REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 354/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać – Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Đura Sesse člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. B. iz Republike Slovenije, Lj., OIB … kojeg zastupa punomoćnik T. M., odvjetnik u Odvjetničkom društvu T. M. & P. d.o.o., Z., protiv tuženice Općine Brtonigla, B., OIB … , zastupane po punomoćnici I. O., odvjetnici u U., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku, poslovni broj Gž-334/2019-2 od 21. rujna 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama – Buie, poslovni broj: P- 130/2019-45 od 8. siječnja 2019., na sjednici vijeća održanoj 2. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije od 22. listopada 2021. te dopuna tog prijedloga od 12. studenoga 2021. odbacuju se kao nedopušteni.
Obrazloženje
1. Tužitelj je po punomoćniku 22. listopada 2021. podnio prijedlog za dopuštenje revizije kojim predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Šibeniku, poslovni broj Gž-334/2019-2 od 21. rujna 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama – Buie, poslovni broj: P-130/2019-45 od 8. siječnja 2019., ističući pravna pitanja koja smatra važnima za odluku u sporu te za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
2. Tužitelj je osobno 12. studenoga 2021. dostavio Dopunu prijedloga za dopuštenje revizije nazvanu „laički pogled vlasnika zgrade i štale“, kojom predlaže dopustiti reviziju pobijane presude. U njoj ističe da njegov punomoćnik, odvjetnik T. M., nije u dopuni sudjelovao, ali je ovlašten u njegovo ime i nadalje primati sudska pismena.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije i tužiteljeva dopuna tog prijedloga nisu dopušteni. U odnosu na prijedlog za dopuštenje revizije od 22. listopada 2021.
4. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. i 5. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da naznačena pitanja u prijedlogu nisu važna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP.
5. Naime, predlagatelj u prijedlogu naznačuje pitanja:
„1. a) Može li se drugostupanjski sud u svojoj presudi pozvati na propis bez da navede članak tog propisa koji ima takvu regulaciju, neovisno o tome ima li takve regulacije ili ne, posebno u slučaju ukoliko propis propisuje nešto sasvim drugo?
b) je li korisnik građevinskog zemljišta na kojem je na dan prijenosa tog zemljišta u društveno vlasništvo postojala zgrada na kojoj se po zakonu može imati pravo vlasništva i koja se uklapa u namjene predviđene provedbenim planom, zakoniti posjednik na zemljištu pod tom zgradom i onom koje služi za redovnu upotrebu te zgrade, a koje zemljište je u društvenom vlasništvu, dok na om zemljištu postoji takva zgrada koja je u njegovom vlasništvu prema odredbi čl. 124. Zakona o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta (NN 14/73)?
2. Može li se parnični postupak uopće voditi i je li potrebno provoditi bilo kakve dokaze ukoliko je tuženik priznao tužbu i tužbeni zahtjev, kao i sve činjenice na kojima se bazira tužba u cijelosti i nikada nije niti osporio tužbeni zahtjev niti predložio da se isti odbije kao neosnovan ili odbaci kao nedopušten. Postoji li u tom slučaju spor ili sud može voditi postupak oficiozno? Ukoliko je su vezan tužbenim zahtjevom tužitelja je li vezan i raspoložbom tuženika u odnosu na tužbeni zahtjev?
3. Prekida li se dosjelost (dosijedanje, tok dosjelosti) podnošenjem tužbe onog tko tvrdi da mu dosjelošću pripada vlasništvo određene nekretnine (dosjedatelja) protiv formalnog vlasnika? Ako ne, računa li se rok za dosijedanje do zaključno s danom zaključenja glavne rasprave tog postupka?“
6. Međutim, predlagatelj nije u prijedlogu određeno obrazložio niti jedan valjani razlog u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP zbog kojeg bi naznačeno pitanje bilo važno i to ne samo za odluku u ovoj pravnoj stvari (što opširno obrazlaže), već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Dakle, propušteno je primjerice ukazati na eventualno postojanje odluka revizijskog suda u kojoj bi bilo zauzeto pravno shvaćanje suprotno onom zauzetom u pobijanoj presudi; ili ukazati na različite sudske odluke drugostupanjskih sudova o tim pitanjima (prema kojoj je o tome u točno određenim sudskim odlukama zauzeto pravno shvaćanje suprotno onom iz pobijane odluke), a zbog čega da bi postojala potreba usuglašavanja različite sudske prakse od strane ovog suda putem izjavljene revizije; odnosno određeno ukazati na razloge zbog kojih je očekivati da će o tim pitanjima drugi sudovi zauzeti pravno shvaćanje suprotno onom iz pobijane odluke ili na koje druge važne razloge izvan okvira samog konkretnog slučaja koji bi opravdali intervenciju revizijskog suda zbog osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni odnosno zbog razvoja prava kroz sudsku praksu.
7. Kako stoga nisu kumulativno ispunjene propisane pretpostavke za dopuštenost revizije, na temelju odredbi čl. 387. st. 5. i čl. 392. st. 1. ZPP, valjalo odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije.
U odnosu na Dopunu prijedloga za dopuštenje revizije od 12. studenoga 2021.
8. Prema odredbama čl. 91.a st. 1. i st. 2. ZPP stranka može prijedlog za dopuštenje revizije i reviziju podnijeti preko opunomoćenika koji je odvjetnik, a iznimno od toga stranka može sama podnijeti prijedlog za dopuštenje i reviziju ako ima položen pravosudni ispit. Odredbom čl. 91.a st. 3. ZPP propisano je da je stranka dužna uz prijedlog za dopuštenje revizije i reviziju ili najkasnije do isteka roka za njegovo podnošenje priložiti izvornik ili presliku potvrde o položenom pravosudnom ispitu ili drugu javnu ispravu u izvorniku ili preslici iz koje proizlazi da stranka ima položen pravosudni ispit, ako takva potvrda ili druga javna isprava u izvorniku ili preslici prethodno nije podnesena sudu u istom postupku.
9. Tužitelj je dopunu prijedloga za dopuštenje revizije podnio osobno, pri čemu uz nju nije priložio izvornik ili presliku potvrde o položenom pravosudnom ispitu ili drugu javnu ispravu u izvorniku ili preslici iz koje proizlazi da ima položen pravosudni ispit, a takva potvrda ili druga javna isprava u izvorniku ili preslici nije ni prethodno podnesena sudu u istom postupku.
10. Stoga je tuženikovu dopunu prijedloga valjalo odbaciti kao nedopuštenu na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 2. ZPP u vezi čl. 91.a ZPP.
Zagreb, 2. ožujka 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v. r.
