Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: 4 Kž-1012/2021-3

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Garca kao predsjednika vijeća, te Dušanke Zastavniković Duplančić i Renate Miličević kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Jasmine Šarić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog Z. P., zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbama okrivljenog Z. P., izjavljenih protiv presude Općinskog suda u Osijeku, broj: K-861/2019-19 od 7. lipnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 28. veljače 2022.,

    r i j e š i o  j e

    I. Povodom žalbi okrivljenog Z. P., a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    II. Uslijed gornje odluke žalbe okrivljenog Z. P. su bespredmetne.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni Z. P. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. KZ/11., činjenično opisano izrekom te presude. Temeljem članka 139. stavak 3. KZ/11. osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci, a na temelju članka 55. stavak 1. i 2. KZ/11. izrečena kazna zatvora zamijenjena je radom za opće dobro (pogrešno navedeno na slobodi) tako da se jedan dan zatvora zamjenjuje s dva sata rada.

    2. Na temelju članka 55. stavak 5. KZ/11 rad za opće dobro izvršit će se u roku koji odredi nadležno tijelo za probaciju, vodeći računa o mogućnostima okrivljenika, obzirom na njegove osobne prilike i zaposlenje, s tim da rok ne može biti kraći od jednog mjeseca, niti dulji od dvije godine računajući od početka izvršavanja rada za opće dobro.

    3. Na temelju članka 55. stavak 7. KZ/11 ako okrivljenik svojom krivnjom u cijelosti ili djelomično ne izvrši rad za opće dobro u propisanom roku, sud će donijeti odluku kojom određuje izvršenje izrečene kazne u cijelosti ili u neizvršenom dijelu.

    4. Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi s člankom 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 okrivljenik se obvezuje na plaćanje troškova kaznenog postupka u iznosu od 500,00 kn na ime sudskog paušala u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

    5. Protiv pobijane presude pravovremeno je podnio žalbu okrivljeni Z. P. osobno, ne navodeći žalbene osnove a iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i u odnosu na troškove kaznenog postupka. U žalbi je predložio da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

    6. Također je protiv pobijane presude žalbu podnio okrivljenik po branitelju M. M. odvjetniku iz O., zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona te odluke o kazni, a u žalbi je predložio da se pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi optužbe, podredno, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

    7. Odgovor na žalbe okrivljenika podnio je državni odvjetnik u kojem je predložio da se žalbe okrivljenika odbiju kao neosnovane i potvrdi prvostupanjska presuda.

    8. Spis predmeta dostavljen je Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu sukladno odredbi članka 474. ZKP/08.

    9. Žalbe okrivljenog Z. P. su bespredmetne.

    10. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu članka 476. ZKP/08, ovaj drugostupanjski sud je našao da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 jer presudi nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama.

    11. Naime, pobijanom presudom okrivljenik je proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. KZ/11, jer da je dana 18. ožujka 2019. između 8,00 i 10,00 sati u Osijeku, u službenim prostorijama Centra za socijalnu skrb Osijek, nezadovoljan provedenom kontrolom radi preispitivanja njegove naknade u cilju da ustraši socijalnu radnicu I. I. S., ušao u njen ured, galamio i agresivno nasrnuo na nju govoreći odakle joj pravo da bez najave dolazi u njegovu kuću, što ga uznemirava, krenuo prema njoj unoseći joj se u lice, mašući rukama ispred njene glave, stjerao ju u kut i nazivao nesposobnom balavicom, rekao da će ju prijaviti ministrici, da će dobiti otkaz, da će ju dati u medije, istrgnuo joj papir iz ruke radi čega je pobjegla u hodnik.

    12. Prvostupanjski je sud nakon ocjene svih izvedenih dokaza u ovom kaznenom postupku, kao i iskaza okrivljenika utvrdio nespornim da je okrivljenik kritične zgode prijetio oštećenici da će ju zato što je nesposobna balavica prijaviti ministrici, da će dobiti otkaz, i dati u medije, te da je u uredu oštećenice nezadovoljan njezinim postupanjem kao djelatnice Centra za socijalnu skrb unoseći joj se u lice, mašući rukama ispred njene glave, stjerao ju u kut iza stola, a kada je uzela papir sa telefonskim brojevima da pozove u pomoć, istrgao joj ga iz ruke.

    13. Nakon tako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski je sud zaključio "po ocjeni ovoga suda opisano ponašanje okrivljenika objektivno je bilo podobno kod oštećenice izazvati osjećaj straha i osobne ugroženosti, te se radilo o ozbiljnoj prijetnji. Da je bila riječ o ozbiljnoj prijetnji, pri čemu je ocjena suda da je ozbiljna prijetnja svaka ona prijetnja koja je po svom sadržaju i okolnostima pod kojima je izražena objektivno podobna kod osobe kojoj je upućena izazvati osjećaj straha, osobne ugroženosti, nesigurnosti i nespokojstva, sud nalazi utvrđenim na temelju svedočkog iskaza oštećenice da se jako uplašila, da je to bilo jako stresno za nju, da je bila prestravljena; …"zbog čega je istrčala iz ureda vičući upomoć, upomoć zovite policiju…".

    14. Prvostupanjski sud u obrazloženju presude, nakon što je utvrdio da je ponašanje okrivljenika objektivno bilo podobno da kod oštećenice izazove osjećaj straha i osobne ugroženosti te da se radilo o ozbiljnoj prijetnji utvrdio da je okrivljenik počinio kazneno djelo u odnosu na oštećenu I. I. S., djelatnicu Centra za socijalnu skrb, na način kako je to opisano u izreci pobijane presude, odnosno da su njegovim radnjama ispunjena bitna obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. KZ/11.

    15. Međutim, prvostupanjski sud u obrazloženju presude nije dao razloge o odlučnim činjenicama koje se odnose na to, koje ponašanje okrivljenika u konkretnom slučaju, po utvrđenju prvostupanjskog suda predstavlja ozbiljnu prijetnju, da li činjenica što je okrivljenik rekao oštećenici da je nesposobna balavica i da će ju prijaviti ministrici te da će dobiti otkaz i dati je u medije, da li činjenica što joj se u uredu nezadovoljan njenim postupanjem kao djelatnicom Centra za socijalnu skrb unosio u lice mašući rukama ispred njene glave, stjerao je u kut iza stola te joj istrgnuo iz ruke papir s telefonskim brojevima kojeg je uzela da pozove pomoć.

    16. Osim toga kazneno djelo prijetnje čini tko drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustrašio.

    17. U obrazloženju prvostupanjske presude nedostaju razlozi o odlučnoj činjenici, a to je, kojim je to zlom u konkretnom slučaju oštećenici okrivljenik ozbiljno prijetio. 18. Ovo iz razloga što se radnja ovog kaznenog djela sastoji u prijetnji nekim zlom da bi ga se ustrašilo ili uznemirilo. Prijetnja se može odnositi na bilo kakvo zlo, a ne samo na napad na život i tijelo neke osobe, izražavati se može na različite načine: izjavom, pismeno, konkludentnim radnjama i sl., a kod izražavanja prijetnji bitno je da je po karakteru i s obzirom na okolnosti prikladna za stvaranje straha, nespokojstva, osobne ugroženosti neovisno o tome kojim se sredstvom ili načinom prijeti.

    19. S obzirom na dio obrazloženja prvostupanjske presude (str. 11.) potrebno je napomenuti da je zakonodavac u odnosu na kazneno djelo prijetnje iz članka 139. KZ/11 predvidio strože kažnjavanje za počinitelja ovog kaznenog djela (stavak 3. članak 139. KZ/11), između ostalog i prema djelatnicima Centra za socijalnu skrb u svezi sa njihovim radom, ali da bi se počinitelj proglasio krivim, u njegovim radnjama vezano za konkretan inkriminirani događaj moraju biti ispunjena bitna objektivna i subjektivna obilježja tog kaznenog djela kako je to propisano Kaznenim zakonom.

    20. Kako je na ovaj način prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 jer presudi nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama, valjalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

    21. Ovaj sud nije razmatrao žalbe okrivljenika jer su iste bespredmetne.

    22. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud ponovno izvesti sve dokaze i ocijeniti ih pojedinačno te međusobno povezano, vodeći pri tome računa o svim navodima iz ove ukidne odluke. Nakon toga će donijeti novu, pravilnu i zakonitu odluku koju će obrazložiti u smislu članka 459. ZKP/08.

    U Zagrebu 28. veljače 2022.

    PREDSJEDNIK VIJEĆA:

    Marijan Garac, v.r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.