Poslovni broj: 79 Pn-392/2020-23

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari tužiteljice A. B. iz Z., OIB:…, koju zastupaju punomoćnici odvjetnici iz O. d. M. i Š. d.o.o. iz Z., protiv tuženika H. o. k. d.d. iz Z., OIB:…, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz O. d. O., P. & P. d.o.o. iz Z., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 20. siječnja 2022. u nazočnosti tužiteljice osobno, zamjenika punomoćnika tužiteljice K. V., odvjetničkog vježbenika i zamjenice punomoćnika tuženika S. P., odvjetnice, dana 28. veljače 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku H. o. k. d.d. iz Z., OIB:… platiti tužiteljici A. B. iz Z., OIB:…, na ime naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 7.680,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama određenim po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotnih poena, tekućim od 15. prosinca 2018. pa do isplate, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 2.420,00 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama određenim po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotnih poena, tekućim od 15. prosinca 2018. pa do isplate.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 7.662,50 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama određenim po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotnih poena, tekućim od 28. veljače 2022. pa do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 9.11.2017. u Z., stradala u prometnoj nezgodi kao vozačica osobnog vozila registarske oznake ZG … te je tom prilikom zadobila tjelesne ozljede. Za nezgodu je odgovoran osiguranik tuženika koji je svojim vozilom naletio na prednji dio vozila kojim je upravljala tužiteljica čime je uzrokovao predmetnu prometnu nezgodu. Tužiteljica je u štetnom događaju zadobila iščašenje i nategnuće ligamenata u području vrata, koja je tjelesna ozljeda dovela do narušenja njenog tjelesnog i duševnog zdravlja zbog čega od tuženika potražuje naknadu neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i to po osnovi duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti, pretrpljenih bolova i pretrpljenog straha te imovinske štete po osnovi pružene tuđe pomoći i njege tijekom liječenja. Tužiteljica se obratila tuženiku odštetnim zahtjevom od dana 14.12.2018. koji je zahtjev tuženik otklonio kao pravno neosnovan. Obzirom na navedeno tužiteljica predlaže da sud naloži tuženiku da joj naknadi prouzročenu štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 10.100,00 kn uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od 15.12.2018. pa do isplate, sve u roku od 15 dana i uz naknadu parničnog troška uvećanog za zateznu kamatu tekuću od presuđenja pa do isplate. Tužiteljica uz tužbu prilaže preslike medicinske dokumentacije (list 5 spisa) i odštetnog zahtjeva kojeg je tuženik zaprimio dana 14.12.2018. (list 6 spisa).

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost. Osporava da bi tužiteljici uopće pripadalo pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete i imovinske štete, kao i njezinu visinu budući težina povrede i okolnosti slučaja ne opravdavaju pravo tužiteljice kao oštećenika na isplatu pravične novčane naknade. To stoga što joj je dijagnoza trzajne ozljede postavljena na temelju njezinog iskazivanja, bez objektivizacije, nakon čega nije provedeno nikakvo liječenje, kontrole niti fizikalna terapija iz razloga što su svi nalazi uredni (RTG). Navedeno je suprotno navodima tužiteljice iz popunjenog Europskog izvješća u kojem je pod rubrikom ozlijeđene osobe (uključujući lakše) označeno "ne", kao i prijavi štete u kojoj se ne navodi da bi itko u predmetnoj prometnoj nezgodi bio ozlijeđen ("povrijeđene osobe: ne"), kao niti u Izjavi koju je popunio osiguranik tuženika. Posebno ističe da je tužiteljica uz tužbu dostavila samo jedan list medicinske dokumentacije, a što već govori o kakvoj se vrsti, odnosno težini ozljede radi, kao i da tužiteljica nije išla niti na kontrolu što dovodi do zaključka kako su se njezine tegobe povukle spontano, a sve navedeno u konkretnom slučaju upućuje da se radi o banalnoj i neznatnoj ozljedi koja ne opravdava pravo na dosuđenje novčane naknade. Osporava visinu tužbenog zahtjeva po svim kvalifikatornim okolnostima. Osporava i tijek zateznih kamata s osnova tuđe pomoći i njege jer se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti na koju kamata počinje teći tek kada bude pretočena u odgovarajući broj novčanih jedinica, odnosno od dana kada je presudom utvrđeno da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega te u kojem opsegu. Osporava se i pravo tužiteljice da od tuženika potražuje trošak sastava odštetnog zahtjeva jer isti ne predstavlja nužnu pretpostavku koja mora biti ispunjena prije utuženja, tj. trošak u mirnom postupku nije bio potreban jer se tužiteljica mogla odmah obratiti direktno sudu. Predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženiku, uvećano za zateznu kamatu tekuću od presuđenja pa do isplate. Tuženik uz odgovor na tužbu prilaže preslike Izvješća o prometnoj nezgodi od 9.11.2017. (list 18 spisa), prijavu štete iz osiguranja automobilske odgovornosti (list 18 - 19 spisa) i Izjavu osiguranika (štetnika) za štete iz odgovornosti (list 20 - 21 spisa).

3. Tužiteljica je u cijelosti ostala kod tužbe i tužbenog zahtjeva. Smatra da se tuženik neosnovano upušta u ocjenu njenog zdravstvenog stanja obzirom da ne posjeduje dovoljno stručna znanja kako bi isto mogao procijeniti pa time ni visinu štete koja joj je nastala. Neosnovano prigovara i utuženom tijeku zateznih kamata s osnova tuđe pomoći i njege budući je tijek kamata utvrđen čl. 943 i čl. 1103 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08 i 125/11, 78/15, 29/18 u nastavku ZOO-a). Tuženiku je odštetni zahtjev preporučeno poslan dana 14.12.2018. čime je njegova obveza prema tužiteljici dospjela, sve sukladno čl. 12 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 125/14). Neosnovano tuženik prigovara i trošku sastava odštetnog zahtjeva koji je opravdan i predviđen Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Obzirom na sve navedeno, tužiteljica smatra da su prigovori tuženika paušalni i neosnovani te predlaže da sud usvoji njen tužbeni zahtjev i obveže tuženika na naknadu parničnog troška.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom naknade neimovinske štete i imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege zbog ozljede koju je zadobila u prometnoj nezgodi od dana 9.11.2017. kao vozačica osobnog automobila na koje je naletio osiguranik tuženika svojim automobilom. Nesporan je nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost.

5. Radi utvrđivanja sporne osnove i visine tužbenog zahtjeva koji se odnosi na neimovinsku štetu te opseg potrebe za tuđom pomoći i njegom, sve vezano za posljedice tjelesne ozljede zadobivene u predmetnom štetnom događaju od 9.11.2017., sud je pregledao medicinski nalaz tužiteljice od 10.11.2017. i presliku zdravstvenog kartona tužiteljice (list 36 - 87 spisa) te je odredio provođenje medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. B. Š. kojem je dano u zadatak da se na temelju spisu priležeće medicinske dokumentacije, uvida u zdravstveni karton tužiteljice i osobnog pregleda tužiteljice očituje na okolnost postojanja, trajanja i intenziteta fizičkih boli i straha, postojanja i stupnja smanjenja životne aktivnosti tužiteljice te je li tužiteljici i u kojem opsegu bila potrebna pomoć i njega druge osobe, (nalaz i mišljenje vještaka na listu 34 - 35 spisa, usmeno očitovanje vještaka na listu 113 - 115 spisa). Cijeneći provedene dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

6. Stalni sudski vještak prof. dr. sc. B. Š. je kako bi ispunio postavljeni zadatak, pročitao predmetni spis, priloženu medicinsku dokumentaciju i zdravstveni karton te je pregledao tužiteljicu nakon čega je dana 3.5.2021. sudu dostavio svoj pisani nalaz i mišljenje. Navodi da je tužiteljica dana 9.11.2017. stradala u prometnoj nesreći kao vozač osobnog automobila u sudaru s drugim automobilom (udarac u prednji, desni dio vozila). Zadobila je istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu. Liječena je kraćom imobilizacijom vrata ovratnikom, mirovanjem, analgeticima. Zbog zadobivene ozljede kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužiteljice, trzajna ozljeda vrata nije dovela do trajnih posljedica koje bi uzrokovale smanjenje životne aktivnosti tužiteljice. Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpjela fizičke bolove jakog intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 4 dana i manjeg intenziteta 3 tjedna kumulativno. Trpjela je primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpjela je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) srednjeg intenziteta 3 dana, manjeg intenziteta 2 tjedna kumulativno. Tuđa pomoć u opsegu od 2 sata dnevno je bila potrebna 7 dana (preporučeno mirovanje) za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.

7. Tužiteljica nije imala prigovora na nalaz i mišljenje vještaka. Podneskom od dana 13.5.2021. smanjila je tužbeni zahtjev na način da od tuženika potražuje isplatu iznosa od 7.836,00 kn i to na ime pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 4.500,00 kn, za pretrpljeni strah iznos od 3.000,00 kn te za tuđu pomoć i njegu za 14 sati (po cijeni jednog sata tuđe pomoći u iznosu od 24,00 kn) iznos od 336,00 kn, sve uvećano za zateznu kamatu tekuću od 15.12.2018. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka u pogledu ocjene bolova i straha jer smatra da je ista suprotna medicinskoj dokumentaciji u spisu. Ponovno ističe da je tužiteljica uz tužbu dostavila jedan list medicinske dokumentacije od dana nakon prometne nesreće, da nikakvo liječenje povezano s predmetnom nezgodom nije navedeno u njenom osobnom zdravstvenom kartonu kao i da je u prijavi štete, kao i osiguranik tuženika u svojoj Izjavi, navela da u prometnoj nezgodi nije bilo ozlijeđenih osoba, dok vještak suprotno svemu navedenom trajanje bolova ocjenjuje s ukupno 26 dana. Vještak navodi i da je tužiteljica bolove trpjela tijekom liječenja koje zasigurno nije moglo trajati više od tri tjedna jer tužiteljica nije otišla čak niti na kontrolni pregled niti se javila obiteljskom liječniku tako da je njezino liječenje u potpunosti izostalo. Tužiteljica se na hitni prijem javila tek dan nakon nesreće, popodne te je u inicijalnom nalazu navedeno da su pokreti u vratu lagano bolni, što je u potpunosti u suprotnosti s nalazom vještaka budući, po shvaćanju tuženika, jaki bolovi kod tužiteljice uopće nisu postojali. Jednako je i s ocjenom straha jer sekundarni strah podrazumijeva zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja, a kako tužiteljica nije išla na kontrolu niti se javila obiteljskom liječniku proizlazi da nije bila zabrinuta za ishod liječenja kada liječenja, osim kraćeg medikamentoznog, nije niti bilo. Tuženik uspoređuje nalaz i mišljenje imenovanog vještaka prof. dr. sc. B. Š. sa ocjenama drugih vještaka iz drugih parničnih predmeta u kojima su vještačene identične ozljede i u kojima u spisu također postoji jedan list medicinske dokumentacije pa predlaže da se na sve navedeno sudski vještak Š. pozove na ročište radi očitovanja na iznesene prigovore te da se, ukoliko ostane kod svog nalaza i mišljenja, provede novo medicinsko vještačenje na rizik i trošak tuženika.

8. Radi usmenog očitovanja na prigovore tuženika stalni sudski vještak prof. dr. sc. B. Š. je na ročištu održanom dana 20.1.2022. naveo da je spis priložen samo jedan nalaz iz hitne kirurške ambulante KB D. iz kojeg je vidljivo da je tužiteljica zadobila trzajnu ozljedu vrata drugog stupnja po Quebeškoj klasifikaciji. Kod pregleda je bio povišen tonus paravertebralne muskulature pa su okreti u vratu ograničeni i bolni. Na RTG slikama vratne kralježnice bilo je izraženo izravnanje fiziološke lordoze vratne kralježnice i ambulacija u segmentu C5 što ukazuje na ozbiljnost ozljede. Pacijentici je postavljena imobilizacija vrata Shanzovim ovratnikom, preporučeno mirovanje i uzimanje analgetika po potrebi. Ocjenu fizičkih bolova i straha donio je na temelju vlastitog iskustva i stručnog znanja o liječenju trzajne ozljede vratne kralježnice drugog stupnja. U priloženom nalazu je navedeno da je postavljena imobilizacija Shanzovim ovratnikom. Činjenica da se tužiteljica nije dalje javljala na kontrolni pregled ne znači da nije trpjela fizičke bolove i strah jer bolesnici se često zbog manjih bolova ne javljaju svome liječniku, uzimaju lijekove protiv bolova, a koji se obično uzimaju kod bolova srednjeg i jakog intenziteta i ako bolovi pomalo popuste nemaju potrebu za javljanje na preglede. Tužiteljica je sama izjavila da je nakon prometne nesreće nosila ovratnik tjedan dana, uzimala Ketonal protiv bolova dulje vrijeme nakon čega su se bolovi postepeno smanjivali. Uzimanje Ketonala privremeno smanjilo ili u potpunosti uklonilo bol, ali lijekovi imaju samo ograničeno djelovanje i smatra se da kada postoji potreba za uzimanjem lijekova protiv bolova da tada osoba trpi bolove srednjeg intenziteta. Za bolove manjeg intenziteta obično nije potrebno uzimanje lijekova. Tužiteljica je i nakon tri tjedna trpjela povremeno fizičke bolove, ali kumulativna ocjena iznosi 3 tjedna. Nisu zaostale trajne posljedice i nije bila potrebna fizikalna terapija na koju se pacijent upućuje kada postoji ograničenje opsega pokreta, a u ovom slučaju nisu zaostale trajne posljedice, odnosno ograničenje opsega pokreta pa neprovođenje fizikalne terapije nema utjecaja na ocjenu vještaka. Liječenje je trajalo dva do tri mjeseca, a danu ocjenu vještak temelji na težini zadobivene ozljede i vlastitom iskustvu o njenom liječenju.

9. Sud ocjenjuje da je nalaz i mišljenje liječnika vještaka prof. dr. sc. B. Š. detaljan i potpun pri čemu se navedeno odnosi i na pregled tužiteljice od strane vještaka te sa istim povezana utvrđenja (posebno trajanja bolova i straha) kojima tuženik neosnovano prigovara jer je vještak dao i jasno usmeno očitovanje o svojim ocjenama pojedinih vidova štete. Na temelju vlastitog iskustva i stručnog znanja o liječenju trzajne ozljede vratne kralježnice drugog stupnja, koja je dijagnoza postavljena pri prvom pregledu tužiteljice u Hitnoj kirurškoj ambulanti KB D., ocijenio je da zadobivena ozljeda tužiteljici nije umanjila životnu aktivnost, no prouzročila joj je bolove i strah. Bol je liječena mirovanjem, nošenjem Shanzovog ovratnika i uzimanjem analgetika, dok za provođenje fizikalne terapije nije bilo potrebe. Sud prihvaća i danu ocjenu straha budući se njegovo postojanje i trajanje ne odnose samo na sam štetan događaj (primarni strah koji je kod tužiteljice bio jačeg intenziteta i trajao je kratko, u trenutku štetnog događaja) već i na strah koji je odraz tog štetnog događaja i u pravilu je povezan sa neizvjesnosti sa ishodom liječenja. Tuženik u konkretnom slučaju neosnovano smatra da se tužiteljica nije niti liječila jer iz medicinske dokumentacije proizlazi da se zbog ozljede, nakon prvog pregleda, nije dalje javljala izabranom liječniku pa nije niti mogla proživjeti ovaj vid straha. Naime, sud je iz iskaza tužiteljice utvrdio da je po struci medicinska sestra, radi kao administrator u Hitnoj na hitnom prijemu. Uvjerljivo tužiteljica iskazuje da zbog obima posla i nedostatka kadra nije mogla uzeti bolovanja odmah nakon nesreće već je po preporuci kirurga nosila Shanzov ovratnik nakon posla i tijekom noći, ukupno pet dana, dok je preko dana pila Ketonal, a navečer i Apaurin radi relaksaciji mišića, također po preporuci liječnika. Životno je i logično, posebno obzirom na njeno zanimanje i mjesto rada da nakon sudara nije odmah otišla liječniku već je došla na svoje radno mjesto gdje su je, nakon što se vrat ohladio i nakon što je počela osjećati bol, liječnici pregledali i poslali kući dok je sutradan otišla na RTG snimanje. Okolnost da je počela osjećati bol tek nakon što je došla na radno mjesto i nakon što joj se vrat ohladio pojašnjava i zašto neposredno nakon prometne nezgode kod ispunjavanja Europskog izvješća i Prijave štete nije evidentirano da je ozlijeđena. Tužiteljica opisuje i da je bolove, posebno osjećaj zatezanja u vratu, osjećala oko dva tjedna nakon štetnog događaja dok je nakon toga povremeno osjećala bolove, posebno u desnoj strani i posebno prilikom rada sa pacijentima. Na fizikalnu terapiju nije htjela ići. Imala je potrebu za tuđom potrebi i njegom, tim više što je majka maloljetnog djeteta, a pomoć su joj pružali roditelji. Dakle, kroz cijelo je to vrijeme, posebno kroz prva dva tjedna dok je stalno imala osjećaj zatezanja u vratu koji je pratila bol čiji je intenzitet ocijenio vještak, tužiteljica bila u neizvjesnosti o njenom trajanju i sa time povezanim strahom do kada će bol trpjeti. Navode tuženika da su drugi liječnici vještaci u drugim predmetima davali drugačije ocjene za identične ozljede sud neće uzimati u obzir budući je sasvim jasno da formalno identična situacija i ozljeda kod različitih osoba može izazvati različitu reakciju i sa njom povezane boli i strah te da svaki vještak daje svoju ocjenu na temelju uvida u medicinsku dokumentaciju te pregleda konkretnog oštećenika, kao što je imenovani vještak u ovom postupku i učinio. Slijedom navedenog, sud je, vodeći računa i o čl. 10 st. 1 ZPP-a te čl. 311 st. 2 ZPP-a, odbio prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja.

10. Pravni temelj za potraživanje tužiteljice je povreda prava osobnosti kao neimovinska šteta te imovinska šteta s osnova pružene tuđe pomoći i njege, sve sukladno čl. 1046. ZOO-a. Temeljem čl. 19. ZOO-a tužiteljica ima pravo neposredno od tuženika zahtijevati isplatu pravične novčane naknade za naprijed opisanu i pretrpljenu neimovinsku štetu u skladu s kriterijima, mjerilima odnosno kvalifikatornim okolnostima propisanim čl. 1100. ZOO-a. U slučaju kumulacije više međusobno povezanih oblika povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao što je ovdje slučaj, sud će dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade potrebno je procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju da je svaki od utuženih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povreda prava osobnosti pri čemu je sud dužan voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100. st. 2 ZOO-a). Prilikom utvrđivanja visine pravične novčane naknade štete koju je tužiteljica pretrpjela u štetnog događaju od dana 9.11.2017. sud je uzeo u obzir rezultate provedenog medicinskog vještačenja po vještaku kirurgu, kao i orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske za utvrđivanje visine neimovinske štete. Cijenjeni su i dob tužiteljice (rođena 1992.), težina ozljeda (istegnuće mišića vrata), nošenje imobilizacije kao i okolnost da zbog zadobivene ozljede nisu zaostale trajne posljedice smanjenja životne aktivnosti. Cijeneći sve naprijed navedeno sud utvrđuje da primjerena i pravična novčana naknada za neimovinsku štetu koju je tužiteljica pretrpjela iznosi 7.400,00 kn. Na ime pružene tuđe pomoći i njege koja je tužiteljici bila potrebna ukupno 14 sati pripada mu pravo na naknadu imovinske štete u iznosu od 280,00 kn pri čemu je cijenjena okolnost da su tužiteljici nestručnu pomoć i njegu pružali roditelji pa je primjenom čl. 223 ZPP-a sud kao primjerenu cijenu sata tako pružene pomoći i njege uzeo iznos od 20,00 kn. Ukupno dosuđena neimovinska i imovinska šteta tužiteljice iznosi 7.680,00 kn, uvećano za zatezne kamate tekuće od dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, 15.12.2018. pa sve do isplate, temeljem čl. 1103. ZOO-a. U odnosu na smanjeni tužbeni zahtjev i tuženikovo protivljenje istome valja reći da je prema pravnom shvaćanju Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 26.4.2021. broj Su-IV-16/2021-8 smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) djelomično povlačenje tužbe iz čl. 193. ZPP-a, za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, (uvijek) potreban pristanak tuženika. Kako je predmetno djelomično povlačenje tužbe uslijedilo nakon upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari i provedenih medicinskih vještačenja, a tuženik se s istim nije suglasio, to sud odbija tužiteljicu sa dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na naknadu neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 2.420,00 kn jer je isti previsoko postavljen obzirom na procijenjene vidove štete prema nalazu i mišljenju medicinskog vještaka na koji nije imala prigovora kao i Orijentacijske kriterije VSRH.

11. Odluka o troška je donesena temeljem čl. 154 st. 2 i čl. 155 ZPP-a, sukladno vrijednosti predmeta spora u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužiteljica je 100% uspjela u pogledu osnove tužbenog zahtjeva, dok je u pogledu visine uspjela u omjeru od 76 %. Stoga je ukupan omjer uspješnosti tužiteljice 88%, dok je omjer uspješnosti tuženika 12%. Nakon obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici (na način da se od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzme postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela) utvrđen je uspjeh tužiteljice u omjeru od 76%. Troškovi koji su tužiteljici bili potrebni za svrhovito vođenje postupka odnose se na sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova (Tbr. 28), tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7 t. 1), podneska od 28.5.2020. u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8 t. 1), podneska od 13.5.2021. u iznosu od 75 bodova (Tbr. 8.t.1) te za zastupanja na ročištima održanim 1.2.2021. i 20.1.2022. u iznosu od po 100 bodova za svako (Tbr. 9 t. 1). Uz vrijednost jednog boda od 10,00 kn i 25% PDV-a od 1.437,50 kn trošak tužiteljice iznosi 7.187,50 kn. Obzirom na priznati omjer uspješnosti od 76% tužiteljici pripada pravo na naknadu troška od 5.462,50 kn. Tužiteljica je odbijena sa zahtjevom za naknadu podnesaka kojima obavještava sud o plaćanju sudske pristojbe i predujma za vještačenje jer navedeno sud provjerava i sam, kao i sa zahtjevom za naknadu troška ročišta za objavu presude jer isti nije nužan budući se presuda istog dana objavljuje na e-oglasnoj ploči o čemu su stranke uredno obaviještene na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava. Priznatom trošku treba dodati plaćeni trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 1.500,00 kn, te trošak sudskih pristojbi na tužbu (350,00 kn) i presudu (350,00 kn) kn pa ukupno priznati trošak tužiteljice iznosi 7.662,50 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom dosuđenom temeljem čl. 29 st. 2 ZOO-a koja se određuje po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotnih poena, tekućom od dana 28.2.2022. pa do isplate, u roku od 15 dana.

U Zagrebu 28. veljače 2022.

Sutkinja

Ivana Markotić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

Pun. tužiteljice

Pun. tuženika

Broj zapisa: eb307-0b19d

Kontrolni broj: 0f59d-3b152-bc8e0

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=IVANA MARKOTIĆ, L=ZAGREB, O=OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja

prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski građanski sud u Zagrebu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.