REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-11210/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od Karmen Novak-Hrgović, kao predsjednice vijeća, Nediljka Bobana i Koralje Bašić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika F.R., zbog prekršaja iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10 , 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19 i 42/20), prekršaja iz članka 101. stavka 4. cit. Zakona, prekršaja iz članka 199. stavka 7. cit. Zakona, prekršaja iz članka 238. stavka 8. istog Zakona i zbog prekršaja iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici („Narodne novine“, broj: 62/15) odlučujući o žalbi okrivljenika F.R., podnesenoj putem branitelja B.M. odvjetnika iz Š., protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Prekršajni odjel od 13. rujna 2021., poslovni broj: 20 Pp-1150/2021-6, na sjednici održanoj 2. ožujka 2022.,

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se žalba okrivljenika F.R. kao neosnovana te se potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.

II.Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) okrivljenik F.R. je obvezan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna u roku od 8 (osam) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom, proglašen je krivim okrivljenik F.R. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaje iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, iz članka 101. stavka 4. cit. Zakona, iz članka 199. stavka 7. cit. Zakona, iz članka 238. stavka 8. istog Zakona i prekršaj iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici, za koje mu je primjenom članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona, izrečena novčana kazna u ukupnom iznosu od 16.400,00 (šesnaesttisućačetristo) kuna.

2. Na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, prema okrivljeniku je primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 (tri) mjeseca.

3. Istom presudom, okrivljenik je obvezan naknaditi paušalnu svotu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 100,00 (sto) kuna.

4. Protiv navedene presude okrivljenik je pravodobno putem branitelja podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a samim time i zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama.

5. U žalbi okrivljenik navodi da mu nije dostavljen niti predmetni optužni prijedlog, niti poziv za raspravu, dok je na raspravu doveden iz čega proizlazi da uopće nije imao uvid u predmetni spis, osobito u optužni prijedlog i izvješće o počinjenom prekršaju, te on niti njegov branitelj nisu mogli pripremiti obranu i predložiti dokaze. Presuda da je dostavljena članovima obitelji koji prebivaju na adresi u XX 4, budući je okrivljenik tek 7. listopada 2021. došao s puta u Š.. Iz same presude, bez uvida u spis, da proizlazi da sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi da je okrivljenik počinio prekršaje na način opisan u presudi niti da je sud na pravilan način obrazložio svoja utvrđenja i zaključke, osobito da nije obrazložena prisutnost alkohola u organizmu okrivljenika u tako visokoj koncentraciji, niti je utvrđeno kada je okrivljenik stekao pravo na upravljanje motornim vozilom, niti zašto je okrivljenik koji je zaustavljen u 2,10 sati 23. siječnja 2021. odgovoran za istek prometne dozvole čija je valjanost istekla 22. siječnja. 2021.

5. Predlaže da se, iz žalbenih razloga, žalba prihvati.

6. Žalba nije osnovana.

7. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

8. Okrivljenik u žalbi navodi da sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi da je okrivljenik počinio prekršaje na način opisan u presudi, niti je za to dao valjane razloge.

9. Suprotno žalbenim tvrdnjama, iz same obrane okrivljenika koji je izričito priznao počinjenje svih prekršaja za koje ga se tereti, proizlazi da je počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret, na način činjenično i pravno opisan u izreci pobijane presude, a što je sve i utvrđeno rezultatima testiranja u zapisniku od 23. siječnja 2021., koji zapisnik je okrivljenik potpisao bez poricanja rezultata ispitivanja, kao i iz izvješća o počinjenom prekršaju, koje se temelji na neposrednom zapažanju policijskog službenika, a kako je to u pobijanoj presudi valjano obrazložio prvostupanjski sud dajući jasne razloge o odlučnim činjenicama, pa je stoga neosnovan žalbeni navod da je sud propustio točno utvrditi činjenice važne za donošenje zakonite odluke.

10. Nadalje, neosnovani su navodi žalbe da okrivljeniku nije dostavljen niti predmetni optužni prijedlog, niti poziv za raspravu, dok je na raspravu doveden iz čega proizlazi da uopće nije imao uvid u predmetni spis, osobito u optužni prijedlog i izvješće o počinjenom prekršaju, te nije mogao pripremiti obranu i predložiti dokaze.

11. U žalbi se argumentirano ne osporava da okrivljeniku ne bi bio dostavljen poziv za ročište, pri čemu valja napomenuti je u pozivu za ročište zakazno za dan 14. srpnja 2021. naveden kao prilog optužni prijedlog, pri čemu u vezi navoda da je okrivljenik doveden na ročište valja navesti da je točno da je izdan dovedbeni nalog za okrivljenika za ročište za dan 13. rujna 2021., međutim iz dopisa Policijske postaje Šibenik s ispostavom u Primoštenu od 14. rujna 2021. vidljivo je da dovedbeni nalog nije realiziran, s time da je okrivljenik uredno osobno pristupio na ročište zakazano za navedeni dan na kojem je propisno upozoren, rekao da će obranu iznijeti bez nazočnosti branitelja, pa je neosnovan žalbeni navod da okrivljenik kao niti njegov branitelj uopće nisu imali uvid u predmetni spis, osobito u optužni prijedlog, te nisu mogli pripremiti obranu i predložiti dokaze.

12. Suprotno žalbenim tvrdnjama, prvostupanjski sud nije propustio ni o jednoj odlučnoj činjenici u obrazloženju presude iznijeti razloge, jer je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, vrlo decidirano, jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika.

13. Slijedom navedenog, u pobijanoj presudi nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pa je ocijenjeno da nije osnovana žalba okrivljenika zbog te žalbene osnove.

14. Pobijajući pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, suprotno tvrdnjama žalbe, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio sve odlučne činjenice, nakon što je proveo sve potrebne dokaze, svestrano ih razmotrio i ocijenio i za to je u presudi dao valjane i dostatne razloge, koje u potpunosti prihvaća i ovaj sud.

15. Prvostupanjski sud je shodno ovlaštenju da dokaze ocjenjuje po slobodnom uvjerenju (članak 88. stavak 2. Prekršajnog zakona) svoje saznanje o djelima zasnovao na ocjeni svih u postupku provedenih dokaza, a što je u pobijanoj presudi i valjano obrazložio.

16. Kod tako, u svemu pravilno utvrđenog činjeničnog stanja, u ponašanju okrivljenika ostvarili su se svi bitni elementi bića prekršaja iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prekršaja iz članka 101. stavka 4. cit. Zakona, prekršaja iz članka 199. stavka 7. cit. Zakona, prekršaja iz članka 238. stavka 8. istog Zakona i zbog prekršaja iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici, kako je to pravilno utvrdio i prvostupanjski sud.

17. Nadalje, a kako iz sadržaja žalbe proizlazi da se okrivljenik nije žalio zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu prvostupanjsku presudu i po toj osnovi, budući da, sukladno odredbi članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona, žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama.

18. Prvostupanjski je sud okrivljeniku za sve prekršaje, pa tako i za prekršaj iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za koji je isti već kažnjavan, utvrdio novčane kazne u minimalnom iznosu, te ovaj sud smatra da iste nisu prestrogo odmjerene te izrečenu kaznu u ukupnom iznosu, primjenom članka 39. stavak 1. Prekršajnog zakona, ovaj Sud smatra primjerenom svrsi kažnjavanja.

19. Dakle, kako je za djelo prekršaja iz članka 216. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana novčana kazna u rasponu od 10.000,00 kn do 20.000,00 kn ili kazna zatvora do 60 dana, a prvostupanjski sud je okrivljeniku za navedeni prekršaj odredio novčanu kaznu kao blažu vrstu kazne za taj prekršaj, i to kao što je već navedeno u visini posebnog zakonskog minimuma, to vijeće ovog suda utvrđenu novčanu kaznu, kako za navedeni prekršaj, tako i za ostale prekršaje opisane u izreci, smatra, razmjernima težini počinjenih prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika.

20. Stoga i ovaj sud smatra da je izrečena novčana kazna primjerena i dostatna kako svim okolnostima konkretnog slučaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.

21. Razmatrajući odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, povodom prigovora okrivljenika, ovaj Sud je utvrdio da odluka prvostupanjskog prekršajnog tijela o izricanju zaštitne mjere zabrane okrivljeniku da upravlja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 (tri) mjeseca nije prestroga.

22. Naime, okrivljenik je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prekršaja iz članka 101. stavka 4. cit. Zakona, prekršaja iz članka 199. stavka 7. cit. Zakona, prekršaja iz članka 238. stavka 8. istog Zakona i zbog prekršaja iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici, od kojih prekršaji iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji je okrivljenik već kažnjavan i za koji je alternativno zbog težine prekršaja propisana i kazna zatvora u trajanju do 60 dana i prekršaj iz članka 199. stavka 7. cit. Zakona (vožnja pod utjecajem alkohola) predstavljaju teži oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu upućuje na opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa.

23. Navedeno ponašanje okrivljenika predstavlja teški oblik kršenja prometnih propisa (osobito prekršaji iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i prekršaj iz članka 199. stavak 7. cit. Zakona) i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu upućuje na opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti takve prekršaje. Stoga je pobijanim prekršajnim nalogom osnovano i u skladu sa zakonom prema okrivljeniku izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, budući da je primjena iste u konkretnom slučaju nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje predmetnog prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika.

24. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 200,00 kuna, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika.

25. Slijedom navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 2. ožujka 2022.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Marcela Soljačić-Prester v.r.

Karmen Novak-Hrgović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku, Prekršajni odjel, u 5 otpravaka: za spis, branitelja, okrivljenika i tužitelja.