REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 8 Kž-64/2022-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sonje Brešković Balent, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Mirjane Rigljan kao članica vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog Ž. H. zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući povodom žalbe optuženog Ž. H. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru broj: K-244/2019 od 29. listopada 2021., u sjednici vijeća održanoj 1. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba optuženog Ž. H., ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Zlataru stavio je izvan snage kazneni nalog Općinskog suda u Zlataru poslovni broj: 7 K-401/2018-2 od 15. travnja 2019. te je optuženog Ž. H. proglasio krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom iz članka 139. stavak 2. KZ/11., činjenično i pravno pobliže opisano u izreci presude pa ga je na temelju članka 139. stavak 2. KZ/11. osudio na kaznu zatvora u trajanju deset mjeseci, a na temelju članka 56. KZ/11. izrečena mu je uvjetna osuda tako da se izrečena kazna zatvora u trajanju deset mjeseci neće izvršiti ako optuženik ne počini novo kazneno djelo u roku tri godine.
2. Na temelju odredbe članka 158. stavak 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – dalje u tekstu: ZKP/08.) oštećena S. D. je upućena da imovinskopravni zahtjev ostvaruje u posebnoj parnici.
3. Ujedno je na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08. u vezi sa člankom 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08. naloženo optuženom Ž. H. da podmiri troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 600,00 kuna u roku 15 dana od dana pravomoćnosti presude.
4. Protiv presude žalbu je podnio optuženi Ž. H. putem braniteljice N. Đ. T., odvjetnice u Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, zbog bitne povrede Kaznenog zakona, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da drugostupanjski sud ukine presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, odnosno da istu preinači i oslobodi optuženika od optužbe.
5. Odgovor na žalbu nije podnesen.
6. Sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
7. Žalba optuženog Ž. H. je osnovana.
8. U pravu je optuženi Ž. H. kada se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka jer pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a oni koji su izneseni su nejasni i proturječni zbog čega se prvostupanjska presuda ne može ispitati.
9. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude navodi što je optuženi Ž. H. rekao u svojoj obrani, zatim je navedeno što je rekla oštećena S. D. te svjedoci Š. H., G. H., B. H., D. D., D. H. i D. P. da bi potom sud naveo da vjeruje iskazu oštećenice jer je ista potkrijepljena i materijalnim dokazima, međutim, ne navodi kojim je to materijalnim dokazima potkrijepljena. Iskazu oštećenice vjeruje i zato što je navode oštećenice potvrdila svjedokinja Š. H. i svjedok D. D. Međutim, sud je propustio analizirati iskaze svih ispitanih svjedoka i navesti što iz kojeg od tih iskaza prihvaća, a što ne, odnosno na čijem iskazu i zašto temelji svoju odluku o kaznenoj odgovornosti optuženika. Inkriminiranom događaju uz optuženog Ž. H. i oštećenu S. D. prisustvovali su, osim Š. H. i D. D., svjedokinja G. H. supruga optuženog Ž. H. te B. H. majka optuženog Ž. H. koje u svojim iskazima navode da su vidjele tijek događaja, no o vjerodostojnosti njihovih iskaza, zašto njihove iskaze ne prihvaća, a prihvaća iskaze oštećene S. D., njezinog supruga D. D. i njezine majke Š. H. I svjedoci na strani optuženika kao i oni na strani oštećenice su, s obzirom na blisko srodstvo, imali razloga iskazivati u korist srodnika, međutim, prvostupanjski sud ne obrazlaže zašto su iskazi oštećene i njezinih srodnika vjerodostojni i prihvatljivi, a iskazi optuženika i njegovih srodnika nisu.
10. Sukladno članku 459. stavak 5. ZKP/08. zadatak je prvostupanjskog suda u obrazloženju presude navesti činjenice koje stranke nisu osporile, izložit zbog kojih je razloga sporne činjenice našao dokazanima ili nedokazanima, dajući pri tome ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja, a osobito pri utvrđivanju postoji li kazneno djelo i krivnja optuženika i pri primjeni određenih odredaba kaznenog zakona, a što je u pobijanoj presudi prvostupanjski sud propustio učiniti.
11. Kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. KZ/11., između ostalog, čini onaj tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti. Bitni elementi ovog kaznenog djela su, dakle, izricanje prijetnje koja je objektivno podobna da kod osobe kojoj je upućena izazove strah, nemir, nespokojstvo, nesigurnost ili uznemirenost, bez obzira je li počinitelj izrečenu prijetnju namjeravao ostvariti ili ne. Kada je sud našao da je optuženik počinio ovo kazneno djelo, zadatak mu je bio u obrazloženju presude sve ove bitne elemente obrazložiti, kao i na temelju kojeg provedenog dokaza je koji element utvrdio.
12. Kako se optuženiku inkriminiraju dvije radnje počinjene 13. listopada 2018., od kojih dio prvog obraćanja i to izričaj „predrl“ nije na standardnom hrvatskom jeziku pa isti stranke, niti drugostupanjski sud ne moraju nužno razumjeti, zadatak je bio prvostupanjskog suda na temelju iskaza stranaka objasniti što isti znači i može li se podvesti pod značenje riječi „usmrtiti“, a s obzirom da predstavlja dio činjeničnog opisa kaznenog djela prijetnje smrću, ili možda ta riječ ima neko drugo značenje.
13. Nije u pravu žalitelj kada navodi da u činjeničnom opisu kaznenog djela koje se optuženiku stavlja na teret ne proizlazi nakana, odnosno opis namjere optuženika jer se u činjeničnom opisu navodi da se je optuženik obratio oštećenici „u nakani da ustraši susjedu“. Obratit se nekome riječima „ja ću te ovaj tjedan ubiti, noć bu te pojela“ su ozbiljne prijetnje, pogodne da kod adresata izazovu osjećaj ugroženosti za vlastiti tjelesni integritet, a ponašanje oštećenice nakon što su joj prijetnje ovakvog karaktera upućene, odnosno je li oštećenica osjećala strah, je li se povukla, klonila kontakata sa počiniteljem, nisu odlučne za procjenu je li prijetnja upućena ili ne.
16. U odnosu na tvrdnju žalitelja da je oštećenica podnijela kaznenu prijavu 15. listopada 2018., a događaj se zbio 13. listopada 2918., odnosno dva dana nakon događaja treba napomenuti da se kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. KZ/11. progoni po prijedlogu, a da prema članku 47. ZKP/08. se prijedlog za progon mora podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je ovlaštena fizička ili pravna osoba saznala za kazneno djelo i počinitelja, a podnijeta kaznena prijava u tom roku se smatra pravodobno stavljenim prijedlogom za progon, tako da je oštećenica u zakonski predviđenom roku stavila prijedlog za progon, na što je, uostalom, i upućena od strane djelatnika PP Klanjec koji su postupali 13. listopada 2018. po njezinoj dojavi.
17. S obzirom na izloženo, prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku otkloniti ukazane povrede odredaba kaznenog postupka, izvesti potrebne dokaze radi utvrđivanja odlučnih činjenica, vodeći računa da utvrdi i one činjenice na koje je ukazao drugostupanjski sud te savjesno ocijeniti svaki dokaz zasebno i u svezi s ostalim dokazima, potom izložit sve nesporne činjenice te određeno i potpuno navesti koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane ili nedokazane, cijeneći pri tome vjerodostojnost proturječnih dokaza, navodeći jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama.
18. Slijedom navedenog, na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08 valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 1. ožujka 2022.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Sonja Brešković Balent, v. r.
