Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-23/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Tihani Pivac, na temelju nacrta odluke kojeg je izradila viša sudska savjetnica Ana Buklijaš, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice M. J. iz Z., OIB: …, koju zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom društvu A. & G. u Z., protiv ovršenice 1. L. H., OIB: … i 2. O. H., OIB:… obje iz Z., radi ovrhe, odlučujući o žalbama ovršenica protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, pod poslovnim brojem Ovr-2157/16-48 od 6. rujna 2021., dana 28. veljače 2022.,

r i j e š i o  j e:

Odbijaju se žalbe ovršenica kao neosnovane i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, pod poslovnim brojem Ovr-2157/16-48 od 6. rujna 2021.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem, točkom I. izreke, temeljem pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu Psp-27/15 od 21. srpnja 2015., naloženo je ovršenicama L. H. i O. H., u roku 8 dana od primitka rješenja u cijelosti popraviti ogradu od čeličnog pletiva pričvršćena na čelične stupove. Ukoliko ovršenice u roku od 8 dana od primitka rješenja ne izvrše dobrovoljno svoju obvezu na izvršenje radnje utvrđene ovršnom ispravom iz točke I) rješenja, ovlašćuje se ovrhovoditeljicu M. J. o trošku ovršenika povjeriti izvršenje radnje opisane u ovršnoj ispravi iz točke I) ovog rješenja drugoj osobi ili istu izvršiti sama na trošak ovršenika (točka II. izreke). Ujedno je naloženo ovršenicama da ovrhovoditeljici solidarno naknade troškove sastava ovršnog prijedloga, sudske pristoje na prijedlog i rješenje u ukupnom iznosu od 1.200,00 kuna s zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate te iznos od 1.938,00 kuna na ime montaže ograde na adresi …. te svaki daljnji trošak koji može nastati u izvršenju rješenja s zakonskim zateznim kamatama tekućim od nastanka troškova pa do isplate.

2. Protiv citiranog rješenja žale se ovršenice pobijajući isto zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 dalje: ZPP-a), u vezi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje: OZ-a), uz prijedlog da se pobijano rješenje ukine.

3. Ovrhovoditeljica je odgovorila na žalbe osporavajući žalbene navode s prijedlogom da se iste odbiju i potvrdi pobijano rješenje.

4. Žalbe nisu osnovane.

5. Prvostupanjski sud je donio pobijano rješenje pozivom na odredbu članka 265. u svezi s odredbom čanka 263. OZ-a, obrazlažući da su ovršenice počinile novo smetanje posjeda, time što su ponovno izrezale ogradu opisanu u ovršnoj ispravi, nakon što je ovrhovoditeljica uspostavila ranije posjedovno stanje postavljanjem ograde, za što je imala trošak u iznosu od 1.938,00 kuna.

6. Iz stanja spisa, u bitnom, proizlazi:

- da je ovrhovoditeljica M. J. dana 14. srpnja 2016. podnijela prijedlog za ovrhu protiv ovršenika pod 1) L. H., pod 2) O. H. i pod 3) D. H., radi izvršenja radnje koje umjesto ovršenika može obaviti i druga osoba, temeljem pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Psp-27/15 od 21. srpnja 2015., kojim je naloženo ovršenicama da uspostave ranije posjedovno stanje, odnosno da u cijelosti poprave ogradu od čeličnog pletiva pričvršćenu na čelične stupove učvršćene na betonski potporni zid, koja dijeli kuću tužiteljice od kuće tuženika u duljini od cca 14 metara, i s južne strane u duljini od 6 metara, te se uzdrže od svakog daljnjeg takvog i sličnog smetanja;

- da je prvostupanjski sud dana 4. siječnja 2017., prihvaćajući prijedlog za ovrhu, donio rješenje o ovrsi, koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Gž Ovr-495/18-2 od 3. svibnja 2018.;

- da je podneskom od 11. ožujka 2020. ovrhovoditeljica izvijestila sud da je ovršenik pod 3) D. H. preminuo, da je ovrhovoditeljica organizirala postavljanje ograde dana 16. siječnja 2020., te da je na taj način uspostavila ranije posjedovno stanje pa je priložila račun u iznosu od 1.938,00 kuna. Također je navela kako su radnici, po nalogu ovršenica, dana 12. veljače 2020. ponovno izrezali ogradu, te na taj način ponovno istovjetno smetali posjed ovrhovoditeljice odnosno da su ponovno počinile smetanje posjeda, radi čega je ovrhovoditeljica predložila na temelju iste ovršne isprave nastaviti ovršni postupak;

- da je rješenjem od 29. travnja 2021. utvrđen prekid postupka u odnosu na ovršenika pod 3) D. H.

7. Prema odredbama iz članka 265. OZ-a, ako je na osnovi ovršne isprave, donesene u postupku zbog smetanja posjeda, ovrha provedena, ili je ovršenik dobrovoljno ispunio svoju obvezu, pa poslije toga ponovno učini smetanje posjeda, koje se u biti ne razlikuje od prijašnjeg, sud će na prijedlog ovrhovoditelja na temelju iste ovršne isprave, ako je njome zabranjeno takvo buduće ponašanje, donijeti novo rješenje o ovrsi radi uspostave prijašnjega stanja, ako je to potrebno, i zaprijetiti ovršeniku izricanjem novčane kazne ako ponovno počini smetanje posjeda, u kojem se slučaju na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 263. ovog Zakona (stavak 1.); prijedlog za donošenje rješenja iz stavka 1. ovog članka ovrhovoditelj može podnijeti već u prvom prijedlogu za ovrhu na temelju rješenja zbog smetanja posjeda kojim je ovršeniku zabranjeno ponovno takvo ponašanje (stavak 2.); a prijedlog za ovrhu iz stavka 1. ovog članka ovrhovoditelj može podnijeti u roku trideset dana od dana saznanja za ponovno smetanje posjeda, a najkasnije u roku godine dana nakon ponovljenog smetanja (stavak 3.).

8. Pretpostavke za traženje ovrhe u slučaju ponovnog smetanja posjeda, dakle, bile bi: da je ovršnom ispravom naređeno određeno pozitivno ponašanje ovršenika radi otklanjanja protupravnog stanja izazvanog činom smetanja, jer samo takvu činidbu ovršenik može dobrovoljno ispuniti i time otkloniti stanje izazvano smetanjem, odnosno samo takvo stanje može biti prisilno otklonjeno ovrhom; da je tom ovršnom ispravom ovršeniku zabranjeno takvo ponašanje u budućnosti; da je ovrha na temelju takve isprave provedena ili da je ovršenik dobrovoljno ispunio svoju obvezu, da je dakle otklonjeno protupravno stanje stvoreno činom smetanja, a ovrha radi ponovne uspostave prijašnjeg stanja ne bi se mogla odrediti ako ni jedna od tih alternativa ne bi bila ispunjena; da je ovršenik naknadno ponovno učinio smetanje posjeda koje se u biti ne razlikuje od prijašnjeg, da je zapravo ponovio smetanje koje mu je zabranjeno rješenjem zbog smetanja posjeda; da je prijedlog kojim se traži uspostava prijašnjeg stanja, dakle, ne i onaj kojim bi se tražilo ostvarenje tražbine na trpljenje ili propuštanje, podnesen u roku od trideset dana od dana saznanja za ponovno smetanje posjeda, a najkasnije u roku od godine dana nakon ponovljenog smetanja.

9. Kako su u konkretnom slučaju ispunjene sve naprijed navedene zakonske pretpostavke za nastavak ovrhe radi zaštite od ponovnog smetanja posjeda, u okolnostima činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda, prvostupanjski sud je, pravilno primjenjujući materijalno pravo, odredio ovrhu radi ostvarenja obveze na radnju koju može obaviti i druga osoba, a na temelju i sukladno ovršnoj ispravi- citiranom ovršnom rješenju u kojem su nedvojbeno naznačeni vjerovnik, dužnik, predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze, odnosno iz kojeg proizlazi postojanje nenovčane tražbine čije se prisilno ostvarenje traži.

10. U odnosu na žalbene navode ovršenica, za istaknuti je da iz spisa predmeta proizlazi kako je, nakon smrti ovršenika pod 3) D. H., postupak prekinut samo u odnosu na tog ovršenika, radi čega nije bilo zapreke za nastavak ovrhe u odnosu na ovršenice.

11. Također, u situaciji kada je ovrhovoditeljica postupila sukladno pravomoćnom rješenju o ovrsi i o trošku ovršenica povjerila izvršavanje radnje utvrđene ovršnom ispravom drugoj osobi, te u spis predmeta dostavila račun za postavljenu ogradu, a ovršenice su ponovno počinile smetanje posjeda i nisu dokazale da to nisu učinile, točnije, na ovaj način je nedvojbeno samovlasno smetan posjed ovrhovoditeljice postupanjem bitno istovrsnim s postupanjem ovršenica koje je u postupku iz kojeg potječe ovršna isprava utvrđeno činom smetanja posjeda.

12. Naime, žalbeni prigovori ovršenica koji se svode na loše zdravstveno stanje i nemogućnost fizičkog obavljanja radnje kojom je smetanje počinjeno, ne mogu predstavljati relevantne žalbene prigovore kojima bi se dovela u pitanje zakonitost pobijanog rješenja, osobito kod tvrdnji ovrhovoditeljice da je smetanje počinjeno po nalogu ovršenica.

13. Stoga, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da su ostvarene propisane pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite i dozvoljavanje ovrhe zbog ponovnog smetanja posjeda protiv ovršenica, u smislu odredaba članka 265. OZ-a.

14. Slijedom navedenog, kako nisu ostvareni žalbeni prigovori ovršenica, valjalo je, na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi članka 21. stavak 1. OZ-a, odbiti žalbu ovršenica kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

U Splitu 28. veljače 2022.

Sutkinja:

Tihana Pivac, v. r.