REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 11 Us I-1228/2021-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužitelja Grada Opatije, Opatija, Maršala Tita 3, kojeg zastupa službena osoba L. M., dipl. iur., protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba 1. A. D. i 2. V. D., oboje iz M., P. z. Z. 8, P., radi katastarske izmjere, 3. ožujka 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-04/21-06/71, URBROJ: 541-11/2-21-3 od 13. rujna 2021.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka KLASA: UP/I 932-04/21-03/97, URBROJ: 541-19-01/1-21-2 od 25. lipnja 2021., u ponovnom postupku, odbijen je prigovor broj 329 uložen na podatke katastarske izmjere za katastarsku općinu Pobri u odnosu na među između k.č. … i k.č. … kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja ovdje tužitelj izjavio je žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-932-04/21-06/71, URBROJ: 541-11/2-21-3 od 13. rujna 2021. odbio kao neosnovanu.

3. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovome sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja tuženika zbog bitne povrede općeupravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Naime, Grad Opatija je u tijeku postupka dostavio Uvjerenje Upravnog odjela za komunalni sustav i zaštitu okoliša Grada Opatije KLASA: 363- 01/19-01/146, URBROJ: 2156/01-06/01-20-14 od 16. lipnja 2020. s grafičkim prikazom ceste, kojim se potvrđuje da k.č. … k.o. P. – nova izmjera predstavlja nerazvrstanu cestu – P. z. Z., koje uvjerenje predstavlja javnu ispravu izdanu iz službene evidencije koju je jedinica lokalne samouprave dužna voditi. Odredbom čl. 159. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, dalje: ZUP) propisano je da se potvrde o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju u skladu s podacima iz službene evidencije. Takve su potvrde javne isprave. U pogledu dokazne snage uvjerenja Grada koje predstavlja javnu ispravu, jasan stav zauzeo je i Upravni sud u Rijeci u presudi poslovni broj UsI-906/17-17 od 14. rujna 2018. kao i presudi poslovni broj UsI-264/17-15 od 10. travnja 2018., kojom je ukazano da uvjerenje predstavlja potvrdu o činjenici o kojoj se vodi službena evidencija koju je izdalo za to nadležno tijelo, odnosno javnu ispravu u skladu s odredbom čl. 159. ZUP-a i obvezuje javnopravno tijelo kojem je podneseno kao dokaz (za razliku od potvrda o činjenicama o kojima se ne vodi službena evidencija, te koje ne obvezuju javnopravno tijelo već je ono ovlašteno ponovno utvrđivati činjenice navedene u takvoj potvrdi). Upravo se javnom ispravom dokazuje ono što je u njoj navedeno, a tko tvrdi suprotno, mora to dokazati u odgovarajućem postupku (čl. 159. st. 6. ZUP-a). Dakle, nije dovoljno da se sadržaj navedenog u javnoj ispravi ospori paušalnom izjavom na terenskom uviđaju, već se osporavanje istog vrši u zakonom propisanom postupku, a dok se takva isprava ne ospori, smatra se da je dokazano ono što se u njoj navodi. Postupak katastarskih izmjera nije taj upravni postupak u kojem se dokazna snaga javne isprave može osporavati, a pogotovo ne s uspjehom. Uostalom, takav stav zauzeo je i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u svojoj presudi (u postupku radi katastarske izmjere) poslovni broj Usž-3239/2018-2 od 19. prosinca 2019. Nastavno, tužitelj se poziva i na presudu Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-851/09-2 od 12. listopada 2009., prema kojoj se kako navodi, kada se radi o prijedlogu za uređenje međe s javnim putem kao zemljištem koje je u općoj uporabi, da tada ne dolazi u obzir niti jedan od načina uređenja međe propisan Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17, 152/14 i 81/15), budući da se na javnom dobru ne mogu stjecati stvarna prava. Također se poziva i na odredbu čl. 101. st. 2. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19, dalje: Zakon o cestama) kojom je propisano da se nerazvrstana cesta ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste. Nadalje ističe da k.č. … k.o. P. (nova izmjera) predstavlja asfaltiranu cestu za promet vozilima, odnosno prostorno i funkcionalno jedinstvenu cjelinu, a da je iz stvarnog stanja na terenu vidljivo da je čestica ceste (nova k.č. …) u odnosu na k.č. … odvojena kameno-betonskim zidom i metalnim vratima kroz koja se ulazi na k.č. … pa se nije mogla formirati sporna međa. S tim u svezi ukazuje na povrede odredaba čl. 5., 8., 9. i 47. st. 1. ZUP-a. Stoga predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka te dokumentaciju na koju se poziva dostavljajući je uz tužbu, donese presudu kojom se poništava osporeno rješenje tuženika.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz osporenog rješenja i predlažio da sud tužbeni zahtjev odbije.

5. Zainteresirane osobe u odgovoru na tužbu pridružile su se navodima iz osporenog rješenja i dodatno istaknule da su 1972. godine kupile zemljište radi izgradnje obiteljske kuće te da su zajedno sa susjedom formirali prilaz kućama. Pojašnjavaju da su predmetni put platili, oformili, izgradili, betonirali i asfaltirali vlastitim financijskim sredstvima pa smatraju da sporni dio prilaza ne može biti u vlasništvu tužitelja. Vezano upravo za sporni dio „puta“ neposredno ispred ulaza u dvorište zainteresiranih osoba istaknuto je kako su sami platili radove asfaltiranja ceste trgovačkom društvu koje je iste radove izvodilo za račun mjesnog odbora Pobri i to na predmetnom dijelu ispred dvorišta zainteresiranih osoba iz razloga jer im je tom prilikom rečeno da sporni dio nije obuhvaćen mjerenjem i predviđen za asfaltiranje jer se radi o privatnom vlasništvu zainteresiranih osoba. Slijedom toga, predložili su odbijanje tužbenog zahtjeva.

6. Sud je održao ročište za raspravu 23. veljače 2022., na koje su pristupile opunomoćenica tužitelja i zainteresirane osobe, dok na isto nije pristupio uredno pozvani tuženik. Na predmetnom ročištu opunomoćenica tužitelja se pozvala na činjenično stanje utvrđeno prvostupanjskim rješenjem Područnog ureda za katastar Rijeka od 7. prosinca 2020., a koje prileži spisu upravnog postupka odnosno spisu koji se nalazi na ovom sudu i vodi se pod poslovnim brojem 7 Us I-667/2021. Zainteresirane osobe ustrajale su kod iznesenih navoda i naglasile da su zajedno sa susjedom vlastitim financijskim sredstvima uredile navedenu slijepu ulicu i same platili asfaltiranje 2010. godine, a sve s ciljem da navedeni dio njihovog ulaza estetski i funkcionalno izgleda kao i ostatak pristupne ceste ne misleći da će zbog toga naknadno izgubiti pravo vlasništva spornog dijela zemljišta ispred svog ulaza.

7. U ovom je upravnom sporu sporno je li postupak katastarske izmjere u odnosu na sporne nekretnine pravilno proveden.

8. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

9. Iz dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka razvidno je postojanje spora oko utvrđenja granica na novoformiranoj k.č. … prema k.č. .., sve k.o. P., a što među strankama nije sporno. Nadalje, razvidno je da se sporni dio zemljišta ne koristi kao dvorište k.č. …, već da se koristi kao dio pristupnog puta iz Ulice P. z. Z. katastarskoj čestici br. … neposredno ispred ulaza u dvorište, odnosno da se nalazi izvan kameno-betonskog zida k.č. ...

10. Sukladno odredbi čl. 100. Zakona o cestama takvo zemljište može biti dijelom nerazvrstane ceste, međutim, nijednom odredbom Zakona o cestama ili drugog mjerodavnog propisa nije isključeno da takvo zemljište bude u privatnom vlasništvu. U konkretnom slučaju upravo je sporno pitanje do kuda seže nerazvrstana cesta.

11. Odredbom čl. 40. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji („Narodne novine“ broj 147/08, dalje: Pravilnik o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji) propisano je da se, ako je tijek međe između katastarskih čestica sporan, na skicama izmjere prikazuju oba tijeka sporne međe debljom crtkanom linijom, a do rješenja spora o tijeku međe, lomne točke granice između katastarskih čestica se izračunavaju (srednja točka iz različito pokazanih točaka na terenu), a izračunate točke služe za prikazivanje granica katastarskih čestica na katastarskom planu i obračun površina.

12. U prvom redu valja navesti da tužitelj i zainteresirane osobe u ovome sporu iznose argumentirane navode zašto se smatraju vlasnicima predmetnog dijela nekretnine, u čiju osnovanost sud ne ulazi niti bi za to prema citiranoj odredbi čl. 40. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji bio ovlašten.

13. Naime, prema shvaćanju suda, u postupku katastarske izmjere katastarsko povjerenstvo u slučaju spora o međi nije ovlašteno samo utvrđivati među, jer takvo ovlaštenje nije propisano odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16 i 9/17), nego je, kao što 40. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji je navedeno, odredbom čl.

propisano da se u tom slučaju međa označi spornom.

14. Stoga, kako iz svega navedenog proizlazi da je međa između novoformiranih k.č.br. … i … k.o. P. među strankama sporna jer nije moguće nedvojbeno utvrditi da se u konkretnom slučaju radi o putu koji predstavlja javno prometnu površinu, pravilno je u postupku izmjere sukladno citiranoj odredbi čl. 40. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji međa evidentirana spornom (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-2622/21-2 od 26. studenoga 2021.)

15. Naposljetku se ukazuje da sud dijeli mišljenje tuženika da potvrda jedinice lokalne samouprave o statusu nerazvrstane ceste uživa dokaznu snagu oborive zakonske predmnjeve.

16. Naime, odredbom čl. 58. st. 1. ZUP-a propisano je da službena osoba u postupku utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu može pribaviti isprave, saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i mišljenje vještaka i obaviti očevid.

17. Odredbom st. 2. istoga članka propisano je da nije potrebno dokazivati činjenice o kojima javnopravna tijela vode službenu evidenciju, općepoznate činjenice, činjenice koje su poznate službenoj osobi ni činjenice koje propis pretpostavlja, ali da je dopušteno dokazivati nepostojanje tih činjenica, iz čega nedvojbeno proizlazi da je u upravnom postupku dopušteno dokazivati neistinitost javne isprave pa tako i potvrde jedinice lokalne samouprave o statusu nerazvrstane ceste.

18. Istovjetno pravno stajalište već je iskazano u presudi ovog suda poslovni broj UsI-1279/2019-10 od 22. srpnja 2020., a koje stajalište je potvrdio Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Už-4113/20-2 od 9. travnja 2021.

19. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Stoga je na temelju odredbe čl. 57. st. 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

U Rijeci 3. ožujka 2022.

Sutkinja

Dubravka Zec v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. st. 5. ZUS-a).