REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-10350/2021
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. M. Č., zbog prekršaja iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II. Policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 23. kolovoza 2021., broj: 55. Pp - 10982/2021, u sjednici vijeća održanoj 2. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, II. Policijske postaje Zagreb, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 23. kolovoza 2021., broj: 55. Pp - 10982/2021, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. M. Č. oslobođen je od optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se žalba prihvati, a pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
3. Žalba je osnovana.
4. U pravu je tužitelj kada u žalbi tvrdi da je pobijana presuda, za sada, preuranjena, jer prvostupanjski sud nije proveo sve potrebne i dostupne dokaze u cilju pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja.
5. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da prvostupanjski sud zaključak o oslobođenju okr. M. Č. od prekršajne odgovornosti za prekršaj iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, obrazlaže na način „…Okrivljenik je u svojoj obrani izričito negirao počinjenje prekršaja, dok je svjedokinja N. R. iskazivala kontradiktorno obrani okrivljenika. Prilikom davanja obrane okrivljenik je djelovao uvjerljivo i sigurno, a svjedokinja je izjavila da telefonskim razgovorima nitko nije bio prisutan, dakle nema nepristranih svjedoka predmetnog događaja. S obzirom na naprijed navedeno nije bilo moguće isključiti obranu okrivljenika kao moguću te temeljiti odluku samo na iskazu saslušane svjedokinje, pa je sud u nedostatku dokaza, temeljem članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, a u smislu načela „in dubio pro reo“ oslobodio okrivljenika od optužbe.“.
5.1. Međutim, u konkretnoj situaciji u kojoj okrivljenik izričito poriče počinjenje djela koje mu se stavlja na teret, a nasuprot njemu svjedokinja oštećena izričito tereti okrivljenika za počinjenje djela na način kao što mu se stavlja na teret, prvostupanjski sud je bio dužan na valjani način otkloniti kontradiktornosti između obrane okrivljenika i iskaza svjedokinje N. R., a obzirom na njihove bitno različite iskaze, u cilju utvrđivanja vjerodostojnosti i uvjerljivosti njihovih iskaza. Prije svega, sud je trebao suočiti okrivljenika i svjedokinju te konstatirati i ocjenjivati držanje tijela, promjene izgleda, geste i slično, a što je sve upravo bitno radi utvrđivanja uvjerljivosti iskaza jer je smisao suočenja kontradiktorno sučeljavanje ispitanika oko važnih i spornih činjenica. Posljedica ovakve postupovne nepravilnosti je propuštanje okolnosnog utvrđivanja činjeničnog stanja koje je, preuranjeno, dovelo do proglašavanja okrivljenika krivim za prekršaj koji mu je stavljen na teret.
5.2. S tim u vezi, ističe se da je paušalan zaključak prvostupanjskog suda kojim olako zaključuje o neuvjerljivosti iskaza predmetne svjedokinje jer nije bilo nepristranih svjedoka predmetnog događaja. Štoviše, iz iskaza svjedokinje oštećene N. R. proizlazi da iako je ista iskazala da telefonskom razgovoru nitko nije bio prisutan, da su policijski službenici vidjeli poruke na njenom mobitelu, a što proizlazi iz njezinog iskaza kada iskazuje „…a kada je došla policija vidjeli su poruke na njenom mobitelu…“ pa je u tom smislu prvostupanjski sud imao mogućnost ispitivanja policijskih službenika koji su postupali njihovim neposrednim saznanjima koje su eventualno imali u postupanju u konkretnom događaju, a što je prvostupanjski sud propustio učiniti.
5.3. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud nije proveo sve potrebne i dostupne dokaze u cilju pravilnog i točnog utvrđenja činjenica koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke.
5.4. Kod takvog stanja stvari, stanovište je ovog suda da prvostupanjski sud nije dovoljno kritički i savjesno ocijenio provedene dokaze u cilju pravilnog i točnog utvrđenja činjenica koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.
6. Međutim, bez obzira što je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog naprijed obrazloženog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog, a zbog čega presuda nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjskog sudu se ukazuje na pogrešku koju je počinio time što je svjedokinji N. R. dao pravo na mogućnost korištenja blagodati nesvjedočenja.
6.2. Naime, odredbom članka 285. stavak 1. točka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17. i 126/19.) propisano je; „(1) Oslobođeni su obveze svjedočenja: 1) osoba s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbračnoj zajednici,…“. Iz zapisnika o ispitivanju svjedokinje N. R. od 6. srpnja 2021., proizlazi da je ista u trenutku ispitivanja bila bivša izvanbračna supruga okrivljenika M. Č., pa kao bivša izvanbračna supruga nema pravo na blagodat nesvjedočenja, o čemu će prvostupanjski sud voditi računa u ponovnom postupku.
7. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, provesti dokaze na koje mu je ukazano u ovoj odluci, a po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
8. Stoga je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 2. ožujka 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić,v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
