Poslovni broj: UsI-482/21-6

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6 i 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Anti Drezga, te Božici Bilen, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice V. D., S., S. M., koju zastupa opunomoćenica D. B. G., odvjetnica u Z., protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, OIB: …, Z., radi primitka u državljanstvo, 28. veljače 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova KLASA: UP/I-224-02/19-01/4095, URBROJ: 511-01-203-20-5 od 17. srpnja 2020.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem KLASA: UP/I-224-02/19-01/4095, URBROJ: 511- 01-203-20-5 od 17. srpnja 2020. odbijen je zahtjev tužiteljice za primitak u hrvatsko državljanstvo.

2. Tužiteljica u bitnom iznosi svoju ocjenu navoda i isprava, suprotno ocjeni tuženika. Predlaže poništiti osporavano rješenja i predmet vratiti na ponovni postupak.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu pobija navode tužiteljice. Predlaže da Sud odbije tužbu.

4. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja Sud je izvršio uvid u sudski spis, kao i spis tuženika koji sadrži podatke o činjeničnom stanju utvrđenom u upravnom postupku.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. U provedenom postupku utvrđeno je:

- da je tužiteljica podnijela zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo putem Veleposlanstva Republike Hrvatske u S., na temelju pripadnosti hrvatskom narodu;

- da je tužiteljica priložila presliku diplome srednje škole u kojoj je u rubrici pripadnost zajednici upisano „Makedonka“;

- da je tužiteljica priložila preslike prijave vlastitog rođenja u kojoj je u rubrici nacionalnost za majku upisano „Hrvatica“, a za oca „Makedonac“,

- da je tužiteljica priložila preslike majčine radne knjižice u kojoj je u rubrici narodnost upisano „Hrvatica“;

- da je priložila medicinski upitnik Makedonskog registra darivatelja koštane srži od 28. siječnja 2020. u kojem je u rubrici nacionalnost upisano „Hrvatica“;

- da je priložila potvrdu o članstvu u Zajednici Hrvata u Republici Makedoniji, izdanu 7. listopada 2019. u kojoj nije navedeno od kada je tužiteljica član navedene Zajednice te sudjeluje li aktivno u njezinom radu i na koji način;

- da je priložila izjavu o volonterskom radu Društva invalida D. s. od 8. srpnja 2019.;

- da je dostavila obrazac prijave/odjave s obveznog socijalnog osiguranja u kojem je u rubrici pripadnost zajednici upisan podatak „Hrvat“;

- da su majka i sestra tužiteljice hrvatske državljanke.

7. Iz obrazloženja osporavanog rješenja proizlazi da je tuženik ocijenio isprave koje su mu dostavljene tijekom postupka. Tuženik je prije svega ocijenio da je tužiteljica zahtjevu priložila presliku diplome srednje škole u kojoj je u rubrici pripadnost zajednici upisano „Makedonka“ iz čega zaključuje da je izjašnjavanje stranke kao pripadnice drugog naroda kontradiktorno pripadnosti hrvatskom narodu kao pretpostavci stjecanja hrvatskog državljanstva po pravnoj osnovi članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine, broj 53/91., 28/92., 113/93., 130/11. i 110/15.). Nadalje, tuženik je ocijenio da ishođenje medicinskog upitnika na dan 28. siječnja 2020., dan prije podnošenja nadopune zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva, nije dokaz njezine pripadnosti hrvatskom narodu, već da je tako ishođen dokument samo izraz nastojanja stranke da stekne hrvatsko državljanstvo na olakšan i privilegiran način, koji je namijenjen za pripadnike hrvatskog naroda koji žive u inozemstvu. Na isti je način tuženik je ocijenio potvrdu o članstvu u Zajednici Hrvata u Republici Makedoniji, koja je izdana 7. listopada 2019. odnosno netom nakon podnošenja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva (19. rujna 2019.), pri čemu tuženik navodi da u navedenoj potvrdi, koja ne sadrži klasu i urudžbeni broj, nije navedeno od kada je imenovana član navedene Zajednice te sudjeluje li aktivno u njezinom radu i na koji način, kako to propisuje odredba članka 16. stavka 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu. Osim toga, tuženik navodi da je poznato da i pripadnici drugih naroda mogu biti članovi društava i zajednica koje promiču interese hrvatskog naroda u inozemstvu. Konačno, tuženik je ocijenio obrazac prijave/odjave s obveznog socijalnog osiguranja u kojem je u rubrici pripadnost zajednici upisan podatak „Hrvat“, u kontekstu s drugim izvedenim dokazima, smatrajući da je predmetni obrazac ne može biti jedina osnova za donošenje pozitivnog rješenja.

8. Ovaj Sud je ocijenio da je tuženik proveo postupak pridržavajući se načela utvrđivanja materijalne istine iz članka 8. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09.; dalje ZUP) i načela slobodne ocjene dokaza iz članka 9. ZUP-a.

9. Prema članku 16. stavku 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine, broj 53/91., 28/92., 113/93., 130/11. i 110/15.) pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj može steći hrvatsko državljanstvo, ako udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 5. Zakona. Člankom 16. stavkom 2. Zakona propisano je da se pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.

10. Odredba članka 16. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu omogućuje pripadniku hrvatskog naroda stjecanje hrvatskog državljanstva pod povoljnijim uvjetima, a odredbom stavka 2. istog članka propisano je koga se može smatrati pripadnikom hrvatskog naroda. Je li neka osoba pripadnik hrvatskog naroda utvrđuje se ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu. Pod ranijim deklariranjem treba smatrati kontinuirano i dosljedno, a ne proturječno osobno izražavanje te pripadnosti u pravnom prometu, a navođenje te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama je jedan od vidova deklariranja pripadnosti u pravnom prometu. Nadalje, pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje se na temelju aktivnog sudjelovanja u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu, što podrazumijeva ne samo članstvo u takvoj udruzi, već aktivno sudjelovanje. Ovaj Sud smatra da uvjerenje javnopravnog tijela o pripadnosti hrvatskom narodu mora biti takvo da isključuje svaku sumnju u njegovu istinitost kako bi se onemogućilo stjecanje državljanstva pod povoljnijim uvjetima na temelju lažnog nacionalnog izjašnjavanja.

11. Primjenjujući navedena pravna shvaćanja u okolnostima konkretnog slučaja ovaj Sud prihvaća obrazloženje tuženika koji je naveo uvjerljive i logične razloge za svoje uvjerenje da tužiteljica ne ispunjava pretpostavke za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem na temelju odredbe članka 16. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu.

12. Slijedom navedenog, Sud je osporavano rješenje tuženika ocijenio zakonitim.

13. S obzirom na sve naprijed navedeno riješeno je kao u izreci ove presude primjenom odredbe članka 57. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.).

U Zagrebu, 28. veljače 2022.

Sudac

Ante Drezga

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.