Poslovni broj: Usž-2985/21-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Marine Kosović Marković, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja G. d.o.o., D., protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Z., radi potvrde geodetskog elaborata, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 7 UsI-337/2020-11 od 2. lipnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2022.

p r e s u d i o  j e

I Žalba tuženika se usvaja.

Poništava se presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 7 UsI-337/2020- 11 od 2. lipnja 2021.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, klasa: UP/II-932-07/19-07/191, urbroj: 541-03-02-01/2-20-2 od 10. veljače 2020.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda poništava se rješenje tuženika, klasa: UP/II-932-07/19-07/191, urbroj: 541-03-02-01/2-20-2 od 10. veljače 2020. i rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar R., Odjela za katastar C., klasa: 932-06/16-02/231, urbroj: 541-17-02/6-18-16 od 18. lipnja 2018. te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja od 18. lipnja 2018., kojim se odbija zahtjev tužitelja za potvrđivanje elaborata izrađenog u svrhu evidentiranja podataka o zgradama na k.č. 5847/651, k.č. 5847/650 i k.č. 5847/471 k.o. N. za naručitelja B. D., N. V.

2. Tuženik je protiv osporene presude izjavio žalbu u kojoj se kratko osvrće na sadržaj i stajališta prvostupanjskog suda te na navode tužitelja, koji u tužbi, u bitnom, ističe da se u predmetnom elaboratu radi o evidentiranju zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju pa se takva zgrada može evidentirati po dijelovima na više katastarskih čestica u smislu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj: 86/12., 143/13. i 65/17.), koji je u odnosu na Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj: 16/07., 124/10., 121/16. i 9/17.) lex specialis i lex posterior. Tuženik, međutim, smatra da su za rješenje ove upravne stvari mjerodavne odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, odnosno Pravilnika o katastru zemljišta ("Narodne novine", broj: 84/07., 148/09. i 112/18.) i Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima ("Narodne novine", broj: 86/07., 25/09. i 148/09.), a koji Pravilnici su doneseni temeljem citiranog Zakona. Stoga tuženik ostaje pri stajalištu iznesenom u drugostupanjskom rješenju od 10. veljače 2020., a kakvo stajalište su zauzeli i Upravni sud u Splitu (presuda, poslovni broj: 10 UsIkat-19/17-9) i Visoki upravni sud Republike Hrvatske (presuda, poslovni broj: Usž-772/19-2). Ističe da se zgrada evidentira u katastarskom operatu sukladno posebnim propisima kojima se uređuje katastar, a upravo kako je to propisano i odredbom članka 35. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, te na temelju toga Zakona doneseni Pravilnici su, u smislu članka 35. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, posebni propisi koji uređuju postupanje u katastru. Upire na članak 11. stavak 2. Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima, kojim je jasno propisano da se geodetski elaborat za evidentiranje građevine može izraditi ako je u katastarskom operatu formirana građevna (katastarska) čestica za građevinu koja se evidentira. Slijedom navedenog, tuženik predlaže ovom Sudu žalbu usvojiti, poništiti osporenu presudu te odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3. Tužitelj, u odgovoru na žalbu, ostaje kod svih navoda iskazanih u okviru upravnog postupka i spora. U bitnom, ističe da su odredbe Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima ne samo suprotne Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koji dopušta evidentiranje ozakonjenih zgrada po dijelovima na više katastarskih čestica, nego su u suprotnosti i sa Zakonom o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj: 153/13.), koji u članku 3. stavku 1. alineji 6. definira pojam građevne čestice kao čestice koja je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Smatra da je tuženik u konkretnom slučaju pogrešno primijenio propise i postupio nezakonito te, iako to izrijekom ne navodi, iz sadržaja odgovora proizlazi da predlaže žalbu tuženika odbiti.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21., dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da osporena presuda nije na zakonu utemeljena zbog pogrešne primjene mjerodavnog materijalnog prava.

6. Iz podataka sveza spisa razvidno je da je tužitelj podnio zahtjev za potvrđivanje geodetskog elaborata o evidentiranju zgrada izgrađenih na k.č.br. 5847/650, 5847/651 i 5847/471 k.o. N., a koje su ozakonjene rješenjem o izvedenom stanju, klasa: UP/I-361-03/13-13/404 od 28. travnja 2015., kao rekonstruirani dio obima dogradnje i nadogradnje postojeće stambene zgrade dovršene u cijelosti (slobodnostojeća manje zahtjevna zgrada), rekonstruirani dio postojeće gospodarske zgrade – stolarske radionice obima prenamjene u stambenu zgradu (jednostavna zgrada) i pomoćna građevina. S obzirom da je u geodetskom elaboratu zgrada (označena kao kuća br. 1) evidentirana po dijelovima na više katastarskih čestica, to je prvostupanjsko tijelo, zaključkom od 14. listopada 2016., zatražilo od tužitelja da zgradu evidentira u okviru jedne katastarske čestice, sukladno članku 38. stavku 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, uz upozorenje da će se, u suprotnom, njegov zahtjev odbiti. Budući tužitelj nije dostavio ispravljeni elaborat, to je prvostupanjskim rješenjem od 18. lipnja 2018. (donesenim u ponovnom postupku nakon prethodne presude prvostupanjskog suda od 31. listopada 2017.), zahtjev za potvrđivanje elaborata odbijen, uz obrazloženje da nije postupljeno po navedenom zaključku. To iz razloga jer je u prijavnom listu predviđen upis zgrade po dijelovima na način da je na k.č.br. 5847/650 upisan dio kuće br. 1A površine 66 m² te dijelovi kuće br. 1 u površinama 14 m² i 31 m², dok je na k.č.br. 5847/651 upisan dio kuće br. 1 površine 12 m² i pomoćna zgrada površine 24 m², a na k.č.br. 5847/471 upisan je dio kuće br. 1A u površini 135 m², što sve nije u skladu s izrijekom navedenim propisima kojima se uređuje katastar niti s pravilima struke.

7. Takvo stajalište prvostupanjskog tijela ocijenio je pravilnim i tuženik, pored ostalog, uz obrazloženje da se ozakonjena zgrada evidentira u katastarskom operatu sukladno posebnim propisima kojima se uređuje katastar, kako je to propisano i člankom 35. stavkom 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, pri čemu osnovano upire i na odredbu članka 11. stavka 2. Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima, prema kojoj se geodetski elaborat za evidentiranje građevine može izraditi ako je u katastarskom operatu formirana građevna (katastarska) čestica za građevinu koja se evidentira ili ako je već potvrđen parcelacijski elaborat za formiranje navedene građevne čestice.

8. Imajući u vidu navedene zakonske i podzakonske odredbe, kao i utvrđeno činjenično stanje, ovaj Sud nalazi pravilnim stajalište tuženika, prema kojem je za rješavanje predmetne stvari mjerodavna odredba članka 35. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koja upućuje na primjenu propisa iz područja katastra, zbog čega u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni stavka 2. citirane zakonske odredbe, koja iznimno omogućava evidentiranje zgrada po dijelovima na više katastarskih čestica, ali to opet pod uvjetom da je takvo evidentiranje dopušteno propisom kojim se uređuje katastar, čemu ovdje nije udovoljeno.

9. Pritom tuženik osnovano upućuje i na stajalište ovog Suda izraženo u presudi, poslovni broj: Usž-772/19-2 od 19. lipnja 2019., prema kojem se zgrada koja je ozakonjena u postupku provedenom temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama može evidentirati u katastarskom operatu sukladno posebnim propisima, odnosno sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i Pravilniku o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima kao i svaki drugi zakonito sagrađeni objekt, te da i iz odredbe članka 35. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama proizlazi da bez formiranja građevne čestice sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj: 153/13., 65/17., 114/18. i 39/19.) kojim je propisan postupak utvrđivanja građevne čestice, nije moguće udovoljiti zahtjevu na traženi način, a što je i ovdje slučaj.

10. Slijedom izloženog, i po ocjeni ovoga Suda, u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredbe članka 35. stavka 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama na način kako to tumači prvostupanjski sud u osporenoj presudi. S tim u vezi neosnovani su i navodi tužitelja (iz tužbe i odgovora na žalbu) kojima ukazuje na nezakonitost Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima, smatrajući da isti nije sukladan Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i Zakonu o prostornom uređenju. Naime, citirani Pravilnik je donesen temeljem ovlaštenja propisanog Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina pa mora biti u skladu s tim Zakonom, a ne i sa zakonima kojima su regulirani posebni postupci iz drugih upravnih područja (ozakonjenje zgrada, prostorno planiranje i sl.).

11. Kako je prvostupanjski upravni sud osporenu presudu utemeljio na pogrešnom stajalištu u vezi primjene mjerodavnog materijalnog prava, čemu tuženik osnovano prigovara u žalbi, to je ovaj Sud žalbene navode usvojio te je poništio prvostupanjsku presudu i odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

12. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 2., u vezi članka 57. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 4. ožujka 2022.

Predsjednica vijeća

Senka Orlić-Zaninović