Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: II Kž-83/2022-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića predsjednika vijeća te mr. sc. Marijana Bitange i Marije Balenović članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bilušić zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog M. S. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 190. stavka 2. u vezi stavka 1. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku broj Kov-2/2022. od 18. veljače 2022. o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 3. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog M. S. kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim je rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku broj Kov-2/2022. od 18. veljače 2022., nakon podignute optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Dubrovniku broj KO-DO-3/2022. od 17. veljače 2022., protiv okrivljenog M. S. i drugih zbog kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama iz članka 190. stavka 2. u vezi stavka 1. i drugih KZ/11., na temelju članka 127. stavka 1., članka 127. stavka 4. i članka 131. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.-Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje: ZKP/08.) produljen istražni zatvor protiv okrivljenog M. S. iz zakonskog osnova iz članka 123. stavak 1. točka 3. ZKP/08.
2. Protiv tog rješenja pravodobnu žalbu podnio je okrivljeni M. S. po braniteljici odvjetnici S. Z. zbog „bitnih povreda postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja“. U žalbi predlaže Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske preinačiti pobijano rješenje i „odrediti predložene mjere opreza“, a podredno ukinuti pobijano rješenje i donijeti „novo zakonito rješenje o mjerama opreza“.
3. Spis je u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Žalitelj navodi da je pobijano rješenje paušalno i nejasno, da nisu izneseni razlozi zašto se svrha istražnog zatvora ne može zamijeniti drugom blažom mjerom te da bitnu povredu postupka predstavlja okolnost da je istražni zatvor produljen „samo“ zbog činjenice što se već vode dva postupka protiv okrivljenika. Time žalitelj evidentno cilja na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.
5.1. Suprotno navedenim tvrdnjama, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio postojanje opće i posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog M. S. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. kao i neprikladnosti zamjene mjerama opreza (što je obrazloženo u točki 7. pobijanog rješenja). Za svoju odluku sud je dao jasne, određene i dostatne razloge koje u cijelosti prihvaća i drugostupanjski sud, a to što ih žalitelj ne prihvaća pitanje je činjenične naravi.
5.2. Nadalje, prvostupanjski je sud zakonito utvrdio i pravilno obrazložio da osnovana sumnja da je okrivljenik počinio inkriminirana kaznena djela proizlazi iz materijalnih i personalnih dokaza na kojima se temelji podignuta optužnica, a takav zaključak pravilnim nalazi i drugostupanjski sud. Konačnu ocjenu svih predloženih dokaza, ako dođe do potvrđivanja optužnice, dati će raspravni sud nakon provedenog kontradiktornog postupka u kojem će analizirati provedene dokaze, i to svaki dokaz pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima, te prilikom donošenja presude utvrditi je li okrivljeni M. S. svojim postupanjem ostvario obilježja kaznenih djela za koja se tereti. Ovaj sud, kao ni prvostupanjski sud u ovom stadiju postupka nisu ovlašteni na to. U ovom stadiju kaznenog postupka dokazi prikupljeni prije podizanja optužnice upućuju na postojanje osnovane sumnje da je okrivljenik počinio predmetna kaznena djela. Stoga nije u pravu okrivljenik kada u žalbi tvrdi da "nije vidljivo koliko su dokazi vezani uz osobu okrivljenika“, odnosno bez značaja su žalbeni navodi kojima okrivljenik ocjenjuje vjerodostojnost iskaza maloljetnika i dokazanost djela za koja se tereti, a time i osnovane sumnje.
6. Protivno daljnjim žalbenim navodima da za produljenje istražnog zatvora protiv okrivljenika iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. ne postoje posebne okolnosti, pravilno prvostupanjski sud one osobite okolnosti koje upućuju na postojanje realne i predvidive opasnosti da će okrivljenik boravkom na slobodi počiniti isto ili slično kazneno djelo, prvenstveno nalazi u naravi i načinu počinjenja kaznenih djela za koje se tereti. Prema optužnici, okrivljenik je osnovano sumnjiv da je počinio tri kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, na način da je za prodaju droge iskoristio dijete (17 godina) kako bi nabavio drogu za prodaju tako što je maloljetnik na njegovo traženje preuzeo drogu u tri navrata u susjednoj državi, unio drogu u Republiku Hrvatsku i predao okrivljeniku. Iz navedenog doista proizlazi zaključak o okrivljenikovoj izrazitoj upornosti i visokom stupnju kriminalne volje za počinjenjem kaznenih djela.
6.1. Prema podacima u spisu, Općinski sud u Dubrovniku je 11. rujna 2020. pod poslovnim brojem Kov-65/2020. potvrdio optužnicu protiv okrivljenika zbog kaznenog djela napada na službenu osobu (policijskog službenika) iz članka 315. stavka 4. u vezi stavka 2. i 1. KZ/11. (počinjenog u listopadu 2019.), a 16. veljače 2022. pod poslovnim brojem Kov-64/2020. potvrdio optužnicu protiv okrivljenika (i drugih) zbog produljenog kaznenog djela iz članka 190. stavka 2. u vezi članka 52. KZ/11. (počinjenog 2019. i 2020.). Premda je točno da vođenje drugog kaznenog postupka ne može biti, sama za sebe, dostatna okolnost koja pokazuje da je netko sklon činjenju kaznenih djela (jer bi to bilo protivno načelu pretpostavke nedužnosti okrivljenika), pravilno je prvostupanjski sud imao u vidu i ovu okolnost, a sve s obzirom na stadij ta dva druga kaznena postupka.
6.2. Stoga je osnovan i pravilan zaključak prvostupanjskog suda da na strani okrivljenika postoji neposredna i konkretna opasnost da će boravkom na slobodi nastaviti s činjenjem kaznenih djela i nije u pravu žalitelj kad osporava postojanje takve opasnosti.
7. Imajući na umu značaj iznesenih okolnosti i drugostupanjski sud nalazi da je protiv okrivljenika opravdana daljnja primjena mjere istražnog zatvora iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. u svrhu otklanjanja utvrđene opasnosti od ponavljanja djela na slobodi. Izložene okolnosti koje upućuju na opasnost od ponavljanja djela kod okrivljenika takvog su značaja da mjeru istražnog zatvora, u ovom trenutku, i po ocjeni drugostupanjskog suda nije moguće svrhovito zamijeniti bilo kojom blažom mjerom pa tako ni mjerom oduzimanja putne isprave ni obveznog javljanja policiji, kako predlaže žalitelj. U tom kontekstu, a imajući na umu sve ranije rečeno, nije nađeno da bi prvostupanjski sud pristupio procjeni istražnozatvorskih osnova na način koji bi okrivljeniku narušio pravo na pravično suđenje.
8. Nije u pravu žalitelj da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio „samo“ na činjenici da su u tijeku dva druga kaznena postupka protiv okrivljenika. Naime, prilikom ocjenjivanja postojanja opasnosti od ponavljanja djela sud sagledava značaj svake pojedine okolnosti koja govori u smjeru postojanja takve bojazni, ujedno imajući u vidu i njihovu brojnost, a tako i kakvoću u cjelini, pri čemu je okolnost da se protiv okrivljenika vodi drugi kazneni postupak za isto kazneno djelo (i u kojem osnovana sumnja proizlazi iz potvrđene optuženice) samo jedna od okolnosti koju će sud uzeti u razmatranje, a tako je postupio i prvostupanjski sud u konkretnom slučaju.
9. Drugostupanjski sud nalazi da ni načelo razmjernosti u ovom slučaju nije povrijeđeno duljinom trajanja istražnog zatvora, jer je vođeno računa o razmjeru između, s jedne strane težine kaznenih djela za koja se tereti okrivljenik, propisanoj kazni (najmanje 3 godine do najviše 15 godina zatvora za teže djelo), kazni koja se, prema podacima, može očekivati ako se utvrdi krivnja okrivljenika, te, s druge strane, o potrebi određivanja i trajanja istražnog zatvora, pri čemu se žalitelj u istražnom zatvoru nalazi od 26. listopada 2021.
10. U izreci pobijanog rješenja propušteno je navesti, u skladu s člankom 124. stavak 2. točka 4. ZKOP/08. da se u istražni zatvor okrivljenom M. S. uračunava vrijeme lišenja slobode od 26. listopada 2021. pa nadalje, ali to ne utječe na zakonitost pobijanog rješenja.
11. Budući da žalbenim navodima okrivljenika nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, a ni njegovim ispitivanjem sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08. nisu utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 3. ožujka 2022.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović,v.r.
