Poslovni broj: Usž-3513/2021-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja I. M., O., kojeg zastupa opunomoćenik B. F., odvjetnik u O., protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Z., radi brisanja s liste stečajnih upravitelja, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-234/2021-8 od 21. srpnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 25. veljače 2022.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-234/2021-8 od 21. srpnja 2021.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-133-04/15-01/336 URBROJ: 514-03-02-02-02/01-21- 70 od 20. siječnja 2021. Navedenim rješenjem tuženika, tužitelj je brisan s liste A stečajnih upravitelja za područje nadležnosti Trgovačkog suda u Bjelovaru i Trgovačkog suda u Osijeku.
2. Tužitelj u žalbi, u bitnom, navodi da je sporno pitanje da li je kazneno djelo koje se progoni po prijedlogu posebna kategorija kaznenih djela u odnosu na kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti ili po privatnoj tužbi. Za prvostupanjski sud postoje samo kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti i kaznena djela koja se progone po privatnoj tužbi. Za prvostupanjski sud kaznena djela koja se progone po prijedlogu su isto što i kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti. Međutim, Zakon o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19.,-dalje: ZKP) i Kazneni zakon („Narodne novine“, broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19.-dalje: KZ) razlikuju tri kategorije kaznenih djela: ona koja se progone po službenoj dužnosti, po prijedlogu i po privatnoj tužbi. Ističe da je kazneno djelo iz odredbe članka 139. stavka 3. u vezi stavka 2. KZ-a, djelo za koje se kazneni progon pokreće na prijedlog ovlaštene osobe. Dakle, nisu ispunjeni uvjeti propisani odredbom članka 81. stavka 1. Stečajnog zakona („Narodne novine“, broj 71/15. i 104/17. -dalje: SZ) da bi se tužitelj brisao s liste stečajnih upravitelja jer kazneno djelo prijetnje, za koje se tereti, ne može biti razlog za brisanje. Poziva se na pravno mišljenje izv. prof. dr. sc. Igora Vuletića dipl. iur., predstojnika Katedre kaznenopravnih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku, kao i na stavove sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske, Vrhovnog suda Republike Hrvatske, profesora kaznenog prava i praksu tih sudova. Predlaže poništiti pobijanu presudu i odluku tuženika.
3. U odgovoru na žalbu, tuženik u cijelosti ostaje kod navoda iz osporavanog rješenja, kojim je primijenjena odredba članka 81. stavka 1. podstavka 2. točke 1. SZ-a te je tužitelj brisan s liste A stečajnih upravitelja iz razloga što je protiv njega pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo iz članka 139. stavka 3. KZ-a. Naime, optužno kazneno vijeće Općinskog suda u Osijeku 30. prosinca 2020. potvrdilo je optužnicu Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku, broj K-DO-2008/2020, čime je u skladu s odredbom članka 17. stavka 1. ZKP-a protiv tužitelja pokrenut kazneni postupak za kvalificiran oblik kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. u svezi stavka 2. KZ-a za koje se kazneni progon pokreće po službenoj dužnosti. Poziva se na shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazano u presudi, poslovni broj:III KR-69/2019-5 od 5. prosinca 2019. Predlaže žalbu odbiti.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jednog žalbenog razloga propisanog odredbom članka 66. stavka 1. ZUS-a, koji bi doveo do nezakonitosti pobijane presude.
6. Ovo stoga jer je, prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora, nakon čega je osnovano zaključio da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za brisanje tužitelja s liste A stečajnih upravitelja propisane odredbom članka 81. stavka 1. podstavka 2. točke 1. SZ-a.
7. Tužitelj niti ne osporava činjenicu da je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. u vezi stavka 2. KZ- a, jer je optužno kazneno vijeće Općinskog suda u Osijeku u predmetu Kov- 479/2020, 30. prosinca 2020. potvrdilo optužnicu Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku, broj K-DO-2008/2020. S obzirom na navedeno, a kako je naprijed navedenom odredbom SZ-a propisano da će se osoba brisati s Liste stečajnih upravitelja, po službenoj dužnosti, ako je protiv nje pokrenut kazneni postupak ili ako je osuđena zbog kaznenog djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio zakonitim osporeno rješenje tuženika.
8. Pri tome prvostupanjski sud pravilno zaključuje da pokretanje kaznenog postupka zbog kaznenog djela propisanog odredbom članka 139. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. KZ-a predstavlja razlog za brisanje s liste stečajnih upravitelja u smislu citirane odredbe SZ-a. Naime, prema odredbi članka 139. stavka 4. KZ-a, kazneno djelo iz stavka 2. tog članka progoni se po prijedlogu, a ne po privatnoj tužbi te je također i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj presudi, broj: III Kr 69/2019-5 od 5. prosinca 2019., naveo da je kazneno djelo iz odredbe članka 139. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. KZ-a/11 kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti.
9. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
10. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, riješiti kao u izreci.
U Zagrebu 25. veljače 2022.
Predsjednica vijeća:
Senka Orlić-Zaninović, v.r.
