovo to više što iz nalaza i mišljenja vještaka … fakulteta, a koji je u ovom bitnom dijelu suglasan sa nalazom vještaka H., proizlazi da ovakvim načinom kretanja mimo obilježene biciklističke staze oštećeni nije predstavljao izravnu opasnost za okrivljenu već eventualno potencijalnu. Također u slučaju kretanja izvan biciklističke staze propisi ZOSPC-a pretpostavljaju da se u tom slučaju biciklisti kreću kolnikom i to bliže desnom rubu kolnika.

19. Upravo imajući u vidu način kretanja oštećenika koji opisuju oba prometna vještaka, gdje isključuju kretanje oštećenika kako ga sam oštećeni opisuje već utvrđuju da se isti vrlo vjerojatno kretao iz pravca sjevera gdje nema obilježene biciklističke trake, odnosno eventualno iz pravca sjeveroistoka iz kojeg pravca ne postoji obilježena biciklističke traka, jasno je da nema dokaza da bi okrivljena povrijedila blanketnu odredbu čl.57 st.6 ZOSPC-a nehajno presijecajući biciklističku traku i ne propuštajući bicikl koji se kreće po ovoj traci radi čega je došlo do sudara vozila okr. i bicikla ošt., pa posljedično i do teške tjelesne ozljede oštećenog.

20. Sud nije prihvatio iskaz oštećenika o načinu njegovog kretanja obzirom da je isti isključen provedenim prometnim vještačenjem, a djelomično iskazom svjedoka O. Đ. koji osporava da bi se oštećeni kretao biciklističkom stazom, jer je upravo on taj koji se biciklističkom stazom kretao i sigurno bi se sjećao drugog biciklista koji se kretao ispred njega. Iskaz svjedoka O. Đ. je pak prihvaćen jer je potkrijepljen provedenim prometnim vještačenjem.

21. Kako izvođenjem dokaza toksikološkim vještačenjem po vještaku ing. Z. K. koji je na raspravi detaljno obrazložio iz kojeg razloga nije moguće utvrditi da li je oštećeni bio pod utjecajem alkohola i u kojem stupnju u vrijeme inkriminiranog događaja, sud nije niti cijenio odlučujući o meritumu, da li bi eventualni utjecaj alkohola imao utjecaja na način vožnje oštećenika, odnosno da li su njegove vozačke sposobnosti bile smanjene zbog utjecaja alkohola, tim više što je sud utvrdio da nema dokaza da bi okrivljena počinila kazneno djelo na način kako ju tereti optužni akt .

22. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka prometne struke ing. S. H. koji je sačinjen stručno, detaljno obrazložen, vještak je nalaz sačinio nakon provedene rekonstrukcije događaja na mjestu prometne nezgode uz fotografiranje mjesta prometne nezgode i izradu skice lica mjesta sa unesenim svim parametrima kao i varijantama koje su pokazali kako oštećeni, tako i okrivljena. Pri izradi nalaza vještak se koristio zapisnikom o očevidu, skicom lica mjesta sačinjenom prilikom očevida, fotoelabratom oštećenja vozila i bicikla, te svjedočkim iskazima i obranom okrivljene. U tom smislu nalaz vještaka je nepristran, stručan i bez ikakvih sugestija o eventualnoj odgovornosti bilo kojeg od sudionika prometne nezgode, kao što je i prihvaćen vještački nalaz … fakulteta Sveučilišta u Z. koji je također vrlo detaljan, jasno obrazložen, a vještak P. se i dodatno očitovao na raspravi, te su ovi nalazi međusobno u bitnim elementima suglasni posebice u onim elementima koji su relevantni za donošenje odluke o nehajnom postupanju okrivljene i povrede blanketne odredbe ZOSPC-a za koju se ista tereti.

23. U cijelosti su prihvaćeni i nalazi i mišljenja vještaka dr. D.3 M. kao i ing. Z. K. na koje nalaze stranke nisu stavljale primjedbe, a oba nalaza su jasno i detaljno obrazložena te potkrijepljena materijalnim dokazima iz spisa predmeta.

24. Sud je odbio prijedlog obrane za izlaskom na lice mjesta kako bi se utvrdio divlji put iz kojeg je navodno dolazio oštećeni, jer je činjenično stanje bilo u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje odluke te izvođenje ovog dokaza bi bilo izlišno, pa je riješeno sukladno odredbi čl.421 st.1 toč.2 ZKP-a.

25. Kako sud dakle nije našao dokazanim da bi se oštećeni kretao biciklističkom stazom, što je opisano u činjeničnom opisu optužnog akta, jer ovo ne proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka, te nije našao dokazanim da bi okrivljena presjekla put biciklistu koji se kreće biciklističkom stazom ne propustivši ga, te kako iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da oštećenik načinom na koji se kretao nije predstavljao neposrednu opasnost za okrivljenu, te kako je utvrđeno da je način vožnje bio primjeren uvjetima na kolniku, sud nije našao dokazanim da bi okrivljena ostvarila bitne elemente kaznenog djela za koje ju se tereti radi čega ju je oslobodio optužbe za terećeno kazneno djelo.

25. Kako je ista oslobođena optužbe riješeno je da troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

OPĆINSKI KAZNENI SUD ZAGREB

U Zagrebu, 04. ožujka 2022.

Zapisničar:

S u d a c:

Tajana Vidas, v.r.

Ana Kovačević, v.r.

POUKA O PRAVU NA ŽALBU :

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana od dana prijema pisanog otpravka presude. Žalbe se podnosi ovom sudu u četiri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje Županijski sud.

DNA.

1. ODO Zagreb

2. okr.

3. branitelj okr.

4. u spis