Poslovni broj: Usž-3561/21-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Arme Vagner Popović, predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i Mirjane Čačić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Glorjane Čičak, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja P. G., Z., kojeg zastupa D. L., odvjetnik u Z., protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Z., radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-2334/19 od 8. lipnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 3. ožujka 2022.
p r e s u d i o j e
Poništava se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI- 2334/19 od 8. lipnja 2021. i predmet vraća tom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, klasa: UP/II-361-05/19-26/488, urbroj: 531-09-2-19-2 od 24. lipnja 2019. (točka I. izreke), te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora (točka II. izreke). Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Z., Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Četvrtog područnog odsjeka za graditeljstvo, klasa: UP/I-350-05/18-007/8316, urbroj: 251-13- 22-5/013-19-4 od 25. veljače 2019., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.
2. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Smatra da je postupanjem prvostupanjskog suda počinjena apsolutno bitna povreda pravila sudskog postupka. Navodi kako je predmetni upravni spor pokrenut tužbom koju je u njegovo ime podnio ovlašteni opunomoćenik, temeljem punomoći priložene uz tužbu. Prvostupanjski upravni sud je odgovor na tužbu zajedno s pozivom za raspravu dostavio osobno njemu. Unatoč činjenici da je opravdao izostanak i dostavio liječničko uvjerenje, prvostupanjski sud je održao raspravu u njegovoj odsutnosti i zaključio glavnu raspravu. Ističe kako niti osporena presuda nije dostavljena opunomoćeniku već njemu osobno. Smatra da je postupanjem suda povrijeđeno njegovo Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo na pristup sudu. Ukazuje na ustaljenu praksu Europskog suda za ljudska prava prema kojoj navedeno predstavlja povredu konvencijskih prava. Nadalje, opreza radi osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i pravilnost primjene materijalnog prava. Predlaže poništiti osporenu presudu prvostupanjskog suda i presudom usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troška sastava žalbe i pristojbe na žalbu.
3. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitujući zakonitost osporene presude ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud bitno povrijedio pravila sudskog postupka odnosno konkretno odredbu članka 6. stavka 1., a u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. , 29/17. i 110/21) time što prije donošenja presude nije dana mogućnost tužitelju da se putem opunomoćenika izjasni o navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet upravnog spora.
6. Odredbom članka 6. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima propisano je da će sud prije donošenja presude svakoj stranci dati mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Prema odredbi članka 21. stavka 1. tog Zakona osoba ovlaštena za zastupanje tužitelja i zainteresirane osobe u sporu je zakonski zastupnik, zajednički predstavnik i opunomoćenik. Osoba ovlaštena za zastupanje dužna je pri prvoj radnji u sporu podnijeti dokaz o ovlasti za zastupanje stranke.
7. Prema stanju spisa predmeta proizlazi da je predmetnu tužbu tužitelj podnio putem ovlaštenog opunomoćenika odvjetnika D. L., temeljem punomoći koja prileži tužbi.
8. Odredbom članka 85. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09) propisano je da se dostava obavlja osobno naslovljenoj osobi kad od obavljanja dostave počinje teći rok koji se ne može produžiti ili kad je takva dostava ostavom pismena osobi ovlaštenoj za zastupanje stranke ili propisana (stavak 1.). D
opunomoćeniku za primanje pismena smatra da je dostava izvršena samoj stranci. Dostava odvjetniku koji zastupa stranku može se obaviti i tako da se pismeno uruči zaposleniku odvjetničkog ureda (stavak 6.).
9. Iz dostavnice proizlazi da je poziv za raspravu od 8. lipnja 2021. zajedno s odgovorom na tužbu dostavljen osobno tužitelju na adresu. Tužitelj je prije održavanja rasprave dostavio liječničku potvrdu iz koje proizlazi da iz zdravstvenih razloga nije u mogućnosti doći na zakazanu raspravu. Iz raspravnog zapisnika poslovni broj UsI-2334/19-7 od 8. lipnja 2021., proizlazi da je sud konstatirao kako je uredno pozvani tužitelj opravdao izostanak, te održao raspravu u odsutnosti uredno pozvanih stranaka i donio rješenje kojim se glavna rasprava zaključuje. Osporena presuda prvostupanjskog suda dostavljena je osobno tužitelju dana 21. lipnja 2021., kako to proizlazi iz dostavnice.
10. Imajući u vidu navedeno, ovaj Sud ocjenjuje da izvršena dostava pismena osobno tužitelju nije uredna, obzirom da je u smislu citirane odredbe članka 85. stavka 6. Zakona o općem upravnom postupku trebalo pismena dostaviti ovlaštenom opunomoćeniku tužitelja.
11. Postupanjem prvostupanjskog upravnog suda tužitelju je uskraćeno pravo da ga u upravnom sporu zastupa odvjetnik. Takvim postupanjem tužitelju je onemogućeno da se putem ovlaštenog punomoćnika izjasni o svim činjenicama i pravnim pitanjima, kao i navodima suprotne strane, rada zaštite svojih prava i pravnih interesa u predmetnom upravnom sporu.
12. Zbog navedenog propusta prvostupanjski upravni sud je uskratio tužitelju pravo na pristup sudu zajamčeno člankom 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10., 76/10. i 5/14.)
13. Prema jurisprudenciji Europskog suda za ljudska prava pravo na pošteno suđenje zajamčeno člankom 6. stavkom 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine- Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10) obuhvaća “pravo na sud”, odnosno pravo na pristup sudu, koje svakome jamči pravo da pred sud iznese bilo koji zahtjev koji se odnosi na njegova građanska prava i obveze. Tako u predmetu Lesjak protiv Hrvatske (zahtjev broj 25904/06) Europski sud naglašava da bi pravo na pristup bilo djelotvorno, pojedinac mora imati jasnu i stvarnu mogućnost osporavanja akta kojim se narušavaju njegova prava. Stoga se može zaključiti da pravo na pristup sudu ne znači samo da svatko ima pravo pokrenuti postupak pred sudom zbog utvrđivanja svojih prava i obveza, već ima i pravo na zakonom ustanovljen, neovisan i nepristran sud, pred kojim će imati stvarnu mogućnost osporavanja akta kojim su povrijeđena njegova prava.
14. Imajući u vidu sve navedeno, trebalo je odgovarajućom primjenom članka 74. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima, poništiti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom sudu na ponovni postupak. Prvostupanjski sud u provedenom postupku treba otkloniti navedeni nedostatak, te odlučiti o zahtjevu tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
U Zagrebu 3. ožujka 2022.
Predsjednica vijeća
Arma Vagner Popović, v.r.
