REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-1345/2022

Zagreb

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. M. C. i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbama okr. M. C. i okr. D. C., podnesenim protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru od 2. prosinca 2021., broj 42. Pp-3284/2021-8, u sjednici vijeća održanoj 23. veljače 2022.,

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbi okr. M. C. i okr. D. C., a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke pod I., žalbe okr. M. C. i okr. D. C. su bespredmetne.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Bjelovaru od 2. prosinca 2021., broj 42. Pp-3284/2021-8, okr. M. C. i okr. D. C. su proglašeni krivima da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji im je, svakome, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna u iznosu 900,00 kuna, koju su dužni platiti u roku 60 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečenih novčanih kazni, a obvezani su i na naknadu troškova prekršajnog postupka u ukupnom iznosu 246,49 kuna, svaki okrivljenik.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okr. M. C., po braniteljima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda M. Š. i V. R., zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak, a podredno da se preinači na način da ga se oslobodi od optužbe.

2.1. Žalbu je podnijela i okr. D. C., po branitelju odvjetniku I. V., zbog svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenica oslobodi od optužbe odnosno podredno da se ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Žalbe su bespredmetne.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je, ispitivanjem prvostupanjske presude po službenoj dužnosti u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), ovaj sud utvrdio da je počinjena apsolutna bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.

5. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku, između ostalog, temeljio i na iskazu koji je okr. M. C. dao 6. rujna 2021. u PP Križevci u svojstvu svjedoka.

5.1. Međutim, s obzirom da okr. M. C. u ovom postupku ima svojstvo okrivljenika, njegov svjedočki iskaz nije mogao biti korišten kao dokaz u ovom prekršajnom postupku i na njemu se pobijana presuda nije mogla temeljiti, jer time izravno dolazi do miješanja procesnih uloga okr. M. C. Naime, prema Zapisniku o ispitivanju okr. M. C. od 6. rujna 2021. u PP Križevci, nema nikakve sumnje da je ovaj okrivljenik, te prilike, sa svim potrebnim zakonskim upozorenjima, ispitan u svojstvu svjedoka. Međutim, okolnost da okr. M. C., u ovom prekršajnom postupku, ima procesni status okrivljenika, a u izvidima prekršaja je ispitan u svojstvu svjedoka, priječi uporabu predmetnog iskaza, jer bi time došlo do miješanja njegovih procesnih uloga. Ovo neovisno o tome što su okr. M. C. i okr. D. C. optuženi da su jedan prema drugome počinili prekršaj nasilja u obitelji, a što znači da istovremeno imaju i status žrtve nasilja, jer, s obzirom da im je optužbom stavljeno na teret da su počinili prekršaj nasilja u obitelji, oni, u procesnom smislu, imaju status okrivljenika, i njihova prava i obaveze, zakonitost dokaza i sva druga procesno relevantna pitanja moraju se procjenjivati isključivo kroz njihovu procesnu poziciju okrivljenih u prekršajnom postupku.

5.2. Ista osoba u jednom prekršajnom predmetu ne može imati više procesnih uloga, jer Prekršajni zakon, kao i Zakon o kaznenom postupku, različito reguliraju prava i dužnosti okrivljenika i svjedoka u pogledu njihovog iskazivanja. Upozorenja okrivljeniku se bitno razlikuju od upozorenja svjedoku upravo u pogledu dužnosti istinitog iskazivanja. Dakle, razlog zabrane komunikacije funkcije okrivljenika i svjedoka jest inkopatibilnost njihovih procesnih uloga, tako da ista osoba ne može u istom prekršajnom postupku bit i okrivljenik i svjedok. Iz navedenog razloga, takva saznanja ne mogu biti dokaz i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal.

5.3. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi prethodno naveden nezakonit dokaz (Zapisnik o ispitivanju okr. M. C. u svojstvu svjedoka) od 6. rujna 2021. u PP Križevci te ga u obrazloženju presude ocjenjuje i analizira i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o krivnji oboje okrivljenih. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona.

6. Iz navedenih razloga, trebalo je ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

7. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, na odgovarajući način, otkloniti istaknute bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, provesti dokazni postupak te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku.

8. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 23. veljače 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 6 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike, branitelje i tužitelja.