REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 450/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Viktorije Lovrić, Marine Paulić i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog z. z. m. o., OIB:…, Z., M. 3, kojeg zastupa punomoćnica B. N., protiv tuženika E. T., OIB:…, iz S., I. G. 40, kojeg zastupa punomoćnik T. K., odvjetnik u Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1896/2018-3 od 10. ožujka 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-1491/15-54 od 19. siječnja 2018., u sjednici održanoj 22. veljače 2022.
r i j e š i o j e:
Prihvaća se revizija tuženika, ukidaju se presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1896/2018-3 od 10. ožujka 2020. i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-1491/15-54 od 19. siječnja 2018. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku tužitelju isplatiti 6.765,75 kn s pripadajućom zateznom kamatom pobliže određenom izrekom presude te mu naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 712,00 kn.
2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika i potvrđena je prvostupanjska presuda.
3. Ovaj sud, ocijenivši da je potrebno preispitati dosadašnju praksu, rješenjem ovog suda broj Revd-2505/2020-2 od 25. studenoga 2020. tuženiku dopustio je podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1896/2018-3 od 10. ožujka 2020. u odnosu na pitanja:
"Je li parnični sud u smislu odredbe čl. 12. ZPP vezan rješenjem upravnog tijela, konkretno rješenjem HZMO-a kojim je osiguraniku priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad iz razloga ozljede na radu 50% i zbog bolesti 50%, ako ne postoji identitet stranaka u postupku?
Je li parnični sud vezan rješenjem upravnog tijela konkretno rješenjem HZMO- a kojim je osiguraniku priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad iz razloga ozljede na radu 50% i zbog bolesti 50%, neovisno o rezultatu cjelokupnog dokazivanja provedenog u parničnom postupku?
Je li sud u parničnom postupku koji se vodi radi naknade štete ovlašten utvrđivati postojanje adekvatne uzročno-posljedične veze između protupravne štetne radnje i štete, kao jedne od općih pretpostavki odgovornosti za štetu tuženika u slučaju kad egzistira pravomoćno i konačno rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kojim je osiguraniku priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad iz razloga ozljede na radu 50% i zbog bolesti 50%?".
4. Postupajući po navedenom dopuštenju tuženik protiv drugostupanjske presude podnio je reviziju iz čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), temeljeći reviziju na tvrdnji o pogrešnoj primjeni materijalnog prava. Predlaže da ovaj sud preinači nižestupanjske presude odbijanjem tužbenog zahtjeva u cijelosti, odnosno da ih ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
5. U odgovoru na reviziju tužitelj osporava njenu osnovanost i predlaže reviziju odbiti.
6. Revizija je osnovana.
7. U povodu revizije iz čl. 382. ZPP-a revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena (čl. 391. st. 1. ZPP-a).
8. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete u iznosu od 6.765,75 kn koji iznos predstavlja razmjerni dio mirovine osiguranika tužitelja koji je iznos tužitelj isplatio svom osiguraniku u razdoblju od 18. rujna 2012. do 31. prosinca 2013.
9. 1. Nižestupanjski sudovi tužbeni zahtjev ocijenili su osnovanim pošavši od utvrđenja
- da je osiguranik tužitelja V. V. ozlijeđen kao radnik obrta „K. g.“ u vlasništvu tuženika;
- da je rješenjem tužitelja broj 43406 od 16. listopada 2012. V. V. priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu u omjeru od 50% i zbog bolesti u omjeru od 50%;
- da je tuženik kao poslodavac koji nije osigurao sigurne uvjete rada odgovoran za štetu.
9. 2. Pritom nižestupanjski sudovi otklonili su kao neosnovane tvrdnje tuženika da invalidnost tužitelja nije u uzročno posljedičnoj vezi s ozljeđivanjem na radu uz obrazloženje da je suprotno utvrđeno pravomoćnim rješenjem tužitelja, kojim rješenjem da je sud u ovoj pravnoj stvari vezan u smislu odredbe čl. 12. st. 1. ZPP-a.
10. Pravilno je zaključivanje nižestupanjskih sudova da sudovi nisu ovlašteni ispitivati pravilnost i zakonitost odluke nadležnog upravnog tijela kojom je osiguraniku tužitelja priznato pravo na invalidsku mirovinu jer je o pravima iz mirovinskog osiguranja ovlašten odlučivati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Međutim, u konkretnom postupku to sudovi nisu ni činili, jer neovisno o činjenici da je izrekom rješenja kao uzrok invaliditeta navedena i ozljeda na radu u omjeru od 50%, koja činjenica je u ovom postupku sporna, pravo osiguranika na invalidsku mirovinu ne ovisi o ishodu ovog postupka.
11. Načelno, sud je vezan za odluku upravnog tijela, ali ta ga odluka obvezuje samo u granicama njegove pravomoćnosti o tome postoji li neko pravo ili pravni odnos, a isto tako ono obvezuje samo ako postoji identitet stranaka u postupku, odnosno ako je stranka, barem kao zainteresirana osoba, sudjelovala u postupku. Utvrđivanje uzroka i omjera uzroka u nastanku invalidnosti, kao odlučnih okolnosti za pitanje naknade štete u smislu odredbi čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15 i 120/16 - dalje: ZMO) u nadležnosti je parničnog suda, pa stranka koja nije sudjelovala u upravnom postupku utvrđenjem iz upravnog rješenja nije vezana.
12. Zbog pogrešnog pravnog pristupa sudovi nisu raspravili je li tuženik, kao zainteresirana osoba, sudjelovao u postupku donošenja upravnog rješenja. Ako je sudjelovao, tada tuženika upravno rješenje veže i u dijelu kojim je odlučno o postojanju uzročno posljedične veze između ozljeđivanja tužitelja na radu i nastale invalidnosti, dok u protivnom navedenim utvrđenjima nije vezan.
13. Kako slijedom iznesenog nema uvjeta za preinaku presude valjalo je na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a riješiti kao u izreci.
Zagreb, 22. veljače 2022.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil,v.r.
