REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Kzz 3/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ranka Marijana kao predsjednika vijeća, te Melite Božičević-Grbić i Ileane Vinja kao članova vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. D. G., zbog prekršaja iz čl. 47. st. 3. u vezi s čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17. i 70/19. - dalje: ZOSPC), odlučujući o zahtjevu za zaštitu zakonitosti Državnog odvjetništva Republike Hrvatske od 25. siječnja 2022. broj ZPP-DO- 85/2020-7 podignutom protiv pravomoćne presude Općinskog suda u Koprivnici od 3. prosinca 2020. broj 20.Pp P-176/2020-15, u sjednici održanoj 3. ožujka 2022.,
p r e s u d i o j e:
Utvrđuje se da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan i da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Koprivnici od 3. prosinca 2020. broj 20.Pp P-176/2020- 15 povrijeđen zakon u odredbi čl. 195. st. 2. u vezi s čl. 85. st. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18. - dalje: PZ) pa se pobijana pravomoćna presuda ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pravomoćnom presudom Općinskog suda u Koprivnici od 3. prosinca 2020. broj 20.Pp P-176/2020-15, okr. D. G. je proglašen krivim zbog prekršaja iz čl. 47. st. 3. u vezi s čl. 293. st. 2. ZOSPC-a te mu je izrečena novčana kazna od 1.500,00 kuna koju je dužan platiti u roku jednog mjeseca po pravomoćnosti presude.
2. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnijelo je zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv navedene pravomoćne presude zbog povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. u vezi s čl. 85. st. 2. PZ-a s prijedlogom da se zahtjev prihvati, pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Zahtjev za zaštitu zakonitosti (dalje: zahtjev) je osnovan.
4. U pravu je državni odvjetnik kad u zahtjevu tvrdi da je odbijanjem dokaznih prijedloga okrivljenika za provođenje prometnog vještačenja te ispitivanja svjedoka I. G., Lj. K. i I. B. sud povrijedio pravo obrane iz čl. 85. st. 2. PZ-a, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu.
5. Nije sporno da je protiv okrivljenika proveden žurni postupak, nakon što je okrivljenik podnio prigovor protiv obaveznog prekršajnog naloga (dalje u tekstu: OPN). Međutim, ni u tom postupku nisu isključena njegova prava obrane propisana u čl. 85. st. 2. PZ-a, a među njima i pravo da mu se omogući da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete te da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist.
6. Okrivljenik je već u prigovoru protiv OPN-a, a tako i na ročištu pred sudom, tvrdio da se kretao svojom prometnom trakom i da u desnom zavoju nije vozilom prešao na suprotnu prometnu traku, već da je to učinilo vozilo (cisterna) koje je dolazilo iz suprotnog smjera. U spis predmeta obrana je uz prigovor protiv OPN-a priložila „prometno tehničko vještačenje na okolnost dinamike i nastanka štetnog događaja“ uz prijedlog da se kao svjedoci ispitaju I. G., Lj. K. i I. B. Na ročištu održanom 3. prosinca 2020., nakon prigovora tužitelja na pribavljen nalaz i mišljenje prometnog vještaka, obrana je predložila provođenje vještačenja i rekonstrukcije po nalogu suda, ustrajući u prijedlogu za ispitivanje svjedoka, a priložena je i pritužba MUP-u na nepravilnosti u postupanju policijskih službenika pri očevidu i odgovor na tu pritužbu.
6.1. Dokazne prijedloge prvostupanjski sud odbija "iz razloga što je dužan, sukladno čl. 89. PZ-a, postupak provesti brzo uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova." Nakon tako održanog jednog ročišta prvostupanjski sud krivnju za prekršaj temelji na zapisniku o očevidu „imajući u vidu da isti [službene osobe] nemaju osobnih razloga za terećenje okrivljenika te da je predmetni zapisnik dokaz u prekršajnom postupku sukladno čl. 159. st. 4. u svezi st. 1. t. 5. PZ-a.“ Pored toga prvostupanjski sud se osvrće na dokumentaciju kojom je obrana prigovarala pravilnosti provedenog očevida te zaključuje da je u odgovoru na pritužbu PU koprivničko-križevačka „utvrdila da navedene nepravilnosti u zapisniku o očevidu nisu od utjecaja na konačnu procjenu odgovornosti sudionika prometne nesreće“ premda su se u navedenom odgovoru nepravilnosti odnosile i na nepravilne podatke o osobini ceste, zavoja, središnje uzdužne linije i zatečenog položaja teretnog automobila.
6.2. Iz stanja spisa predmeta razvidno je da je postupak završen nakon jednog održanog ročišta, time da je okrivljenik već u prigovoru protiv OPN-a predlagao provođenje dokaza i utvrđivanje činjenica koje bi utjecale na utvrđivanje dinamike prometne nesreće, a time i na zaključak o prekršajnoj odgovornosti. Prema tome, okrivljenikova obrana i s tim u vezi pravodobno iznijeti dokazni prijedlozi nisu bili usmjereni odugovlačenju postupka.
6.3. Nadalje, osnovano državni odvjetnik upire na odredbu čl. 222. st. 3. PZ-a koja se odnosi upravo na žurni postupak te propisuje da je sud osim okrivljenika, dužan pozvati svjedoke, vještake i ostale radi ispitivanja te kada na temelju tih dokaza i drugih dokaza u spisu ocijeni da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno, donosi odluku o prekršaju.
7. Stoga je u pravu državni odvjetnik da je općenitim razlozima za odbijanje dokaznih prijedloga povrijeđeno okrivljenikovo pravo obrane da dokazuje činjenice koje mu idu u korist. Naime, budući da bi ispitivanjem predloženih svjedoka i provođenjem vještačenja mogle biti utvrđene činjenice koje obranu dovode u bitno povoljniji položaj, kako je to konkretno argumentirala obrana pozivom na priloženo „tehničko mišljenje“ dipl. ing. D. F. i utvrđene nepravilnosti pri obavljanju očevida, to je povreda odredbe čl. 85. st. 2. PZ-a utjecala ili mogla utjecati na presudu u smislu bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. PZ-a.
8. Slijedom navedenog, kako je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan i podignut u korist okrivljenika, na temelju čl. 513. st. 1. ZKP/08., trebalo je pravomoćnu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Zagreb, 3. ožujka 2022.
Predsjednik vijeća:
Ranko Marijan, v.r.
