REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-11040/2021.

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I KE  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sutkinja – Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluke i Mirjane Margetić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog M.L., zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19.), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Imotski, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom, broj: Pp-640/2021 od 28. rujna 2021., u sjednici vijeća održanoj 23. veljače 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Imotski i potvrđuje pobijana presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom je okrivljeni M.L., na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.), oslobođen od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisan u izreci.

1.1. Istom presudom određeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude ovlašteni tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja granične policije Imotski je pravodobno podnio žalbu, u bitnom smatrajući da je tijekom postupka dokazano da je okrivljenik počinio terećeni prekršaj. Tužitelj predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj Sud, u skladu sa gore navedenom odredbom, pazi po službenoj dužnosti.

5. Naime, odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisan je i određen pojam nasilja u obitelji, te je u točki 3. propisano da je psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenosti, te je, dakle, jedan od konstitutivnih elemenata koji čine biće inkriminiranog prekršaja - povreda dostojanstva ili uznemirenosti, odnosno prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u svom zakonskom opisu sadrži i posljedicu.

6. Budući da činjenični opis prekršaja koji je okrivljeniku stavljen na teret optužnim prijedlogom ne sadrži navod iz kojeg bi proizlazila da je okrivljenik opisanim ponašanjem kod žrtvi nasilja prouzročio posljedicu u vidu povrede dostojanstva ili uznemirenosti, to je nedvojbeno da je u takvom činjeničnom opisu nedostajao jedan od konstitutivnih elemenata koji čini biće prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

7. Slijedom navedenog je pravilno prvostupanjski sud okrivljenog M.L., na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe obzirom da djelo, na način kako je činjenično opisano u optužbi, nije prekršaj. Pri tome se napominje da je prvostupanjski sud takvu odluku trebao donijeti već prilikom ispitivanja optužnog prijedloga, sukladno članku 161. stavku 5. Prekršajnog zakona, bez ulaženja u postupak. Ovakvo postupanje suda – na način da vodi postupak, pa potom donosi pobijanu presudu, nije u skladu sa ekonomičnošću i efikasnošću vođenja postupka, ali ne utječe na pravilnost odluke.

8. Tužitelju se posebno naglašava kako sud sudi na temelju činjeničnog opisa djela i činjenični opis mora biti jasan, sastavljen na način da se iz činjeničnog opisa jasno vidi što se okrivljeniku stavlja na teret tj. da iz opisa okrivljenikovog postupanja bude jasno u čemu se ostvaruje biće prekršaja koje mu se stavlja na teret. Ukoliko iz činjeničnog opisa izostanu navodi iz kojih jasno proizlaze svi elementi zakonskog opisa prekršaja, prekršaja nema i sud je dužan donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe jer djelo za koje se optužuje nije po propisu prekršaj.

9. Zbog naprijed izloženih razloga, žalbeni navodi tužitelja ukazuju se neosnovanima te je, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci.

Zagreb, 23. veljače 2022.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Martina Bastić, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Makarskoj u 3 otpravka: za spis i tužitelja.