Republika Hrvatska
Poslovni broj 14 Gž Zk-65/2022-2
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, po sucu Vesni Težak-Škrbina, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja J. a.d. u stečaju iz B., kojeg zastupa punomoćnik M. D., odvjetnik u O. d. D. i P. d.o.o., protiv 1. protustranke P. b. Z. d.d. iz Z. i 2. protustranke Republike Hrvatske, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, radi zabilježbe spora, odlučujući o žalbi predlagatelja J. a.d. u stečaju protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci Zemljišnoknjižni odjel poslovni broj Z- 7191/2019 od 7. srpnja 2021., 2. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba predlagatelja J. a.d. u stečaju i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci Zemljišnoknjižni odjel poslovni broj Z-7191/2019 od 7. srpnja 2021.
II. Nalaže se prvostupanjskom sudu, Zemljišnoknjižnom odjelu brisanje zabilježbe žalbe predlagatelja J. a.d. u stečaju protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Z-7191/2019 od 7. srpnja 2021., pod poslovnim brojem Z-23478/21 i brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga pod poslovnim brojem Z-42384/18, u zk. ul. 5215 k. o. R..
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor predlagatelja J. a.d. u stečaju (dalje: predlagatelj) i potvrđeno je rješenje tog suda poslovni broj Z-42384/18 od 29. siječnja 2019. te je određeno brisanje zabilježbe prigovora.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio predlagatelj ističući u žalbi sve žalbene razloge propisane zakonom. Predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda, a podredno da isto ukine i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
3. Žalba nije osnovana.
4. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je zahtjev predlagatelja za zabilježbu spora koji se vodi po tužbi ovdje predlagatelja pred Općinskim sudom u Rijeci pod poslovnim brojem P-2137/09, u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. 5215, kč. br. 486, k. o. R., poduložak 96, površine 939 m2, u naravi zgrada, na adresi ….
5. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi da je u ovom zemljišnoknjižnom predmetu prvostupanjski sud donio rješenje poslovni broj Z-10086/11-3 od 6. rujna 2011. kojim je bio prihvaćen prijedlog predlagatelja, a koje rješenje je bilo potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Rijeci Gž-5670/2011-2 od 12. svibnja 2014. Povodom revizije prvoprotustranke P. b. Z. d.d. navedena rješenja su ukinuta odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Rev 850/15-2 od 6. lipnja 2018. te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
6. U ponovnom postupku, rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjskog suda poslovni broj Z-42384/18 od 29. siječnja 2019., odbijen je prijedlog predlagatelja za zabilježba spora koji se vodi pred Općinskim sudom u Rijeci pod poslovnim brojem P-2137/09.
7. Protiv navedenog rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta predlagatelj je podnio prigovor o kojem je odlučeno pobijanim rješenjem suca prvostupanjskog suda.
8. Odbijanje prigovora predlagatelja sud prvog stupnja u pobijanom rješenju obrazlaže utvrđenjem da se u konkretnom slučaju radi o sporu radi naknade štete, a ne o sporu koji se odnosi na knjižna prava. Stoga da nisu ispunjene pretpostavke za zabilježbu spora u smislu odredbe čl. 70., čl. 81., čl. 82. i čl. 84a. ZZK.
9. Prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, suprotno žalbenim navodima, pravilno je sud prvog stupnja odlučio pobijanim rješenjem kada je prigovor predlagatelja odbio kao neosnovan. Za takvu svoju odluku sud prvog stupnja nije, međutim, iznio jasne i potpune razloge slijedom čega je počinjena bitna povreda odredaba parničnog/zemljišnoknjižnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 dalje: ZPP) u vezi s čl. 381. ZPP, sve u vezi s čl. 91. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13), na što osnovano ukazuje žalitelj. Navedeni Zakon o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 – dalje: ZZK) se u ovom slučaju primjenjuje na temelju odredbe čl. 241. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (''Narodne novine'', broj 63/19), budući da je postupak započeo 4. srpnja 2011.
10. Međutim, primjenom odredbe čl. 373.a ZPP u vezi s čl. 381. ZPP, sve u vezi s čl. 91. ZZK, moguće je, budući da su za to ispunjene zakonske pretpostake iz čl. 373.a ZPP, u konkretnom slučaju, u ovom žalbenom postupku, s obzirom na stanje u spisu, donijeti odluku kojom se žalba odbija i potvrđuje prvostupanjsko rješenje.
11. Ovaj sud je, uvidom u stanje u spisu, utvrdio:
- da je predlagatelj podnio zemljišnoknjižnom sudu prijedlog za zabilježbu spora na nekretnini kč.br. 486 upisanoj u podulošku 96 zk. ul. 5215 k. o. R. te da u prijedlogu kao temelj upisa navodi dvije tužbe: tužbu podnesenu Općinskom sudu u Rijeci pod brojem P-2137/09 i tužbu podnesenu Općinskom građanskom sudu u Zagrebu pod brojem P-4650/09,
- da iz sadržaja tužbe podnesene Općinskom sudu u Rijeci broj P-2137/09 proizlazi da je predlagatelj kao tužitelj podnio tužbu protiv tuženice Republike Hrvatske, u kojoj je tužbenim zahtjevom tražio isplatu, na ime naknade štete, iznosa 47.763.277,77 kn sa zateznim kamatama,
- da iz sadržaja tužbe podnesene Općinskom građanskom sudu u Zagrebu broj P- 4650/09 proizlazi da je predlagatelj kao tužitelj podnio tužbu protiv 1. tuženika P. b. Z. d.d. te 2. tuženice Republike Hrvatske, u kojoj je tužbenim zahtjevom tražio utvrđenje prava vlasništva između ostalih i na nekretnini upisanoj u zk. ul. 5215 k. o. R. na kčbr. 486, kao i brisanje prava vlasništva s imena tuženika uz istovremeni upis te nekretnine u vlasništvo tužitelja, a da je tom tužbom ujedno zatražio da ukoliko restitucija između ostalih i predmetne nekretnine ne bude moguća, da mu tuženici solidarno naknade štetu u visini tržišne vrijednosti nekretnine u tužbi navedenom novčanom iznosu,
- da je u času podnošenja prijedloga za zabilježbu spora kao vlasnik predmetne nekretnine upisana 1. protustranka P. b. Z. d.d.
12. Iz navedenog stanja u spisu proizlazi dakle da je tužbu podnesenu Općinskom sudu u Rijeci poslovni broj P-2137/09 predlagatelj kao tužitelj podnio samo protiv tuženice Republike Hrvatske, ali ne i protiv P. b. Z. d.d. (ovdje 1. protustranke).
13. Nadalje, iz stanja u spisu proizlazi da je u trenutku podnošenja prijedloga za upis zabilježbe spora na predmetnim nekretninama kao vlasnik istih nekretnina u zemljišnim knjigama upisana 1. protustranka P. b. Z. d.d. (ali ne i Republika Hrvatska kao tuženica u sporu broj P-2137/09 pokrenutog kod Općinskog suda u Rijeci).
14. Također iz stanja spisa proizlazi da je predlagatelj prijedlogom izričito zatražio samo zabilježbu spora kojeg je on pokrenuo kao tužitelj kod Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-2137/09 protiv tuženice Republike Hrvatske, radi naknade štete (u kojem 1. protustranka P. b. Z. d.d. nije stranka u tom sporu), ali ne i spora koji se vodi kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem P-4650/09.
15. Predlagatelj dakle svojim prijedlogom, za čije granice je sud u smislu čl. 2. st. 1. ZPP u vezi s čl. 91. ZZK vezan, nije tražio upis zabilježbe spora u pogledu spora koji se vodi kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4650/09. Stoga sud odlučujući o prijedlogu za upis, suprotno pravnom shvaćanju žalitelja, nikako ne može tužbe koje predlagatelj navodi u prijedlogu gledati kao "međusobno povezane" tužbe.
16. Uzimajući u obzir navedeno činjenično stanje, ovaj sud drugog stupnja ocjenjuje da se prijedlogu predlagatelja nije moglo udovoljiti i to iz razloga koji će se iznijeti u nastavku.
17. U odnosu na 1. protustranku P. b. Z. d.d. prijedlog nije osnovan iz razloga jer ta stranka nije stranka u sporu za kojeg predlagatelj predlaže zabilježbu (koji se vodi kod Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-2137/09). U odnosu na tu stranku, s obzirom da ona uopće nije sudionik spora za koji se predlaže zabilježba, već samim time, nije ispunjena pretpostavka za dopuštenje zabilježbe spora iz čl. 81. st. 1. ZZK. Prema navedenoj zakonskoj odredbi zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnog prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava.
18. U odnosu na 2. protustranku Republiku Hrvatsku prijedlog nije osnovan iz razloga jer predmetna nekretnina na kojoj se predlaže upis zabilježbe predmetnog spora (koji se vodi kod Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-2137/09), prema stanju zemljišne knjige u vrijeme zaprimanja prijedloga nije bila u vlasništvu te stranke. Zabilježba se, naime, može provesti jedino ako se upis zahtijeva protiv onoga koji je u vrijeme podnošenja zahtjeva za upis upisan kao nositelj knjižnog prava glede kojeg se zahtijeva upis ili bude istovremeno uknjižen ili predbilježen (čl. 40. Zakona o zemljišnim knjigama - "Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17 – dalje: ZZK) - pravilo knjižnog prednika).
19. S obzirom na opisano stanje u spisu, suprotno žalbenim navodima predlagatelja, u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje zatraženog upisa i to iz razloga koji su navedeni u ovom drugostupanjskom rješenju.
20. Žalbenim navodima predlagatelj iznosi vlastita pravna shvaćanja u pogledu osnovanosti prijedloga koja nemaju uporišta niti u stanju spisa, a niti u mjerodavnim zakonskim odredbama. Osim toga iznesena pravna stajališta u suprotnosti su sa pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetim u spomenutoj odluci poslovni broj Rev 850/15-2.
21. Slijedom iznesenog, temeljem odredbe čl. 373.a u vezi s čl. 381. ZPP i čl. 91. st. 1. ZZK te u vezi s čl. 128. st. 3. ZZK, valjalo je odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje prvostupanjskog suda te naložiti brisanje zabilježbe žalbe i zabilježbe odbijenog prijedloga, kako je odlučeno u izreci.
U Velikoj Gorici 2. ožujka 2022.
Sudac
Vesna Težak-Škrbina, v.r.