REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 887/2021-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đure Sesse člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja G. K. iz K., P., OIB …, koga zastupa punomoćnica H. Z., odvjetnica u Z., protiv ovršenika C. o. d.d. Z., Filijala Z., Z., OIB …, radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Splitu, posl. br. Gž Ovr-272/20-2 od 25. svibnja 2020., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zadru, posl. br. Ovr-295/19-29 od 8. siječnja 2020., na sjednici vijeća održanoj 23. veljače 2022.,
r i j e š i o j e :
I. Ukidaju se rješenje Županijskog suda u Splitu, posl. br. Gž Ovr-272/20-2 od 25. svibnja 2020. i rješenje Općinskog suda u Zadru, posl. br. Ovr-295/19-29 od 8. siječnja 2020. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
II. O troškovima postupka nastalima povodom revizije odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim je rješenjem odbijen kao neosnovan prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja od 9. svibnja 2019., predložen radi namirenja tražbine ovrhovoditelja na novčanim sredstvima koja se vode na računu ovršenika.
2. Drugostupanjskim je rješenjem odbijena žalba ovrhovoditelja i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.
3. Ovaj revizijski sud rješenjem posl. broj Revd 2693/20-3 od 24. veljače 2021. dopustio je ovrhovoditelju podnošenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja, radi sljedećeg pravnog pitanja:
- Jesu li primjenom dopuštenog složenog (konformnog) kamatnog računa (koji podrazumijeva pripisivanje dospjelih kamata glavnici) tako obračunate zatezne kamate u trenutku prijelaza na drugačiji način obračun kamata (od 1. travnja 1994.) postale sastavni dio glavnice, te je li stoga tako uvećana glavnica osnovica za obračun daljnjih zateznih kamata primjenom proporcionalne metode?
4. Na temelju navedenog dopuštenja ovrhovoditelj je u zakonskom roku podnio reviziju, na temelju čl. 12. st. 1. i čl. 19. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 - dalje: OZ) odredba kojeg se zakona u konkretnom slučaju primjenjuje na temelju odredbe čl. 339. i čl. 340. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 139/10, 125/11, 150/11, 154/11, 12/12 i 70/12, dalje: OZ/10) u vezi s čl. 369. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12), a u vezi čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), zbog gore navedenog pravnog pitanja i predložio reviziju prihvatiti i preinačiti ili ukinuti nižestupanjska rješenja i predmet vratiti na ponovni postupak.
5. Odgovor na reviziju nije podnesen.
6. Revizija ovrhovoditelja je osnovana.
7. U revizijskom stupnju postupka sporno je pitanje metode obračuna kamata u ovršnom prijedlogu ovrhovoditelja od 27. siječnja 2012., uređenoga u podnescima od 17. travnja 2018. i od 9. svibnja 2019., odnosno što čini osnovicu za obračun kamata od 1. travnja 1994., a što prije toga i po kojoj se metodi obračunavaju zatezne kamate.
8. U nižestupanjskom postupku je utvrđeno:
- da je ovršnom ispravom - prvostupanjskom presudom P-5351/09 od 7. travnja 2010. naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 5.000,00 kn sa zateznim kamatama, koje na navedeni iznos teku od 1. ožujka 1993. pa do isplate, sve u roku od 15 dana (dalje: prvostupanjska odluka),
- da je navedena prvostupanjska odluka dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presudom Županijskog suda u Zadru, broj Gž-2003/10 od 3. studenoga 2010. (dalje: drugostupanjska odluka) i to u dijelu pod točkom I. izreke u odnosu na zakonske zatezne kamate na iznos od 5.000,00 kuna, tako da je dio zahtjeva tužitelja u dijelu kojim je zatražena zatezna kamata na iznos od 5.000,00 kn tekuća od 1. ožujka 1993. pa do isplate, odbijen kao neosnovan,
- da je presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev x-331/11-2 od 7. rujna 2011. (dalje: revizijska odluka) preinačena naprijed navedena drugostupanjska odluka u pogledu točke 3. u dijelu kojim je preinačena prvostupanjska presuda, konkretno, u dijelu pod točkom I. izreke, u odnosu na zakonske zatezne kamate na iznos od 5.000,00 kn, i to na način da je u odnosu na taj dio odbijena žalbe tužene kao neosnovana i potvrđena u cijelosti prvostupanjska presuda;
- da je ovršenik podmirio dio dugovanja i to 5.000,00 kn na ime glavnice, te 80.220,56 kn na ime zakonske zatezne kamate na glavnicu duga;
- da je ovrhovoditelj 27. siječnja 2012. podnio prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave, radi naplate svoje tražbine, na ime isplate razlike zatezne zakonske kamate na način naveden u prijedlogu i to na računima ovršenika;
- da su tijekom postupka provedena dva financijska vještačenja pa prema nalazu i mišljenju jednog vještaka financijske struke ukupno dugovanje iznosi 93.941,04 kn, od čega ovršenik duguje (nakon uplate od 17. studenog 2011.) iznos 13.065,43 kn, dok, prema nalazu i mišljenju drugog vještaka iste struke, glavnica duga iznosi 48.378,22 kn, dok su zakonske zatezne kamate na dan izrade njegovog nalaza iznosile 130.161,89 kn.
9.1. Na temelju tako utvrđenog činjenog stanja, sudovi su odbili kao neosnovan uređeni prijedlog ovrhovoditelja za ovrhu od 17. travnja 2018., konačno uređen u podnesku od 9. svibnja 2019., radi namirenja razlike glavnice duga u iznosu od 48.378,22 kn te zatezne kamate tekuće od 5. srpnja 2017. do isplate, kao i radi namirenja zateznih kamata tekućih na glavnicu u razdoblju od 1. ožujka 1993. do 09. svibnja 2019., u iznosu od 146.978,20 kn te radi namirenja troškova ovršnog postupka.
9.2. Potvrđujući prvostupanjsko rješenje o ovrsi, drugostupanjski sud se poziva na praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske i obrazlaže da glavnica duga iznosi 5.000,00 kn, pri čemu je do 31. ožujka 1994. primijenjen obračun konformnom metodom pa je osnovica za obračun zatezne kamate do 31. ožujka 1994. glavnica uvećana za obračunatu zateznu kamatu, a osnovica za obračun zatezne kamate od 1. travnja 1994. iznosi 5.000,00 kn te je od 1. travnja 1994. primijenjen obračun zatezne kamate proporcionalnom metodom. Uzimajući u obzir da je 22. veljače 2011. izvršena uplata u visini od 5.590,68 kn i 17. studenog 2011. uplata od 80.220,56 kn, drugostupanjski sud ocjenjuje da ukupan dug iznosi 63.236,54 kn (glavnica 5.000,00 kn, zakonska zatezna kamata od 1. ožujka 1993. do 31. ožujka 1994. – konformna metoda obračuna, zakonska zatezna kamata od 1. travnja 1994. do 22. studenog 2011.-proporcionalna metoda obračuna), te da je plaćeno 85.811,24 kn (više plaćeno 22.574,70 kn). Pa kako je potraživanje ovrhovoditelja podmireno prije podnošenja prijedloga za ovrhu od 27. siječnja 2012. (koji je naknadno višestruko uređivan, te u konačnici uređen prijedlogom za ovrhu od 9. svibnja 2019.), drugostupanjski sud ocjenjuje ovršni prijedlog ovrhovoditelja neosnovanim u cijelosti.
10. Pravno shvaćanje drugostupanjskog suda nije pravilno.
11.1. U vezi s načinom obračuna kamata, važno je napomenuti da je do 31. ožujka 1994. bio propisan jedan način obračuna kamata (konformnom metodom bez obzira na razdoblje za koje se kamata obračunavala), a od 1. travnja 1994. drugi način za razdoblje kraće od godinu dana konformnom metodom, a za duže razdoblje jednostavnim kamatnim računom.
11.2. Primjena složenog kamatnog računa do 1. travnja 1994., propisana naprijed navedenim odredbama, koji podrazumijeva pripisivanje dospjelih kamata glavnici, bilo je i razumljiva i prihvatljiva s obzirom na tadašnju monetarnu i financijsku nestabilnost, visoku inflaciju i da je to bilo vrijeme visokih zateznih kamata, a sve iz razloga što se jedino na taj način mogao otkloniti negativni efekt, u to vrijeme, galopirajuće inflacije. Iz navedenog razloga se i obračunavanje zateznih kamata na navedeni način do 31. ožujka 1994. nije protivilo načelu monetarnog nominalizma pa je i "revalorizacija" glavnice primjenom konformne metode načina obračuna kamata imala svoju svrhu u korekciji načela monetarnog nominalizma, zbog čega takvim načinom obračuna kamata nije povrijeđeno niti načelo zabrane anatocizma, odnosno zabrane ograničenja, kapitalizacije dospjelih kamata.
11.3. Nakon 1. travnja 1994., upravo zbog stabilizacije monetarnog sustava i uvjeta relativno niske inflacije i nižih kamatnih stopa zakonodavac se odlučio na promjenu metode izračuna zateznih kamata te je potpuno prihvatljivo i jedino smisleno, a radi očuvanja glavnice, u prijelaznom razdoblju (do 31. ožujka 1994.) obračunate kamate pripisati glavnici i odrediti da na tako novu formiranu osnovicu (glavnicu s pripisanim dospjelim zateznim kamatama) obračunavaju zatezne kamate, jer svako drugačije tumačenje citiranih odredbi bilo bi protivno smislu, kako promjene metode obračuna kamata, tako i svrsi zakonske kamate te očuvanju vrijednosti glavnice.
11.4. U smislu navedenog, prihvaćeno je i pravno shvaćanje na sedmoj sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 21. studenoga 2019., a ono glasi:
"Primjenom dopuštenog složenog (konformnog) kamatnog računa (koji podrazumijeva pripisivanje dospjelih kamata glavnici) tako obračunate zatezne kamate u trenutku prijelaza na drugi način obračuna kamata (od 1. travnja 1994.) postale su sastavni dio glavnice, stoga je tako uvećana glavnica osnovica za obračun daljnjih zateznih kamata primjenom proporcionalne metode".
12.1. Nižestupanjski sudovi u ovom slučaju za predmetnu tražbinu nisu ocijenili je li pravilan obračun kamata do 1. travnja 1994. i nakon toga, je li pravilno izvršeno uračunavanje izvršenih nespornih isplate te je li ovršni prijedlog postavljen u skladu s naprijed izraženim shvaćanjem ovoga suda, odnosno radi li se, eventualno, o tome da je ovrhovoditelj u ovršnom prijedlogu tražio nepripadno uvećanu glavnicu (48.378,22 kn) te koliko iznose dospjele, a uplatama nepodmirene zatezne kamate.
12.2. Naime, iz sadržaja ovršne isprave te nalaza i mišljenja vještaka (list 103.) proizlazi da glavnica iznosi 5.000,00 kn, a da osnovica za daljnji obračun kamata na dan 31. ožujka 1994. iznosi 48.378,33 kn te da su izvršene isplate u ukupnom iznosu od 85.220,56 kn (17. studenoga 2011.), pri čemu i sam ovrhovoditelj navodi da je podmirena glavnica u iznosu od 5.000,00 kn.
12.3. Sud je stoga prilikom odlučivanja prethodno trebao utvrditi visini potraživanja ovrhovoditelja na dan 17. studenoga 2011., pri tom poštujući ranije navedeno pravno shvaćanje Građanskog odjela ovog suda, ali i zakonski red uračunavanja izvršenih uplata propisan odredbom čl. 172. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, dalje: ZOO). Prema toj odredbi ako dužnik pored glavnice duguje i kamate i troškove, prvo se namiruju troškovi, zatim kamate i napokon glavnica. Što se pak tiče uračunavanja uplata kojima se podmiruju zatezne kamate valja voditi računa o redu uračunavanja istorodnih obveza propisanog odredbom čl. 171. st. 2. ZOO, a prema kojoj se obveze namiruju redom kako je koja dospjela za ispunjenje, dakle u konkretnom slučaju, namiruju se prvo najstarije dospjele zatezne kamate.
13. Zbog pogrešnog pravnog pristupa nižestupanjski sudovi nisu utvrdili niti ocijenili je li ukupna tražbina ovrhovoditelja pravilno obračunata te je li izvršenim uplatama podmirena ili ne, zbog čega je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno i zbog toga nema uvjeta za preinaku pobijanog rješenja. Zbog navedenog je, na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP u vezi s čl. 19. st. 1. OZ, valjalo ukinuti nižestupanjska rješenja i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.
14. U nastavku postupka sud prvog stupnja će, vodeći računa o gore izraženom shvaćanju, upotpuniti činjenično stanje i donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku.
15. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi iz čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 23. veljače 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
