Broj: Ppž-1528/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od Karmen Novak-Hrgović, kao predsjednice vijeća, te Nediljka Bobana i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika M. K., zbog prekršaja iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19 i 42/20), odlučujući o žalbi okrivljenika M. K., podnesenoj putem braniteljice I. S., odvjetnice iz Z., protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Prekršajni odjel od 27. listopada 2021., broj: 5 Pp P 765/2019, na sjednici održanoj 24. veljače 2022.,

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika M. K. i potvrđuje prvostupanjska presuda.

II.Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) okrivljenik M. K. je obvezan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna u roku od 8 (osam) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, Prekršajni odjel proglašen je krivim okrivljenik M. K. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je, izrečena novčana kazna u iznosu od 5.000,00 (pettisuća) kuna.

2. Na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, prema okrivljeniku je primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 2 (dva) mjeseca, s time da će se u vrijeme trajanja zaštitne mjere uračunati dani za vrijeme kojih je vozačka dozvola okrivljeniku privremeno oduzeta temeljem Naredbe o određivanju mjere opreza ser. b. xxxx od 11. ožujka 2018.

3. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna.

4. Protiv navedene presude okrivljenik je pravodobno putem braniteljice podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga.

5. U žalbi okrivljenik navodi da iz cjelokupno provedenog dokaznog postupka nesporno proizlazi da je okrivljenik prihvatio po policijskim službenicima ponuđeno mu alkotestiranje, pa je izreka presude u cijelosti suprotna s provedenim dokaznim postupkom, kao i sa prekršajem koji se okrivljeniku stavlja na teret, jer se okrivljenik uopće nije odbio podvrgnuti ispitivanju alkohola u organizmu, a liječnički pregled, odnosno vađenje krvi i uzimanje urina mu uopće nije bilo niti ponuđeno. Sud da osuđujuću presudu temelji u cijelosti na iskazu svjedoka, policijskog službenika, I. D., koji se uopće nije sjećao prisutnog okrivljenika, kao niti događaja vezanog uz istog i to bez obzira što isti svjedok niti u jednom dijelu svog iskaza nije potvrdio da bi okrivljenik počinio inkriminirano prekršajno djelo. Priloženo izvješće o ispitivanju alkometra Dräger br. xxx od 14. veljače 2018. da ne dokazuje krivnju okrivljenika, jer je isti u nekoliko navrata pristupio alkotestiranju, a koju činjenicu je i sud utvrdio kao nespornu. Prigovara visini izrečene kazne, pri čemu napominje da je sud prvenstveno trebao osloboditi okrivljenika, s obzirom da nije utvrđeno postojanje nikakvih otegotnih okolnosti, te pobija i izrečenu zaštitnu mjeru za navodno odbijanje podvrgavanja ispitivanju prisutnosti alkohola, iako navedeno ne proizlazi iz provedenog dokaznog postupka.

6. Predlaže da se, iz žalbenih razloga, žalba prihvati.

7. Žalba nije osnovana.

8. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

9. Suprotno žalbenim navodima, kojima okrivljenik osporava djelo prekršaja za koje je proglašen krivim, po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, naveo odlučne činjenice na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, kao i kojim se razlozima rukovodio kod donošenja odluke o kazni, dakle, pobijana presuda sadrži sve potrebne razloge o odlučnim činjenicama, a isti su jasni i nisu proturječni.

10. Okrivljenik u žalbi ustrajava u poricanju svoje odgovornosti za predmetni prekršaj i ponavlja navode svoje obrane te da je sud neosnovano povjerovao policijskom službeniku I. D.

11. Suprotno tvrdnjama žalbe, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica, za što je u pobijanoj presudi iznio valjane i dostatne razloge, koje u potpunosti prihvaća i ovaj sud, te nije osnovan navod žalbe o počinjenoj bitnoj povredi postupka iz članka 195. stavak 1. točke 11. Prekršajnog zakona, koju okrivljenik nije pravno označio ali iz sadržaja žalbe nesporno proizlazi da žalitelj ukazuje na bitnu povredu postupka iz cit. odredbe Prekršajnog zakona.

12. Nije osnovan navod žalbe u kojem se navodi da sud neosnovano temelji pobijanu presudu na iskazu svjedoka, policijskog službenika, I. D., jer se isti nije uopće sjećao prisutnog okrivljenika, kao niti događaja vezanog uz istog, iz razloga što je navedeni svjedok ovlašten za vršenje alkotestiranja vozača, te je stručno i objektivno opisao pravilan način korištenja alkometra, kako to osnovano obrazlaže prvostupanjski sud.

13. Naime, ispitani svjedok policijski službenik I. D. je iskazao da se alkometar koristi na način kako je propisano, te da svakome od vozača prilikom alkotestiranja daje točne upute kako i na koji način koristiti alkometar, te da isti funkcionira na način da vozači moraju u njih kontinuirano puhati u jednom dahu što se svakom od vozača objasni, nakon čega uređaj počinje „zviždati“, te se upali zelena lampica i pokaže se rezultat.

14. Iskaz ovog svjedoka ne ostavlja nikakvu dvojbu u pogledu odlučnih činjenica. Osim toga, u spisu doista ne postoji niti jedan podatak koji bi upućivao na motiv zbog kojeg bi policijski službenik neosnovano teretio okrivljenika, koji očito nije postupao po uputama policijskog službenika, koji je opisao način kako alkometar reagira kada vozač pravilno postupa po danim mu uputama za korištenje istog, pa sama činjenica da je okrivljenik prihvatio alkotestiranje nije od utjecaja na postojanje njegove prekršajne odgovornosti, jer iz stanja spisa nesporno proizlazi da je uređaj Dräger, kojim je inkriminirane prilike obavljeno ispitivanje okrivljenika, uređaj koji je zadovoljavao sve odredbe Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za uređaje kojim se mjeri udio etilnog alkohola u izdahu ispitanika (Narodne novine, broj: 118/99), pa je evidentno da okrivljenik nije postupao po uputama policijskog službenika, jer je uređaj bio ispravan.

15. Dakle, činjenica što se svjedok nije mogao sjetiti predmetne zgode niti okrivljenika nije presudna za donošenje odluke o krivnji okrivljenika, s obzirom da nije bila sporna činjenica upravljanja okrivljenika s vozilom, zaustavljanja istog i ponuđenog alkotestiranja, a kako to osnovano obrazlaže prvostupanjski sud.

16. Također okolnost da okrivljeniku nije ponuđeno vađenje krvi i uzimanje urina, nije od nikakvog utjecaja na postojanje njegove prekršajne odgovornosti, jer isto okrivljeniku ne mora biti ponuđeno, prije samog alkotestiranja.

17. Kod tako, u svemu pravilno utvrđenog činjeničnog stanja, u ponašanju okrivljenika ostvarili su se svi bitni elementi bića prekršaja iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud.

18. Žalbenim navodima činjenično stanje nije dovedeno u sumnju glede pravilnosti i stupnja pouzdanosti utvrđenja odlučnih činjenica, pa nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

19. Po ocjeni ovog suda, novčana kazna izrečena po prvostupanjskom sudu u navedenom iznosu, primjerena je i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.

20. U svezi s tim valja istaći da je za prekršaj iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji predstavlja teški oblik kršenja prometnih od 5.000,00 do 15.000,00 kuna ili kazna propisa propisana novčana kazna u iznosu

zatvora u trajanju do 60 dana, a prvostupanjski sud je okrivljeniku za navedeni prekršaj odredio novčanu kaznu kao blažu vrstu kazne za taj prekršaj, i to u visini posebnog zakonskog minimuma, pa vijeće ovog suda izrečenu novčanu kaznu smatra, razmjernu težini počinjenog prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika.

21. Razmotrivši odluku o primijenjenoj zaštitnoj mjeri, ovaj sud smatra da je pobijanom presudom osnovano i zakonito prema okrivljeniku primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 2 mjeseca, pri čemu je sud dao jasne razloge za izricanje ove mjere u navedenom trajanju.

22. Naime, navedeno ponašanje okrivljenika glede navedenog djela predstavlja teški oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu upućuje na opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti prekršaj u prometu. Stoga je pobijanom presudom osnovano i u skladu sa zakonom prema okrivljeniku izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, budući da je primjena iste u konkretnom slučaju nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje predmetnog prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika.

23. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 200,00 kuna, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika.

24. Stoga je, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 24. veljače 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Marcela Soljačić-Prester v.r.

Karmen Novak-Hrgović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Crikvenici, Prekršajni odjel u 5 otpravka: za spis, braniteljicu, okrivljenika i tužitelja.