REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 268/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja i Željka Šarića člana vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja M. M., P., OIB ... , kojeg zastupa punomoćnik G. J., odvjetnik u O., protiv ovršenice K. M., O., OIB … , radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o ovrhovoditeljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-428/2021-2 od 13. rujna 2021., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Ovr-535/2020-9 od 3. svibnja 2021., u sjednici održanoj 2. ožujka 2022.
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Ovrhovoditelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije (dalje i: prijedlog) protiv drugostupanjskoga rješenja kojim je potvrđeno rješenje suda drugoga stupnja kojim je odlučeno: „Odbija se kao neosnovan prijedlog ovrhovoditelja za ovrhu na nekretnini ovršenice“, naznačivši u njemu pet pitanja za koja smatra da su pravna pitanja važna za odluku u predmetu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu u smislu odredbe čl. 385. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) u vezi s čl. 12. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 130/20, dalje: OZ).
2. Ovrhovoditelj na taj prijedlog nije odgovorio.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.
4. Sva se u prijedlogu postavljena pitanja odnose na primjenu odredbe čl. 80.b. OZ. U konkretnom su slučaju nižestupanjski sudovi zaključili da su ispunjene pretpostavke za odbijanje predmetnog prijedloga za ovrhu iako glavnica tražbine prelazi 40.000,00 kn, ocijenivši da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, prethodno utvrdivši da se ovrha provodi na nekretnini koja je jedina nekretnina u ovršenicinom vlasništvu i koja joj služi za stanovanje, da ovrhovoditelj ima mirovinu u iznosu od 7.000,00 kn dok ovršenica prima uzdržavanje u iznosu od 1.700,00 kn na mjesec, da se ovrhovoditelj nije ni pokušao naplatiti iz eventualnih drugih predmeta ovrhe te da je tražbine koja se pokušava ovrhom ostvariti upola manja od vrijednosti nekretnine.
5. Pitanja kojima se problematizira postojanje okolnosti koje ovršni sud treba uzeti u obzir pri ocjenjivanju bi li prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između, po naravi stvari, različitih interesa stranaka u ovršnom postupku, onako kako ih je formulirao ovrhovoditelj, ne mogu biti pitanja odgovorom na koja se može osigurati jedinstvena primjena prava i jednakost svih u njegovoj primjeni, jer odgovor na njih ovisi od okolnosti svakog od konkretnih slučajeva, pri čemu je važno napomenuti i to da su u konkretnom slučaju nižestupanjski sudovi argumentirano obrazložili svoju ocjenu pozivanjem na postojanje više takvih okolnosti. Stoga nije odlučno niti pozivanje ovrhovoditelja na određene odluke donesene u drugim postupcima, jer se shvaćanja iz njih odnose na specifične okolnosti u predmetima u kojima su donesene.
6. Zbog navedenog je na temelju odredbe čl. 392. st. 6. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. OZ odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 2. ožujka 2022.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek, v.r.
