Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Splitu

    Split, Gundulićeva 29a

    Poslovni broj: Gž-160/2022-2

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Županijski sud u Splitu, po sucu Mihi Mratoviću, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta rješenja kojeg je izradila viša sudska savjetnica Tihana Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja A. B., OIB: …, iz Z., zastupanog po punomoćniku O. K., odvjetniku u Odvjetničkom društvu K. & A. j.t.d., Z., protiv tuženika E. O. d.d., OIB: …, Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2862/21-7 od 8. prosinca 2021., 21. veljače 2022.,

    r i j e š i o  j e

    Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2862/21-7 od 8. prosinca 2021.

    Obrazloženje

    1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor tužitelja podnijet protiv rješenja poslovni broj Pn-2862/21-4 od 23. studenog 2021., kao neosnovan.

    2. Protiv prvostupanjskog rješenja, pravodobno se žali tužitelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenog razloga propisanog odredbom članka 353. stavka 1. točke 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19; dalje: ZPP), predlažući ovom sudu žalbu usvojiti i pobijano rješenje ukinuti.

    3. Žalba tužitelja nije osnovana.

    4. Iz stanja spisa proizlazi sljedeće:

    - da je tužitelj, zastupan po odvjetniku, 10. lipnja 2021. u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava sudu podnio tužbu;

    - da je pristojbena osnovica iznosila 16.786,53 kune, dok je nominalni iznos pristojbe iznosio 517,87 kuna;

    - da je tužitelj, temeljem korištenja sustava e-komunikacije, ostvario oslobođenje u visini od 50%;

    - da je tužitelj iznos od 258,94 kune uplatio 12. lipnja 2021.;

    - da je prvostupanjski sud rješenjem od 23. studenog 2021., tužitelju naložio plaćanje razlike sudske pristojbe tužbe u iznosu od 258,92 kune (do iznosa od 517,87 kuna).

    5. Ispitujući pobijano rješenje, sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 381. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da bi sud, prilikom donošenja prvostupanjskog rješenja počinio bitnu povredu odredaba postupka, kao niti ostvarenje žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava.

    6. U ovoj fazi postupka ostaje sporno da li je, sukladno odredbi članka 7. stavka 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18; dalje: ZS) tužitelj koji polovicu pristojbenog iznosa ne plati u trenutku predaje podneska, u obvezi platiti puni iznos pristojbe.

    7. Naime, tužitelj u žalbi ističe kako je pristojbu platio u roku propisanom odredbom članka 7. stavka 3. ZS-a te ukazuje da bi iz odredbe članka 7. stavka 1. ZS-a bila vidljiva intencija zakonodavca prema kojoj stranke plaćaju pristojbu u polovici propisanog iznosa ukoliko podnesak podnesu u elektroničkom obliku, a da bi konstantacija iz navedene norme da se pristojba plaća u trenutku podnošenja prigovora samo ukazivala na činjenicu nastanka obveze podnosioca na plaćanje sudske pristojbe, a ne, kako to pogrešno tumači sud, na gubitak prava koje mu daje Zakon ukoliko pristojbu ne plati u trenutku podnošenja podneska.

    8. Žalitelju najprije valja kazati kako u konkretnom slučaju ne može doći do primjene odredbe članka 7. stavka 3. ZS-a jer je podnesak za koji se plaćanje pristojbe zahtjeva – tužba, a ne odluka koju sud dostavlja u elektroničkom obliku.

    9. Prema odredbi članka 7. stavka 1. ZS-a, koju je primijeniti u ovom predmetu, za podneske koji se podnose u elektroničkom obliku sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda pristojba se plaća u trenutku njihova podnošenja u visini polovice propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom.

    10. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo, kad je odbijanjem prigovora protiv rješenja poslovni broj Pn-2862/21-4 od 23. studenog 2021., tužitelju naložio da plati razliku sudske pristojbe tužbe u iznosu od 258,92 kune.

    11. Jezičnim tumačenjem odredbe članka 7. stavka 1. ZS-a jasno proizlazi kako pravo na umanjenje pristojbene obveze u visini od 50% ima stranka koja pristojbenu obvezu plati u trenutku podnošenja elektroničkog podneska. Ne može se prihvatiti shvaćanje žalitelja prema kojem je intencija zakonodavca da se pristojba za podneske podnesene u elektroničkom obliku uvijek plaća u polovici iznosa, a da bi se formulacija „trenutak podnošenja podneska“ odnosila na činjenicu nastanka obveze podnosioca. Naime, trenutak dospijeća pristojbene obveze propisan je u članku 4. ZS-a pa je tako člankom 4. točkom 1. ZS-a propisano kako obveza plaćanja sudske pristojbe za tužbu nastaje trenutkom njenog podnošenja. S druge strane zakonodavac u odredbi članka 7. stavka 1. ZS-a koristi formulaciju „pristojba se plaća u trenutku njihova podnošenja u visini polovice propisanog iznosa“. Da je intencija zakonodavca bila, kako to smatra tužitelj, da se za podneske u elektroničkom obliku uvijek plaća polovica iznosa, izostavio bi iz citirane odredbe dio „u trenutku njihova podnošenja“. Također, da je intencija zakonodavca bila s formulacijom „u trenutku njihova podnošenja“, odrediti nastanak obveze plaćanja pristojbe (a što je već na jednak način i određeno odredbom članka 4. točke 1. ZS-a) tada bi umjesto izraza „plaća“ koristio izraz „nastaje“, kao što ga i koristi u članku 4. ZS-a.

    12. Prema odredbi članka 106.a stavka 1. ZPP-a podnesak se može podnijeti u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, dok je stavkom 5. istog članka određeno kako su državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji, povjerenici te pravne osobe uvijek su dužni podneske podnositi u elektroničkom obliku.

    13. Nadalje, odredbom članka 12. Pravilnika o elektroničkoj komunikaciji ("Narodne novine", broj 5/20, 139/21) propisano je kako je u trenutku podnošenja podneska u elektroničkom obliku, odnosno zaprimanja sudskog pismena u sigurni elektronički poštanski pretinac za koji postoji obveza plaćanja sudskih pristojbi vanjski korisnik sustava dužan bez odgode izvršiti plaćanje sudskih pristojbi sukladno odredbama propisa koji propisuje visinu i način plaćanja sudskih pristojbi.

    14. Dakle, stranka koja podnosi podnesak (tužbu) putem odvjetnika, sukladno odredbi članka 106.a stavka 5. ZPP-a, u obvezi je svoj podnesak podnijeti u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. S druge strane, fizička osoba može birati hoće li podnesak podnijeti pisanim putem ili u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. Upravo zbog postojanja mogućnosti stranke na podnošenje tužbe pisanim putem (jer se stranci ne može nametnuti obveza angažiranja odvjetnika) zakonodavac je predvidio beneficiju i za stranku koja podnesak podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. Pritom, nije otegotno obvezivanje stranke da u tom slučaju pristojbu u visini polovice iznosa plati odmah po podnošenju podneska. Naime, tužitelj je taj koji određuje vrijednost predmeta spora, a koji je pristojbena osnovica. Također je nesporno kako stranci koja tužbu podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, sustav generira podatke o tome tko je obveznik plaćanja pristojbe, IBAN primatelja, poziv na broj primatelja, nominalni iznos pristojbe, postotak oslobođenja po osnovi korištenja sustava, postotak oslobođenja po nekoj drugoj osnovi te iznos za plaćanje (obavijest o primitku elektroničkog podneska list 4-5). Nadalje, u obavijesti o primitku elektroničkog podneska navodi se i koliki iznos pristojbe je plaćen, datum plaćanja te koliko je preostalo za platiti. Slijedom navedenoga proizlazi, da bi smisao postojanja benefita, u vidu plaćanja polovice iznosa pristojbe odmah po podnošenju podneska, bio potaknuti stranke da plaćanju pristojbe pristupe odmah te na taj način sudu olakšaju postupak evidencije naplaćenih i nenaplaćenih sudskih pristojbi.

    15. Slijedom navedenoga, valjalo je, temeljem odredbe članka 380. točka 2.

    ZPP-a, riješiti kao u izreci.

    Split, 21. veljače 2022.

    Sudac:

    Miho Mratović, v. r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.