Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 26 Gž Zk-6/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Stečajne mase iza I. – i., s p.o., OIB:…, Z., koju zastupa stečajni upravitelj D. P. i punomoćnik I. T., odvjetnik u Z., radi uknjižbe brisanja hipotekarne tražbine, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Z-59006/20-9 od 16. studenog 2021., dana 2. ožujka 2022.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Z-59006/20-9 od 16. studenog 2021.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-64522/21 u zk. ul. 2339 k.o. T..

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod toč. I. izreke odbijen je prigovor predlagatelja i potvrđeno rješenje broj Z-56623/20 od 16. prosinca 2020., toč. II. izreke odbačena je dopuna prigovora predlagatelja od 7. svibnja 2021. kao nepravovremena, a toč. III. izreke zabilježen je odbijeni prigovor predlagatelja broj Z-59006/20 u zk. ul. 2339 k.o. T..

2. Navedeno rješenje u cijelosti, pravodobno izjavljenom žalbom, pobija predlagatelj iz svih zakonskih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti rješenje i dopustiti brisanje.

3. Žalba predlagatelja nije osnovana.

4. U obrazloženju rješenja prvostupanjski sud navodi da je rješenjem broj Z-56623/20 od 16. prosinca 2020. odbijen prijedlog predlagatelja radi uknjižbe brisanja hipotekarne tražbine – pokretanja postupka amortizacije u zk. ul. 2339 k.o. T.. Prigovor u kojem predlagatelj navodi da je "notorno vidljivo" iz stanja upisa u zemljišnoj knjizi da je hipotekarni vjerovnik I. B., Poslovna jedinica Z., banka sa sjedištem u SFRJ, odnosno državi koja više ne postoji i da je 1990-tih u svim državama sljednicama SFRJ provedena pretvorba društvenih poduzeća i banaka i da kroz protekla tri desetljeća turbulentnog razdoblja ispunjenog ratovima, gospodarskim krizama i hiperinflacijom brojna poduzeća i banke nisu "preživjele" pa je po aktualnoj sudskoj praksi dovoljno učiniti vjerojatnim da pravnog slijednika hipotekarnog vjerovnika nema, radi čega smatra da je zemljišnoknjižni sud pogrešno primijenio čl. 162. i 163. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19., u daljnjem tekstu: ZZK), prvostupanjski sud je ocijenio neosnovanim. Primjenom čl. 162. st. 1. ZZK-a koji propisuje da vlasnik hipotekom opterećene nekretnine, a isto tako i svaki zajednički vlasnik ili suvlasnik mogu zahtijevati da zemljišnoknjižni sud pokrene postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarne tražbine:

- ako je proteklo najmanje 30 godina od uknjižbe hipotekarne tražbine, a kad ima daljnjih upisa koji se odnose na nju - od posljednjega od tih upisa,

- ako nije moguće pronaći ni one koji su prema upisima ovlašteni, ni njihove pravne sljednike, i

- ako kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni kamate, niti se pravo na koji drugi način ostvarivalo,

a koje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene da bi zemljišnoknjižni sud pokrenuo postupak amortizacije hipotekarne tražbine, te polazeći od utvrđenja da je pod brojem Z-3995/88, I-985/88 u zk. ul. 2339 k.o. G. Z. upisano založno pravo u korist založnog vjerovnika I.-B., Poslovne jedinice Z., a da je nekretnina uknjižena kao društveno vlasništvo s pravom korištenja RO I., Z., te da je predlagatelj uz prijedlog dostavio potvrdu Trgovačkog suda u Zagrebu R3-21049/19 od 22. studenog 2019. koja potvrđuje da je on pravni slijednik upisanog nositelja prava korištenja, kao i da pravnim slijednicima u pretvorbi pripadaju prava koja su vrijedila za nositelja prava korištenja na sredstvima u društvenom vlasništvu pod uvjetom da su nekretnine unesene u društveni kapital društva, a da predlagatelj na tu okolnost nije priložio nikakav dokaz, slijedom čega prvostupanjski sud zaključuje da predlagatelj nije aktivno legitimiran zahtijevati amortizaciju i brisanje starih hipotekarnih tražbina.

5. Nadalje, prvostupanjski sud navodi da je uvidom u zbirku isprava broj Z-3995/88, I- 985/88 utvrdio da je pravo zaloga koje predlagatelj predlaže brisati u postupku amortizacije upisano temeljem rješenja suda broj I-985/88 od 13. svibnja 1988. koje je dostavljeno zemljišnoknjižnom sudu na provedbu 17. svibnja 1988. temeljem čl. 243., 247. i 237. Zakona o izvršnom postupku i čl. 45. Zakona o zemljišnim knjigama, nepravomoćne presude broj P-7306/87, odluke od 10. prosinca 1987. i očitovanja od 10. prosinca 1987., a da prisilno založno pravo prestaje pravomoćnošću rješenja koja ukidaju provedene radnje i mjere kojima je to pravo osnovano, a ako je u tom postupku provedeno namirenje pravomoćnošću rješenja o namirenju, s tim da hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišne knjige u smislu čl. 353. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Osim toga navodi da iz presude broj P-7306/87 proizlazi da je GRO „T.“ kao pravni sljednik „T. – i.“ stekao pravo korištenja s raspolaganjem na kčbr. 199. upisanoj u zk. ul. 2339 k.o. T., pa to dodatno čini spornim aktivnu legitimaciju predlagatelja.

6. Dopunu prigovora od 7. svibnja 2021. uz koji predlagatelj dostavlja dokaz da je I. akcionarsko društvo B. – u stečaju brisana 7. rujna 2020., sud utvrđuje nepravovremenom jer je od zaprimanja rješenja (16. prosinca 2020.) pa do podnošenja dopune prigovora protekao rok od 15 dana.

7. U žalbi predlagatelj ponavlja da je pravni slijednik upisanog nositelja prava korištenja u zk. ul. 2339. k.o. T. (zk. tijelo I.) RO I., Z. što dokazuje potvrda o pravnom sljedništvu Trgovačkog suda u Zagrebu broj R3 21049/2019 od 22. studenog 2019., rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu St-1229/2019-3 od 19. srpnja 2019. i povijesni izvadak iz sudskog registra za stečajnu masu od 11. prosinca 2019. radi čega osporava stajalište zemljišnoknjižnog suda o nedostatku aktivne legitimacije za pokretanje postupka amortizacije hipotekarne tražbine. Navodi da je zemljišnoknjižni sudac odbio prigovor iz drugih razloga no što je to učinio zemljišnoknjižni referent kojemu aktivna legitimacija predlagatelja nije bila upitna, te ponavlja tvrdnje sadržajno iznijete u prigovoru na temelju kojih smatra da su ispunjene pretpostavke iz čl. 162. st. 1. ZZK-a za pokretanje postupka amortizacije.

8. Žalbenim navodima predlagatelja nije dovedena u sumnju zakonitost prvostupanjskog rješenja.

9. Iz povijesnog izvatka iz sudskog registra za predlagatelja Stečajnu masu iza I. – i., s p.o. (list 13-15 spisa), rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalne službe u Karlovcu broj St-1229/2019-3 od 19. srpnja 2019. i potvrde Trgovačkog suda u Zagrebu broj R3-21049/19 od 22. studenog 2019., nedvojbeno proizlazi da je predlagatelj pravni slijednik upisanog nositelja prava korištenja na kčbr. 199, zk. tijelo I, uknjižene u zk. ul. 2339 k.o. T. kao društveno vlasništvo.

10. Međutim, to što je predlagatelj pravni slijednik upisanog nositelja prava korištenja na nekretnini uknjiženoj kao društveno vlasništvo, ne znači istodobno da je ovlašten zahtijevati amortizaciju hipotekarnih tražbina. Prema citiranoj odredbi čl. 162. st. 1. ZZK-a postupak amortizacije i brisanja starih hipotekarnih tražbina može tražiti vlasnik hipotekom opterećene nekretnine, odnosno svaki zajednički vlasnik ili suvlasnik.

11. Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine br. 19/91., 26/91., 45/92., 83/92., 84/92., 18/93., 94/93., 2/94., 9/95., 42/95., 21/96., 118/99., 99/03., 145/10., u daljnjem tekstu: ZPDP) bio je propisan postupak pretvorbe poduzeća s društvenim kapitalom u poduzeće kojem je određen vlasnik, te je u čl. 39. st. 1. bilo propisano da u slučaju likvidacije ili stečaja poduzeća ostatak likvidacijske ili stečajne mase prenosi se Hrvatskom fondu za privatizaciju razmjerno udjelu društvenog kapitala u trajnom kapitalu poduzeća. Zakon o privatizaciji (Narodne novine br. 21/96., 16/98., 71/97., 73/00., 92/10., 145/10., u daljnjem tekstu: ZP) u čl. 47. je propisivao da dionice, udjeli, stvari i prava koji nisu procijenjeni u vrijednosti društvenog kapitala pravne osobe na temelju Zakona o pretvorbi, prenose se Fondu, ako ne postoje razlozi za obnovu postupka, odnosno ako prijenos ne utječe na postojeću tehnološku cjelinu.

12. Prema čl. 390.a Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., 81/15., u daljnjem tekstu: ZV) trgovačko društvo kao pravni sljednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenoga vlasništva, vlasnik je nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile: društveno vlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća i koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva i čija je vrijednost procijenjena u kapital društva i koje su po nadležnom tijelu iskazane u kapitalu društva. Obzirom na citiranu odredbu čl. 47. ZP-a i čl. 390.a ZV-a neprihvatljivo je da bilo koje trgovačko društvo može postati vlasnikom nekretnine koja nije obuhvaćena pretvorbom.

13. U vezi aktivne legitimacije valja ukazati da Zakon o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine br. 52/18.) u čl. 56. st. 1. propisuje da su neprocijenjena imovina, u smislu toga Zakona, dionice u trgovačkim društvima, poslovni udjeli u trgovačkim društvima, građevinska zemljišta, poslovni prostori, stanovi, tražbine i pokretnine koje nisu, u cijelosti ili u dijelu, procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.), odnosno koje nisu unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (Narodne novine, br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.), a na kojoj su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća, dok u st. 3. propisuje da je neprocijenjena imovina iz st. 1. imovina Republike Hrvatske. Isto tako valja ukazati da Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (Narodne novine br. 50/20.) definira u čl. 2. st. 1. toč. 1. neprocijenjeno građevinsko zemljište kao zemljište koje je bilo u društvenom vlasništvu ili koje je i danas uknjiženo kao društveno vlasništvo, na kojemu je knjižno ili izvanknjižno pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imalo društveno poduzeće, a koje nije u dijelu ili u cijelosti procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća u trgovačko društvo temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) i koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije temeljem Zakona o privatizaciji (Narodne novine, br. 21/96., 71/97., 16/98., 73/00. i 92/10.), a na kojemu je na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) bila izgrađena građevina gospodarske namjene, neovisno od provedene uknjižbe prava vlasništva, te na ostalom građevinskom zemljištu odnosno građevinama čija vrijednost nije procijenjena u vrijednost društvenog kapitala sukladno odredbama ZPDP-a, odnosno unesena u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije sukladno odredbama ZP-a, te u čl. 28. st. 1. propisuje da predstavlja vlasništvo Republike Hrvatske.

14. Obzirom je na pokretanje postupka amortizacije i brisanja hipotekarnih tražbina ovlašten samo vlasnik hipotekom opterećene nekretnine (suvlasnik/zajednički vlasnik) u smislu čl. 162. st. 1. ZZK-a, to je u konkretnom slučaju pravilno stajalište prvostupanjskog suda da predlagatelj, koji nije dokazao da je njegov pravni prednik pretvorbom/privatizacijom postao vlasnik nekretnine (čl. 390. st. 1. u vezi čl. 362. st. 1. ZV-a) koja iz tog razloga ne može biti niti vlasništvo stečajne mase nositelja prava korištenja, nije aktivno legitimiran zahtijevati brisanje hipotekarne tražbine kojom je opterećena.

15. Kako je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava odbio prijedlog predlagatelja i da u postupku nije počinjena niti jedna od bitnih povreda parničnog/zemljišnoknjižnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., u daljnjem tekstu: ZPP), u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a, to je ovaj sud odbio žalbu i primjenom čl. 149. st. 3. ZZK-a potvrdio prvostupanjsko rješenje pod toč. I. i III. izreke.

16. Predlagatelj sadržajno ne iznosi žalbene razloge na toč. II. izreke rješenja iako izričito navodi da rješenje pobija u cijelosti, a kako je dopuna prigovora podnesena nepravovremeno to je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava na koje se poziva odlučio u tom dijelu rješenja, pa je ovaj sud odbio žalbu predlagatelja i primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a potvrdio prvostupanjsko rješenje pod toč. II. izreke.

U Varaždinu 2. ožujka 2022.

Sutkinja

Sanja Bađun v.r.