REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-6373/2021
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Margetić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka kao zapisničara u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog D.K. zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/13., 126/19. i 84/21.) odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, II Policijske postaje Zagreb podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 14. Pp- 2993/2020 od 6. svibnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 23. veljače 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, II Policijske postaje Zagreb, prvostupanjska presuda se ukida i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni D.K. je na temelju odredbe čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona oslobođen optužbe da bi počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji s obrazloženjem, da nakon provedenog dokaznog postupka, ocjene i analize provedenih dokaza nije moguće sa sigurnošću utvrditi da bi okrivljenik počinio djelo prekršaja koje mu se stavlja na teret na način kako je to navedeno u optužnom prijedlogu te je prvostupanjski sud donio presudu kojom se oslobađa od optužbe postupajući prema načelu da u sumnji treba postupati u korist okrivljenika.
2. Protiv te presude ovlašteni tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava zagrebačka, II Policijska postaja Zagreb je pravodobno podnijela žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
3. Žalitelj ističe da je preuranjena odluka prvostupanjskog suda o oslobađanju okrivljenika optužbe jer iz iskaza svjedokinje K.Č. proizlazi da ju je okrivljenik više puta ošamario, više puta vrijeđao riječima „jebem ti mater, kurvo, jebat ću ti mater“ da nije prijavljivala događaje iz straha nego kada je djelatnica iz Centra za socijalnu skrb Susedgrad tražila intervenciju, da je svjedokinja na sudu ponovila iskaz navodeći da se policiji žalila na verbalni i fizički napad okrivljenika. Nadalje ističe da i okrivljenik i oštećenica tvrde da je došlo do fizičkog nasilja možda ne udaranjem zatvorenom šakom u predjelu tijela kako je to navedeno u optužnom prijedlogu ali je došlo do udaranja otvorenim dlanom ruke što također ima za posljedicu povredu dostojanstva žrtve, uznemirenost, odnosno fizičko nasilje.
4. Predlaže da se žalba prihvati, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje i da se okrivljenik proglasi krivim za počinjeni prekršaj.
5. Žalba je osnovana.
6. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona i jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika. Pritom je ovaj Sud utvrdio da pravilno žalitelj ističe da činjenično stanje u prvostupanjskom postupku nije u potpunosti i pravilno utvrđeno, odnosno preuranjena je odluka prvostupanjskog suda o oslobađanju optužbe okrivljenog D.K. iz razloga navedenih u prvostupanjskoj odluci.
7. Naime, po ocjeni ovog Suda prvostupanjski sud nije dao dostatne razloge za odluku o oslobađanju optužbe okrivljenog D.K.. Okrivljeni D.K. je ispitan na glavnoj raspravi održanoj 2. travnja 2021. godine te je između ostalog iskazao, da je u mjesecu kolovozu 2020. a nakon što je došao na posao pred oštećenu K.Č. da ga je ona fizički napala udarivši šakom pa da je on njoj vratio udarac otvorenim dlanom ruke, a nikakvog događaja u mjesecu rujnu u kojem bi bio incident sa oštećenicom se ne sjeća. Oštećena K.Č. je prilikom ispitivanja pred prvostupanjskim sudom 3. svibnja 2021. godine, između ostalog iskazala, da ne zna točno kada je došlo do problema oko vraćanja i ponovnog rentanja automobila koji je bio na njezino ime te kada je odbila ponovno ga uzeti u najam da je bila izložena u automobilu za vrijeme vožnje agresivnosti okrivljenika, da ju je okrivljenik više puta udario vanjskim djelom otvorenog dlana u lice, ali nikada za vrijeme zajedničkog života pa niti te prilike okrivljenik je nije udario zatvorenom šakom.
8. Prvostupanjski sud je u obrazloženju odluke o oslobađanju optužbe naveo da je okrivljenik porekao izvršenje prekršaja te ocjenjujući izvedene dokaze zaključio da nije mogao sa sigurnošću utvrditi je li okrivljenik počinio djelo prekršaja koje mu se stavlja na teret na način kako je to navedeno u optužnom prijedlogu, pa je odlučio kao u izreci prvostupanjske odluke.
9. Međutim, iz zapisnika o nastavku glavne rasprave dana 3. svibnja 2021. godine kada je ispitana svjedokinja K.Č., okrivljenik nije imao primjedbi niti prigovora na iskaz svjedokinje i po ocjeni ovog Suda imajući u vidu obranu okrivljenika i iskaz ispitane svjedokinje prvostupanjski sud je trebao u cilju utvrđivanja materijalne istine provesti dokaz suočenja između okrivljenika i svjedokinje jer je iskaz svjedokinje kontradiktoran obrani okrivljenika i obrnuto, a koje nesuglasje je potrebno otkloniti konfrontiranjem ispitanika oko spornih činjenica pri čemu je sud dužan ocjenjivati osim iskaza i držanje tijela, promjene izgleda i slično, a što je sve bitno za ocjenu suda o vjerodostojnosti i uvjerljivosti ispitanika.
10. Nadalje, prvostupanjski sud je u obrazloženju pobijane odluke između ostalog naveo da je izvršio uvid u iskaz svjedokinje te kako spisu prileže zapisnik o ispitivanju svjedokinje K.Č. sastavljen od Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II Policijske postaje Zagreb 16. listopada 2020. godine, a koji iskaz se može koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku i smislu odredbe čl. 158. st. 8. Prekršajnog zakona budući da je svjedokinja ispitana sukladno odredbama Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, te je prvostupanjski sud svakako trebao imati uvidu navedeni iskaz svjedokinje.
11. Osim toga, valja naglasiti da vrijeme počinjenja prekršaja nije bitan element kod djela za koji se okrivljenik tereti, te je prvostupanjski sud vezan isključivo na skup odlučnih činjenica od kojih je djelo sastavljeno, a vrijeme počinjenja prekršaja prvostupanjski sud može mijenjati ovisno o rezultatima dokaznog postupka.
12. Slijedom navedenog, trebalo je žalbu tužitelja prihvatiti, prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
13. Prvostupanjski sud će ponovno provesti dokazni postupak, odnosno ponovno izvesti sve do sada provedene dokaze, provesti dokaz suočenja između okrivljenika i oštećenice, pročitati i ocijeniti iskaz svjedokinje dan na zapisnik kod tužitelja, provesti i sve druge dokaze koje ocijeni potrebnim i nakon toga analizom i ocjenom svih provedenih dokaza i pravno relevantnih činjenica u ovom predmetu donijeti novu, valjano obrazloženu odluku.
14. Zbog navedenih razloga trebalo je u smislu odredbe čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 23. veljače 2022.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Stanislav Walaszek, v.r.
Mirjana Margetić,v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
