REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84 Poslovni broj: 18 Pr-5445/2018-59

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dariu Partlu, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja D.S., iz K., OIB: …, zastupan po punomoćniku M.K., odvjetniku u Z.,
protiv tužene R.H.-MINISTARSTVO, Z., OIB: …, zastupane po odvjetništvu, radi
isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 17. siječnja 2024. u
prisutnosti punomoćnika tužitelja M.K., odvjetnika, i savjetnika u O.G.D.O.-u
S.D., 7. ožujka 2024.

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku R.H.- MINISTARSTVO,
Z., OIB:…, isplatiti tužitelju D.S. iz K., OIB:…, u roku od 15 dana iznos od 1.694,76 eur bruto sa
zakonskom zateznom kamatom koja teče od dospijeća do 31. srpnja 2015. po stopi
propisanoj u čl. 29. Zakonom o obveznim odnosima, koja je vrijedila zadnjeg dana
polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu, za pet postotnih poena, od

1.8.2015. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem
prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate
po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je
banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije
refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za
tri postotna poena, izuzev zakonske zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom bruto iznosu, kako slijedi:
- na iznos od 25,06 EUR od 16.09.2013. do isplate, - na iznos od 75,19 EUR od 16.05.2014. do isplate,

- na iznos od 12,53 EUR od 16.06.2014. do isplate, - na iznos od 11,99 EUR od 16.08.2014. do isplate, - na iznos od 24,09 EUR od 16.11.2014. do isplate, - na iznos od 20,78 EUR od 16.03.2015. do isplate,

- na iznos od 142,61 EUR od 16.07.2015. do isplate , - na iznos od 173,83 EUR od 16.09.2015. do isplate,

2 Poslovni broj: 18 Pr-5445/2018-59

- na iznos od 22,63 EUR od 16.11.2015. do isplate,
- na iznos od 63,21 EUR od 16.12.2015. do isplate,
- na iznos od 244,94 EUR od 16.02.2016. do isplate,
- na iznos od 23,70 EUR od 16.05.2016. do isplate,
- na iznos od 60,34 EUR od 16.07.2016. do isplate,
- na iznos od 79,39 EUR od 16.11.2016. do isplate,
- na iznos od 22,73 EUR od 16.12.2016. do isplate,
- na iznos od 77,30 EUR od 16.02.2017. do isplate,
- na iznos od 102,03 EUR od 16.05.2017. do isplate,
- na iznos od 22,18 EUR od 16.06.2017. do isplate,
- na iznos od 53,04 EUR od 16.09.2017. do isplate,
- na iznos od 25,57 EUR od 16.10.2017. do isplate, ,
- na iznos od 56,95 EUR od 16.11.2017. do isplate,
- na iznos od 208,64 EUR od 16.01.2018. do isplate,
- na iznos od 40,57 EUR od 16.05.2018. do isplate,
- na iznos od 79,38 EUR od 16.06.2018. do isplate,
- na iznos od 26,08 EUR od 16.07.2018. do isplate.

II. Nalaže se tuženoj R.H.-MINISTARSTVO, Z., OIB: …, naknaditi tužitelju D.S., iz K.,
OIB: …, trošak parničnog postupka u iznosu od 3.184,13
eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8. ožujka 2024. do isplate
uvećanjem kamatne stope koju je banka primijenila na svoje
posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog
dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, u roku od petnaest dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je zaposlen kod tuženika kao
državni službenik na radnom mjestu carinika u utuženom razdoblju od kolovoza

2013. do kolovoza 2018. U navedenom razdoblju tužitelj je prema utvrđenom radnom
vremenu mjesečno ostvarivao prekovremeni rad koji mu nije plaćen, u redovnom
radu od ponedjeljka do petka duže od 8 sati, u smjenama i turnusima (u smjenama
dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni i u turnusu duže od 12 sati, koliko je
trebao raditi u turnusu) budući se prekovremenim radom kada je rad službenika i
namještenika organiziran u smjenama i turnusima smatra svaki sat rada duži od
smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda rada te u radu
na drugi način.

2. U navedenim oblicima rada tužitelj je radio tijekom mjeseca: u drugoj
smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju
sukladno odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u RH, koji su tjednu
padali od ponedjeljka do petka.

3. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i
namještenike te internim aktima tuženika određeno je da se prekovremenim radom,
kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do
petka, smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno i svaki sat rada subotom i
nedjeljom. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran

3 Poslovni broj: 18 Pr-5445/2018-59

u smjenama ili turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te
svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj je ostvarivao i
prekovremeni rad na drugačiji način, odnosno ostvarivao je sate rada koji su bili duži
od dnevnog radnog vremena i duži od 40 sati tjedno.

4. Tuženik tužitelju nije obračunavao ni isplaćivao prekovremeni rad sukladno
važećim odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike,
slijedom čega nakon provedenog knjigovodstvenog financijskog vještačenja predlaže
naložiti tuženika da mu isplati razliku bruto plaće u iznosu od 1.694,76 eura /

12.769,16 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

5. U odgovoru na tužbu tužena navodi da djelomično osporava tvrdnju
tužitelja da mu nije isplaćena naknada na ime prekovremenog rada, iz obračunskih
isprava za isplatu plaće utvrđeno je da mu je ista isplaćivana, te napominje da je iz
evidencija o korištenju radnog vremena razvidno koliko je sati tužitelj odradio u
pojedinom mjesecu, a iste su temelj za utvrđivanje prekovremenih sati, a dio
odrađenih prekovremenih sati iskorišten je kroz institut slobodnih dana.

6. Tužena predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

7. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u: rješenja o rasporedu od 8.7.2013,

1.7.2012. i 1.7.2017. (str. 11-13 spisa), obračunske isprave i evidencije o korištenju
radnog vremena (str. 14-137 spisa), tumačenja KU-a za državne službenike i
namještenika (str. 157-168 spisa), dokumentaciju vezanu za korištenje slobodnih
radnih dana, putne radne listove, izvadak iz sistematizacije radnih mjesta C.u. (str. 157-510 spisa), kao i ostalu dokumentaciju koja prileži spisu, te proveo
dokaze saslušanjem svjedoka M.V. (str. 512 spisa), S.J. (str.
512 spisa), K.S. (str. 513 spisa), knjigovodstveno financijsko vještačenje
po vještaku Z.R. iz R.v. d.o.o. (str. 530-550, 623-628
spisa).

8. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku.

9. Tužbeni zahtjev je osnovan.

10. Među strankama nije sporno da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika na
radnom mjestu carinik III. vrste, a na temelju rješenja od 1. rujna 2017. na radnom
mjestu voditelj smjene u središnjem uredu Ministarstva, C.u.-
služba, a navedeno je razvidno i iz rješenja o rasporedu od

1.7.2012. 8.7.2013. i 1.9.2017.

11. Tužitelj se prije pokretanja ovog parničnog postupka obratio tuženoj sa
zahtjevom za mirnim rješenjem spora (prileži spisu na str. 5-6). Uvidom u isti
utvrđeno je da tužitelj potražuje naknadu za prekovremene sate te proizlazi da je
postupio prije pokretanja ovog parničnog postupka sukladno obvezi propisanoj u čl.
186 a ZPP-a.

12. Među strankama je sporno je li tužena tužitelju u spornom razdoblju
isplaćivala prekovremeni rad u skladu s važećim odredbama Kolektivnog ugovora za

4 Poslovni broj: 18 Pr-5445/2018-59

državne službenike i namještenike, pri čemu se zahtjev tužitelja za neisplaćene
prekovremene sate odnosi na prekovremene sate koje je odradio u turnusu,
smjenama ili na drugi način, a koji se sati odnose na svaki sat rada odrađen na
blagdan, odnosno neradni dan utvrđen Zakonom.

13. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i
namještenike (NN 104/13 i 112//17) plaću službenika i namještenika čini osnovna
plaća i dodaci na osnovnu plaču. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti
poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za
izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na
osnovnu plaću su dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druge uvećanje
plaće. Osnovna plaće službenika prema čl. 44 KU/13 te 48 KU/17 uvećava se za rad
noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad na blagdane, neradne
dane i Uskrs 150%, za prekovremeni rad 50%, za rad u drugoj smjeni 10%, i za rad u
turnusu 5%. Dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i
dodataka za rad u drugoj smjeni.

14. Nadalje, državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s
posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće
obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaći, uvećanu za dodatak za
posebne uvjete rada i za zvanje.

15. Sukladno KU/13 i KU/17 radom u turnusu smatra se rad službenika i
namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i
namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati
dnevno u ciklusima 12-24-12-48.

16. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran
u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa
te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad
ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i
prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati
međusobno se ne isključuju.

17. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici ili namještenici
trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u
tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

18. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada,
sukladno važećim odredbama KU-a, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili
više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru
1:1,5 te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme
korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je prekovremeni rad ostvaren.

19. Komisija za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u državnim službama ja na sjednici 11.1.2013. utvrdila da
se redovni mjesečni fond radnih sati dobiva na način da se broj radnih dana od
ponedjeljka do petka pomnoži s 8 sati i radi se o danima koji ne uključuju blagdane i
neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. Sukladno navedenom, redovni
fond radnih sati treba obračunati na način da se broj radnih dana pomnoži s 8 sati, s

5 Poslovni broj: 18 Pr-5445/2018-59

time da se u radne dane ne uračunavaju dani blagdana, slijedom čega tužitelj, kada
je radio na blagdan 8 sati, ima pravo na naknadu za 8 sati odrađenog
prekovremenog rada.

20. Odredba čl. 44 st. 11 KU-a propisuje način utvrđivanja broja
prekovremenih sati rada tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije
mjesečni fond radnih sati, dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u
tekućem mjesecu pomnožen s 8 sati. Kako je blagdan neradni dan, koji je u
konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka, to proizlazi da
blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati, već u mjesečni fond sati.

21. Vezano za slobodne dane, dano je tumačenje br. 16/44 od 16.12.2013.
prema kojem u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih
dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u
kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana kao i vrijeme kad je taj
prekovremeni rad ostvaren te je službenik i namještenik dužan poslodavcu podnijeti
pisani zahtjev za korištenje slobodnog dana umjesto plaćenog prekovremenog rada
prije isteka obračunskog razdoblja za obračun plaće za tekući mjesec.

22. Prema tumačenju br. 21/44 od 22.1.2014., obzirom na čl. 9 KU-a,
poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena te isti opisuje sate rada
službenika, i prekovremene sate, neovisno hoće li se za te sate službeniku isplatiti
plaća uvećana za prekovremeni rad ili će službenik koristiti slobodne dane.

23. Prema tumačenju br. 25/44 od 4.4.2014. poslodavac može zbog
prekovremenog rada donijeti odluku da službenik koji radi u turnusu u određene dane
radi kraće ili da ne radi cijeli dan, ali samo jedan do dva radna dana u mjesecu te se
u tom slučaju ne radi o promjeni organizacije rada, a ako zbog navedene odluke
poslodavca službenik nije ostvario redovni mjesečni fond sati ima pravo na osnovnu
plaću u punom iznosu iz čl. 41- st. 2 KU-a te dodatke na istu.

24. Prema tumačenju 35/44 službenik koji bez svoje krivnje ne ostvari redovni
mjesečni fond radnih sati u određenom mjesecu ne može mu se manjak sati prenositi
u sljedeći kalendarski mjesec.

25. Svjedok M.V. je iskazala da radi u Sektoru za financije kao
pomoćnik ravnatelja. Navela je da se evidencija radnog vremena za službenika vodi
u Službi u kojoj radi te se dostavlja Službi ljudskih potencijala koja vodi evidencije i
registre, o čemu se izvješćuje Odjel financija, nakon čega se vrši obračun plaća.

26. Svjedok S.J. je iskazala da je voditelj Službe unutar Sektora za
ljudske potencijale te da po službenoj dužnosti ima pravo uvida u evidencije radnog
vremena. Evidencije o radnom vremenu Središnjeg ureda dolaze u Sektor. Ako ima
ostvarenih prekovremenih sati, službenik, pa tako i tužitelj, može tražiti za to ili
naknadu ili slobodne dane. Tužitelj je znao tražiti da mu se odobre slobodni dani, isti
su mu odobreni, i to je uneseno u evidencije, pri čemu je tužitelj mogao dobiti
slobodni dan i iskoristiti ga za prekovremene sate koje nije ostvario u mjesecu u
kojem je koristio slobodni dan, već za ostvarene prekovremene sate u nekim od
prethodnih mjeseci. Iz evidencija radnog vremena tužitelja proizlazi da je zahtjeve za

6 Poslovni broj: 18 Pr-5445/2018-59

korištenjem slobodnih dana za ostvarene prekovremene sate podnosio za prekovremene sate koje je ostvario u 2015., ne i za ranije razdoblje.

27. Svjedok K.S.je iskazala da nije gledala posebne evidencije o
radnom vremenu službenika jer iste ne dolaze do nje u Sektor za financije u kojem
radi na obračunu plaća.

28. U nalazu i mišljenju od 21.1.2020. vještak je utvrdio i obračunao mjesečnu
razliku plaće tužitelja na ime ostvarenog prekovremenog rada u smjenskom radu,
turnusu i u radu na drugi način te radu na blagdan i neradni dan određen zakonom,
dužeg od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i dužeg od mjesečnog ili
tjednog fonda radnih sati; i to na način da je utvrdio ukupan broj odrađenih radnih sati
koje je tužitelj odradio po pojedenim mjesecima, ukupan broj prekovremenih sati po
pojedenim mjesecima koje tužena nije priznala, niti ih je obračunala i isplatila kao
prekovremene sate rada, iako su isti bili duži od redovnog mjesečnog fonda radnih
sati, a koji se dobije na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8
sati i ukupan broj sati rada odrađenih na blagdan i neradne dane utvrđene zakonom
koji su obračunati kao sati rada koji prelaze mjesečni fond radnih sati po isteku
pojedinog mjeseca.

29. Na navedeni način vještak je utvrdio da je u razdoblju od kolovoza 2013.
do kolovoza 2018. tužitelj ostvario 59 prekovremenih sati koji mu nisi bili obračunati
niti isplaćeni, a bruto plaća za te dane iznosi 3.592,48 kn.

30. Tužitelj je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka, a vještak se pisano
očitovao 11.1.2021. Iz pisanog očitovanja vještaka proizlazi da je tužitelj prigovorio
metodologiji izračuna te je predložio da se dodatak za prekovremeni sat obračuna na
svaki sat rada na blagdan, a ne samo na one sate koji u ukupnom mjesečnom zbroju
prelaze mjesečni fond radnih sati, iz čega slijedi da predlaže obračun prekovremenih
sati rada u mjesecima u kojima tužitelj ukupno nije odradio ni puni mjesečni fond
radnih sati, odnosno predlaže s jedne strane obračunati prekovremene sate rada kao
razliku između ukupnog broja radnih sati i mjesečnog fonda radnih sati, a s druge
strane sve dane odrađene na blagdan tretirati kao prekovremene sate, što je
kontradiktorno jer u mjesecima u kojima nije odrađen puni mjesečni fond sati ne
može bit prekovremenih sati. Vezano za prigovor da tužitelj nije cijelo vrijeme radio u
turnusu, već i u drugim oblicima rada, vještak je naveo da je nalaz i mišljenje sačinio
pod pretpostavkom da je tužitelj radio u turnusu, budući navedeno proizlazi iz
dokumentacije. Nadalje, vezano za prigovor da neplaćene prekovremene sate nije
trebalo umanjiti za slobodne dane jer tužitelj nije koristio slobodne dane, vještak je
naveo da su u spis predmeta dostavljene zamolbe tužitelja za korištenje slobodnih
dana, te se radi o danima za koje je tužitelj zatražio korištenje slobodnih dana koji su
evidentirani u evidencijama radnog vremena. Točno je da nisu dostavljena rješenja u
kojim mjesecima su ostvareni prekovremeni sati, stoga je vještak pošao od
pretpostavke da se radi o prekovremenim satima u utuženom razdoblju, pri čemu je
sporno da je tužitelju na njegov zahtjev bilo omogućeno korištenje slobodnih dana za
prekovremene sate koje je ostvario, a koji mu nisu plaćeni u istom mjesecu kada ih je
ostvario, već su kompenzirani u nekom drugom mjesecu kroz slobodne dane. Vještak
je naveo da je obračunavao sate bolovanja i godišnjeg odmora od ponedjeljka do
petka, po 8 sati dnevno, a ne prema rasporedu kojeg bi tužitelj trebao odraditi u
turnusu, budući nije poznato kako bi tužitelj radio u dane kad je bio na bolovanju ili na

7 Poslovni broj: 18 Pr-5445/2018-59

godišnjem odmoru. Netočan je prigovor da je prekovremeni rad za pojedeni mjesec
vještak utvrđivao na bazi mjesečnog broja sati, utvrdio ih je na bazi mjesečnog fonda
radnih sati što je razvidno iz nalaza i mišljenja. Nadalje je vještak utvrdio da je tuženik
isplaćivao tužitelju osnovnu plaću u punom iznosu u mjesecima kada isti nije ostvario
mjesečni redovni fond radnih sati.

31. Slijedom svega navedenog vještak je ostao kod svojeg nalaza i mišljenja.

32. Tužitelj je predložio nakon očitovanja vještaka izraditi dopunu nalaza i
mišljenja na način da se pri utvrđivanju prekovremenih sati, odnosno naknade za
iste, u obzir uzmu slobodni dani koje je tužitelj iskoristio prema obračunskim
ispravama za isplatu plaće a ne prema evidencijama rada te da pri obračunu
prekovremenih sati pođe od iznosa koji su tužitelju isplaćeni na ime prekovremenih
sati za svaki mjesec neovisno o tome što iz očitavanje vještaka proizlazi da je u
pojedenim mjesecima dolazilo do preplate prekovremenih sati.

33. U dopunskom nalazu i mišljenju vještak je utvrdio da je tužitelj ostvario 59
prekovremenih sati koji mu nisu obračunati ni isplaćeni, a bruto plaća za iste iznosi

3.592,48 kn ako se uzmu u obzir slobodni sati iz evidencija rada, s uračunavanjem
više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca,
odnosno ostvario je 218 prekovremenih sati koji mu nisu bili obračunati ni isplaćeni, a
bruto plaća za iste iznosi 12,769,16 kn uzimajući u obzir i slobodne sate iz
obračunski lista plaća tužitelja, bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih
prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca.

34. Nakon dopunskog očitovanja vještaka parnične stranke nisu imale
primjedaba na izračun, niti su stavljale daljnje prigovore.

35. Sud ocjenjuje nalaz i mišljenje vještaka i njegovu dopunu kao stručan i
objektivan, te je isti sastavljen prema pravilima struke, u skladu s dokumentacijom
koja prileži spisu. U osnovnom nalazu i mišljenju i dopuni istog vještak je izvršio
izračun naknade za prekovremene sate u dvije varijante, u osnovnom nalazu uzeo je
u obzir i višak prekovremenih sati prema obračunskim listama, ostvaren u mjesečnim
razdobljima te slobodne dane koje proizlaze iz evidencija rada, a u drugoj varijanti, i u
dopuni nalaza i mišljenja izvršio je izračun na način da je uzeo u obzir slobodne sate
koji se navode u obračunskim listama plaće tužitelja i bez uračunavanja više,
odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca.

36. Iz dokumentacije koja prileži spisu proizlazi da postoji neusklađenost u
pogledu slobodnih sati koje je tužitelj ostvario jer su evidencije rada različite od
obračunskih lista plaća. U vezi navedenog sud smatra da je u obzir trebalo uzeti
slobodne sate iz obračunskih lista plaća koje predstavljaju vjerodostojan dokument,
budući je na temelju istog izvršen obračun plaće tužitelju i isplata iste, a obračun u
kojem su uzeti u obzir slobodni sati koji proizlaze iz obračunskih lista dan je u
varijanti dva dopunskog nalaza i mišljenja. Napominje se da su obračunske isprave
za isplatu plaće dokument sastavljen u skladu s Pravilnikom o sadržaju obračuna
plaće, naknade plaće i otpremnine, radi se o ispravi koju je sastavila tužena u skladu
s posebnim propisima te je dokazna snaga takve isprave sukladno odredbi čl. 230.
st. 2 ZPP-a izjednačena s javnim ispravama (Županijski sud u Slavonskom Brodu,
stalna služba u Požegi, poslovni broj Gž R-18/2022)

8 Poslovni broj: 18 Pr-5445/2018-59

37. U konkretnom slučaju treba primijeniti i čl. 5 Zakona o radu prema kojem je
poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a koja
mora sadržavati podatke o radnicima i radnom vremenu, dok je čl. 135. st. 4 Zakona
o radu propisano da u slučaju spora u vezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne
vodi evidenciju iz čl. 5 st. 1 tog Zakona, teret dokazivanja radnog vremena na
poslodavcu. Kako obračunske isprave za isplatu plaće koje je sačinila tuženica i
evidencija o prisutnosti na radu, odnosno radnom vremenu međusobno nisu
suglasne, valja prihvatiti povoljniju varijantu za tužitelja, odnosno podatke o broju sati
rada i slobodnih sati (slobodnih dana) koji su obračunati na obračunskim ispravama
za isplatu plaće, a za razdoblje u kojem podaci iz obračunskih isprava za isplatu
plaće i evidencija radnih vremena nisu usklađeni.

38. Slijedom navedenog, ispravna je po stavu suda druga varijanta dopunskog
nalaza i mišljenja, u kojoj je vještak uzeo u obzir pri izračunu slobodne dane koje
proizlaze iz obračunskih isprava za isplatu plaće, a prekovremeni rad je obračunao
na način da blagdana i drugi neradni dani određeni Zakonom, koji padaju u razdoblju
od ponedjeljka do petka ne ulaze u mjesečni fond radnih sati, pri čemu je utvrđivan
broj prekovremenih sati na mjesečnoj razini, bez uračunavanja više, odnosno manje
isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca, pri čemu se napominje
da za višak isplaćenih prekovremenih sati za pojedene mjesece, u odnosu na stvarno
odrađeni broj sati iz nalaza i mišljenje proizlazi da nije moguće utvrditi kada su ti
prekovremeni sati odrađeni, odnosno na koje razdoblje se odnose.

39. Iz iskaza svjedoka S.J. utvrđeno je da su tužitelju odobravani
slobodni dani na temelju njegovih pisanih zamolbi da mu se isti odobre, što se
unosilo i u evidencije rada te su zamolbe dostavljene u spis i sukladne onome što je
uneseno u evidenciju rada, kako je to utvrdio i vještak R. u nalazu i mišljenju.
Međutim, iste ne dokazuju da je tužitelj i iskoristio te slobodne dane, budući se za
određena razdoblja evidencije ne poklapaju s obračunskim ispravama za isplatu
plaće, te je pri obračunu bilo pravilno uzeti u obzir one slobodne dane koju su
iskorišteni prema ispravama za isplatu plaće, koje je sastavila tužena.

40. Sud je na okolnost korištenja slobodnih dana saslušao i svjedoke M.V. i S.S., ali iz njihovih iskaza nije mogao utvrditi odlučne činjenice,
budući o istima nemaju saznanja.

41. Slijedom navedenog, vještak je pravilno obračunao i utvrdio prekovremene
sate tužitelja u drugoj varijanti dopunskog nalaza i mišljenja (218 prekovremenih sati)
te bruto plaća iznosi za taj broj prekovremenih sati 12.769,16 kn (a obračuni su dani
u tabeli 1.a. dopunskog nalaza). Kada se iznos od 12.769,16 kn iskaže u eurima to
iznosi 1.694,76 eur, a odnosi se na razdoblje od kolovoza 2013. do lipnja 2018.

42. Tužitelj je tužbeni zahtjev uskladio s drugom varijantom izračuna
dopunskog nalaza i mišljenja te je za razdoblje od kolovoza 2013. do lipnja 2018.
tužbenim zahtjevom kojega predlaže usvojiti zatražio iznos od 1.694,76 eur sa
zakonskom zateznom kamatom koja na svaki pojedinačni iznos teče od 16-og u
mjesecu za svaki prethodni mjesec, izuzev zakonske zatezne kamate na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, stoga je sud usvojio tako postavljen
tužbeni zahtjev.

9 Poslovni broj: 18 Pr-5445/2018-59

43. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1.
ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 29. stavak 2.
ZOO-a do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31.12.2022. na članku 3. ZID ZOO (NN
78/15), a od 1.1.2023. do isplate na Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim
odnosima (NN 156/22), a teče od svakog 16.-og u mjesecu na razliku plaće za
prethodni mjesec.

44. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155.
stavak 1. i 2. ZPP-a, a u svezi s člankom 164. stavak 1. istog Zakona, a tužitelju
zastupanom po punomoćniku odvjetniku odmjeren je parnični trošak prema zadnje
istaknutoj vrijednosti predmeta spora, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i
naknadi troškova za rad odvjetnika (OT) i to za: sastav zahtjeva za mirno rješenje
spora 100 bodova OT (tbr. 32), sastav tužbe 100 bodova OT (tbr. 7/1), podnesak

11.4.2019. kojim se očitovao na odgovor na tužbu 100 bodova OT (tbr. 8/1), ročište

2.5.2019. 100 bodova OT (tbr. 9/1), ročište 14.10.2019. 100 bodova OT (tbr. 9/1),
ročište 13.10.2020. 100 bodova OT (tbr. 9/1), ročište 10.11.2021. 100 bodova OT
(tbr. 9/1), podnesak 23.2.2022. kojim se očitovao na dopunski nalaz i mišljenje i
uredio tužbeni zahtjev o kojem je sud odlučivao 100 bodova OT (tbr. 8/1), ročište

6.12.2022. 100 bodova OT (tbr. 9/1), podnesak 15.12.2022. 25 bodova OT (tbr. 8/4),
ročište 10.10.2023. 100 bodova OT (tbr. 9/1), ročište 17.1.2024. 100 bodova OT (tbr.
9/1), ročište za objavu presude 50 bodova OT (tbr. 9/2) - dakle ukupno 1125 bodova
OT, što obračunato s vrijednošću boda s paušalom od 2,00 eur za jedan bod iznosi

2.250,00 eur, a što uz obračunati PDV od 25% iznosi 2.812,50 eur.

45. Na navedeni iznos valja pridodati iznos plaćenog predujma za financijsko
vještačenje od 371,63 eur, obzirom je provedba ovog dokaza bila neophodna za
ishod ove parnice, slijedom čega parnični trošak priznat tužitelju u ovoj pravnoj stvari
iznosi 3.184,13 eur.

46. U parnični trošak nisu priznati podnesci s nadnevcima 6.4.2020. i 15.3.2022. jer nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka.

47. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 7. ožujka 2024.

Sudac: Dario Partl, v.r.

10 Poslovni broj: 18 Pr-5445/2018-59

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od
dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem
ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženoj po OGDO

Rj:

I. Presuda nepravomoćna II. Kal 30 dana