REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 215/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari I-tužiteljice A. C. pok. S., OIB …, Z., II-tužiteljice A. C. P. pok. S., OIB …, Z., i III-tužiteljice T. D. pok. S., OIB …, Z., kao nasljednice pok. M. C. ud. S., koje sve zastupa punomoćnik Ž. Ž., odvjetnik u Š., protiv tuženika Grad Šibenik, OIB …, kojeg zastupa gradonačelnik Ž. B., radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tužiteljica protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-1053/2019-2 od 7. siječnja 2020., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-577/2019 od 4. listopada 2019., u sjednici održanoj 2. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e:
Prihvaća se žalba tužiteljica te se ukida presuda Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-1053/2019-2 od 7. siječnja 2020. i predmet vraća istom drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja utvrđeno je da je pravna prednica tužiteljica vlasnica nekretnina opisanih u izreci. Također odlučeno je o troškovima postupka.
2. Presudom suda drugog stupnja uvažavanjem žalbe tuženika preinačena je prvostupanjska presuda na način da je pravna prednica tužiteljica odbijena s tužbenim zahtjevom.
3. Ovaj sud je rješenjem poslovni broj Revd 4181/2020-2 od 28. travnja 2021. dopustio pravnoj prednici tužiteljica podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pitanja:
„Da li se u rok za stjecanje vlasništva dosjelošću nekretnine koja je na dan 8. listopada 1991. bila upisana kao društveno vlasništvo uračunava vrijeme posjedovanje proteklo prije toga dana, tj. da li se na takvoj nekretnini dosjelošću može steći pravo vlasništva ako je nekretnina bila u posjedu stjecatelja najmanje od 8. listopada 1951. godine?“.
4. Postupajući po navedenom dopuštenju pravna prednica tužiteljica je podnijela reviziju s prijedlogom ovom sudu ukinuti presudu suda drugog stupnja te naložiti tom sudu donijeti novu odluku sukladno naprijed izraženom pravnom stanovištu revizijskog suda.
5. Na reviziju nije odgovoreno.
6. Revizija je osnovana.
7. Pozivom na odredbu čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) revizijski sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
8. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na temelju dosjelosti.
9. U revizijskom stadiju postupka sporno je, je li se u rok za stjecanje vlasništva dosjelošću nekretnina koje su bile na dan 8. listopada 1991. upisane kao društveno vlasništvo uračuna i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana, tj. da li se na takvoj nekretnini dosjelošću može steći pravo vlasništva ako je nekretnina bila u posjedu stjecatelja najmanje od 8. listopada 1951.
10. U pravu je revident da je sud drugog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo. Naime, taj sud nije primijenio izvornu odredbu čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98) prema kojoj se u roku za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana, a koja odredba je ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. („Narodne novine“, broj 137/99).
11. Naime, Europski sud za ljudska prava - dalje: ESLJP primjenjuje shvaćanja izražena u odlukama Trgo protiv Hrvatske broj zahtjeva 35298/04, Radomilja i drugih protiv Hrvatske broj zahtjeva 37685/10 i Jakeljić protiv Hrvatske broj zahtjeva 22768/12/10.
12. U presudi Trgo protiv Hrvatske izraženo je shvaćanje da je tužitelj kao pošteni posjednik posjedovanjem nekretnine u društvenom vlasništvu u razdoblju duljem od 40 godina, ex lege, na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV, stupanjem na snagu tog Zakona 1. siječnja 1997. postao vlasnik posjedovane nekretnine.
13. U presudama Radomilja i drugih te Jakeljić protiv Hrvatske izraženo je i daljnje shvaćanje, da za ocjenu stjecanja prava vlasništva u smislu odredbe čl. 388. st. 4. ZV nije odlučno vrijeme podnošenja tužbe za utvrđenje prava vlasništva, odnosno da nije odlučeno je li tužba podnesena nakon 17. studenog 1999. kao dana donošenja navedene odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, kojom je odredba čl. 388. st. 4. ZV ukinuta.
14. Stoga je drugostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada u vrijeme dosjedanja nije uračunao i razdoblje do 8. listopada 1991. Naime, ovom prilikom, ovaj sud ponavlja svoje pravno shvaćanje izrečeno u odluci poslovni broj Rev-x 974/2017-2 od 7. svibnja 2019. koje glasi:
„Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona.
Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud Republike Hrvatske naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.“.
15. Kako zbog pogrešne primjene materijalnog prava nije bilo moguće preinačiti presudu, jer iz utvrđenja suda drugog stupnja proizlazi zaključak da su pravni prednici tužiteljica eventualno imali navedene nekretnine u posjedu od 1951., to je pozivom na odredbu čl. 395. st. 2. ZPP valjalo prihvatiti reviziju, ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje istom drugostupanjskom sudu.
Zagreb, 2. ožujka 2022.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek, v.r.
