Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

17 Pr-997/2021-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu Iris Živković, u pravnoj stvari tužitelja E. Č. iz K. S., OIB:…, zastupane po pun. I. J., odvjetniku u O. J. & partneri d.o.o. S., a on po zamjeniku pun. A. S., odvjetničkom vježbeniku u OU M. P., odvjetnika u Š., protiv tuženika: S. strukovne škole kralja Z. iz K., OIB:…, zast. po pun. K. D., tajnici škole, radi isplate, nakon održane javne glavne rasprave dana … godine u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja te punomoćnika tuženika, a na ročištu održanom povodom objave presude dana … .godine,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku S. strukovna škola kralja Z. iz K., OIB:…, u roku od 15 dana, isplatiti tužiteljici E. Č. iz K. S., OIB:…, ukupan bruto iznos od 7.389,05 kn, sa zakonskim zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak sve tekućim na pojedinačne bruto iznose od:

- 524,81 kn tekućim od 16.veljače 2016.g. do isplate,

- 527,58 kn tekućim od 16.ožujka 2016.g. do isplate,

- 528,89 kn tekućim od 16.travnja 2016.g. do isplate,

- 527,85 kn tekućim od 16.svibnja 2016.g. do isplate,

- 527,21 kn tekućim od 16.lipnja 2016.g. do isplate,

- 526,43 kn tekućim od 16.srpnja 2016.g. do isplate,

- 632,98 kn tekućim od 16.kolovoza 2016.g. do isplate,

- 634,80 kn tekućim od 16.rujna 2016.g. do isplate,

- 648,46 kn tekućim od 16.listopada 2016.g. do isplate,

- 650,13 kn tekućim od 16.studenog 2016.g. do isplate,

- 641,49 kn tekućim od 16.prosinca 2016.g. do isplate,

- 762,01 kn tekućim od 16.siječnja 2017.g. do isplate i

- 256,41 kn tekućim od 16.veljače 2017.g. do isplate

po stopi zateznih kamata propisanoj u članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima koja se primjenjuje na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava, a određuje se za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju na ime parničnog troška iznos od 4.312,50 kn, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate, po stopi zateznih kamata propisanoj u članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima koja se primjenjuje na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava, a određuje se za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

R i j e š i o j e

Utvrđuje se da je predmetna tužba povučena u dijelu koji glasi:

Nalaže se tuženiku S. strukovna škola kralja Z. iz K., OIB:…, u roku od 15 dana, isplatiti tužiteljici E. Č. iz K. S., OIB:…, bruto iznos od 524,55 kn, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.siječnja 2016.g. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom raspravljanja navodi da je u utuženom razdoblju bio u radnom odnosu kod tuženika temeljem ugovora na radu.

Tuženik kao poslodavac da predstavlja javnu službu u smislu odredbe čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama.

Dana 23.studenog.2006.g,. između Vlade Republike Hrvatske (dalje Vlade RH) i sindikata javnih službi da je sklopljen Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, kojim da je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za 6 % godišnje tijekom 2007., 2008. i 2009. godini.

Dana 13.svibnja 2009.g.među istim strankama da je zaključen Dodatak sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, kojim Dodatkom osnovica za plaće u javnim službama da je privremeno zamrznuta na razinu 2008.g., na iznos od 5.108,84 kn, dok povećanje osnovice za preostalih 6 % iz 2009. godine što bi činilo 5.415,37 kn da je sporazumno odgođeno sukladno uvjetima iz članka 3. Dodatka sporazuma.

Dana 26.listopada 2011.g. stranke da su sklopile Izmjene i dopune Dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, koji tekst da je usvojen i Arbitražnom odlukom od dana 7.prosinca 2011.g.

Sukladno odredbi članka XI st. 4. Izmjena i dopuna Dodataka Sporazumu ugovoreno trajanje istog Dodatka da je 5 godina, te su navedeni ugovori zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz članka 199. st. 1. Zakona o radu (NN 93/14), bili u primjeni do 26.siječnja 2017.g..

Vlada RH i sindikati javnih službi da su dana 28.prosinca 2012.g. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka sporazumu radi pojašnjenja primjene članka IV st.5 u vezi s člankom VI st.1. Izmjena Dodatka Sporazumu.

Uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III Izmjena Dodatka sporazumu da su ispunjeni 04.prosinca 2015., međutim tuženik kao poslodavac koji je javna služba, da je propustio isplatiti plaću u skladu s povećanom osnovicom. Naime odredbom članka III Izmjene Dodatka sporazumu da je ugovoreno da će „Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim izmjenama i dopunama.“ Dana 28.Kolovoza 2015.g. Državni zavod za statistiku (nastavno: DZS) da je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,2%u odnosu na isto tromjesečje 2014.g. Isti statistički pokazatelji da su potvrđeni i procjenom DZS-a od dana 4. rujna 2015. godine.

Dana 27.studenog 2015.g. DZS da je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. godine u kojoj da se navodi kako je BDP realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Isti statistički pokazatelji da su potvrđeni i procjenom DZS-a od dana 4.prosinca 2015.g., a BDP da je dalje nastavio rast te je 04.ožujka 2016.g. DSZ objavio procjenu tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015.g. kada je utvrđeno da je BDP realno veći za 1,9% u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.

20.listopada 2016.g. DSZ da je objavio priopćenje za javnost povodom objave usklađenih tromjesečnih podataka BDP-a od prvog tromjesečja 2014.g. do drugog tromjesečja 2016.g.prema BDP-u za 2014.g., te iz istog da jasno proizlazi kako su uvjeti za povećanje osnovice iz članka III Izmjena dodatka ispunjeni dana 04.prosinca 2015.g..

Iz revidiranih podataka da proizlazi da bi kvartalna stopa rasta BDP za drugi kvartal 2015. iznosila 1,24561%, dok bi za treći kvartal iznosila 2,78247%. Kako je odredbom članka III Izmjena dodatka utvrđeno je da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji DZS-a ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, a iz naprijed navedenih službenih pokazatelja DZS-a,da je razvidno je da se uvjet iz članka III Izmjena dodatka ispunio u studenom 2015. godine obzirom da je aritmetička sredina realnog rasta BDP-a u drugom i trećem tromjesečju 2015. godine iznosila upravo 2% ([1,2% + 2,8%] / 2 = 2%) to da se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn imala tužitelju isplaćivati počevši s plaćom za mjesec prosinac 2015. godine, a sve sukladno odredbi članka VII c Izmjena dodatka. Tuženik međutim tužitelju da je plaću od prosinca 2015. godine do siječanj 2017. godine, i nadalje isplaćivao primjenom osnovice iz 2008. godine u iznosu od 5.108,84 kn čime da je tužitelja oštetio za znatan iznos.

Daljnja povećanja osnovice plaće u javnim službama uz ispunjenje određenih uvjeta da su predviđena odredbama članka IV Izmjena dodatka, shodno kojima je st.1 propisano da će se točno 6 mjeseci nakon objave podataka iz članka III Izmjena i dopuna, ugovorne strane utvrditi odnos pariteta između pariteta mjesečne osnove bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za 12 mjeseci u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i istog pariteta u 2008.g., a sve prema podacima DZS-a Republike Hrvatske.

Shodno statističkim podacima DZS-a, koji su sukladno članku VIIb Izmjene dodatka ugovornim stranama uredno dostavljani, da proizlazi da je paritet za 2015.g. iznosio 85,9:100, a shodno čl.VIIb.st..3.i 8. Izmjena dodataka, za 2008.g. da je iznosio 87,9:100 , pa primjenom čl.IV st.1 Izmjena dodatka da proizlazi da bi paritet iz 2015.g. bio za 2,28% manji od pariteta za 2008.g..

Kako čl.IVst.2 Izmjena dodatka da je određeno da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008.g.prvog slijedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike, osnovica za obračun plaća korigirati na način da će se ista uvećati za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredni RH u tekućoj godini s ciljem očuvanja pariteta iz 2008.g., to sindikati javnih službi da su 02.lipnja 2016.g. pozvali Vladu RH da sukladno članku IV Izmjena dodatka utvrdi kvocijent iz čl.IV st.1 Izmjena dodatka, na koji poziv Vlada RH da se oglušila, slijedom čega da se kvocijent pariteta iz članka IV st.1.ima smatrati utvrđenim dana 04.lipnja 2016.g., obzirom je DZS svoje podatke objavio 04.studenog 2015.g., čime da se počam od plaće za srpanj 2016.g.osnovica trebala uvećati za daljnjih 1,14%.

Shodno čl.IV st.3 Izmjena dodatka pet mjeseci nakon korigirane osnovice istu da je valjalo uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008.g., čime da se osnovicu plaće za mjesece prosinac 2016.g. i siječanj 2017.g. trebalo uvećati za daljnjih 1,14%.

Slijedom navedenog osnovica za period od prosinca 2015.g. do lipnja 2016.g. da je trebala iznositi 5.415,37 kn, za period od srpnja do studenog 2016.g. 5.477,11 kn, a za period od prosinca 2016.g. do siječnja 2017.g. 5.539,55 kn, po koji osnovicama tužiteljica da je izračunala utuženu razliku plaća.

Sijedom navedenog smatrajući da joj tuženik duguje razliku plaće tijekom navedenog razdoblja uvećanu za zakonsku zateznu kamatu za svaki mjesečni iznos neisplaćene razlike plaće, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, tužiteljica tužbom od dana 09.veljače 2021.g, a nakon djelomičnog povlačenja iste, predlaže da sud nakon provedenog postupka prihvati tužbeni zahtjev, te obveže tuženika na isplatu joj dužne svote s pripadajućim kamatama, te da joj naknadi parnični trošak.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva tužitelja, te ističe prigovor zastare potraživanja. Isti naime osporava pravnu valjanost Sporazuma od 23.studenog 2006.g., Dodatka Sporazumu od 13.svibnja 2009, Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011.g., te Arbitražne odluke od 07.studenog 2011.g. tvrdeći da je na strani jednog od pregovarača, odnosno Sindikata bilo nedostataka, obzirom da Izmjene i dopune nisu potpisane od svih Sindikata koji su pregovarali s Vladom RH. Osim navedenog isti smatra da nisu ispunjeni uvjeti za primjenu odredbe članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011.g.,jer pozivajući se na ograničeno vremensko važenje od 5 godina, isti smatra da je trajanje isteklo 25.listopada 2016.g., čime da bi otpala pravna osnova za uskladbu plaća.

Tuženik podredno čini djelomično spornom i visinu predmetnog potraživanja i to u dijelu koji premašuje njegov, spisu priloženi izračun uvećanja osnovice sačinjen u smislu članka III Izmjena dodatka, do koje visine isti predmetno potraživanje čini nespornim. Protivljenje tuženika visini odnosi se zapravo na daljnje zatraženo uvećanje razlike plaće, za koje je među strankama nesporno da se odnosi na usklađivanje pariteta, kojem potraživanju se tuženik protivi.

Tuženik je iskazao svoj pristanak na djelomično povlačenje predmetne tužbe pobliže navedeno u izreci rješenja.

3.U dokaznom postupku su izvedeni dokazi pregledom i čitanjem Ugovora o radu sklopljenog između stranaka, Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23.studenog 2006.g., Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13.svibnja 2009.g., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011.g., Arbitražne odluke od 7.prosinca 2011.g., Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28.prosinca 2012.g., Odluke o visini osnovice od 29.prosinca 2016.g., poziva Vladi RH Od 02.lipnja 2016.g.priopćenja za javnost DZS- a od 28.kolovoza.2015.g. i 27.studenoga 2015.g.,04.ožujka 2016.g., te 20.listopada 2016.g. procjene tromjesečnog BDP-a za drugo i treće tromjesečje 2015. /ESA 2010) od 4.rujna 2015.g., procjene tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. /ESA 2010) od 4.prosinca 2015.g., obračunskih isprava za isplatu plaće tužitelja za utuženo razdoblje, tužiteljeva izračuna utužene razlike plaće, podataka DZS o stopama rasta BDP od 3.siječnja 2018.g., Zaključaka sa sastanka 8.prosinca 2016.g. s profesorima pravnih fakulteta u RH, Katedri radnog prava na temu sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama te tuženikova izračuna razlike plaće koju je tužiteljica primila u utuženom razdoblju i koja bi joj trebala pripasti da je osnovica bila 5.415,37 kn..

Slijedom činjenice da su se stranke suglasile da se djelomično protivljenje tuženika visini zatraženog potraživanja odnosi samo na razlikovni dio izračuna tuženika i izračuna tužitelja, koja oba izračuna razlike plaće prileže predmetnom spisu, te da su isti suglasni da se taj razlikovni dio zapravo odnosi na usklađivanje pariteta,što tuženik kod svojeg izračuna razlike plaće nije uzeo u obzir, te mu se protivi, sud je odustao od izvođenja dokaza financijsko računovodstvenim vještačenjem, smatrajući u takvim okolnostima taj dokaz suvišnim .

4.Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čanka 8 Zakona o parničnom postupku(Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje ZPP) sud je utvrdio osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja. .

5.Nije sporno da je tužitelj zaposlenik tuženika koji kao poslodavac predstavlja javnu službu, te da je tuženik za utuženo razdoblje tužitelju obračunao i isplatio plaće po bruto osnovici od 5.108,84 kn, kako je to razvidno i iz spisu priloženih obračunskih lista.

Nitko od stranaka ne spori službene podatke Državnog zavoda za statistiku (dalj: DZS).

6.Sporno je da li je tuženik bio u obvezi tužitelju u utuženom razdoblju obračunati i isplatiti plaću po bruto osnovici 5.415,37 kn, a temeljem čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26.listopada 2011.g.(dalje Izmjena dodatka) i Arbitražne oduke od 07.prosinca 2011.g., čije valjanosti isti spori, pri tom podredno ne osporavajući visinu utuženog potraživanja u tom dijelu.

Sporno je utuženo potraživanje u dijelu u kojem tužitelj nadalje zahtijeva razliku plaće daljnjim uvećanjem osnovice na ime usklađivanja pariteta.

7. Pitanje osnovice za obračun plaće u javnim službama bilo je regulirano Sporazumom o osnovici za plaće u javnim službama, kojeg su 23.studenog 2006.g. sklopili Sindikati javnih službi navedeni u njemu, s jedne strane, i Vlada RH, s druge strane, a kojim je ugovoreno povećanje osnovice za plaće u javnim službama za po 6% u 2007., 2008. i 2009.g..

7.1. 13 svibnja 2009.g. Vlada Republike Hrvatske sa sindikatima sklapa Dodatak Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23.studenog 2006.g., kojim je između ostalog, ugovoreno da se s danom potpisa toga Sporazuma primjenjuje osnovica za izračun plaće za službenike i namještenike iz 2008..g. u visini od 5.108,84 kn bruto (čl. II.), te je točkom III. reguliran "način povrata" osnovice, i to na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5,415,37 kn nakon što službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te su u članku IV odredili i način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS u javnim službama(koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj.

7.2. U listopadu 2009.g. na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovicama plaće u javnim službama (Narodne novine br. 124/09) a istim je izmijenjen članak 2. na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje KU zaključenim između Vlade RH i Sindikata javnih službi, a ako KU nije potpisan do donošenja državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom te je čl. 3. propisano da do utvrđivanja nove osnovice plaće u javnim službama na temelju čl. 2. ovog Zakona primjenjuje se osnovica plaće u javnim službama utvrđena Dodatkom sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenim između Vlade RH i Sindikata javnih službi dana 13.svibnja 2009.g.

7.3.Člankom 51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za službenike i namještenike u javnim službama sklopljenim 4.listopada 2010.g.. ugovoreno je da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13.svibnja 2009.g. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25.studenog 2006.g. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima. Isto je propisano i TKU-om za službenike i namještenike u javnim službama od 12.prosinca 2012.g.( Narodne novine br 141/12-dalje TKU/12) u članku 51.st.3.

7.4. Potom su 26. listopada 2011. godine uslijedile Izmjene i dopune Dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Izmjene dodatka), a tekst Izmjena i dopuna dodatka usvojen je Arbitražnom odlukom od 07. prosinca 2011. godine, koja prileži spisu, a sastav koje arbitraže čine i predstavnici Vlade Republike Hrvatske.

Sukladno odredbi članka XI stavka 4. Izmjena dodatka, ugovoreno trajanje Dodatka i Izmjena dodatka je 5 godina.

Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi donijeli su 28. prosinca 2012. godine Vjerodostojno tumačenje Izmjena dodatka kojim je pojašnjena primjena članka IV stavka 5. u vezi s člankom VII stavkom 1. Izmjena i dopuna dodatka. Odredbom članka III Izmjena i dopuna dodatka ugovoreno je da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.“.

Uslijedila su pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora koja su temeljem članka 199. stavka 1. Zakona o radu, bili u primjeni do 26. siječnja 2017. godine.

8.Prigovor tuženika o pravnoj nevaljanosti (ništetnosti) Izmjena i dopuna Dodatka sporazuma i Arbitražne odluke od 07.prosinca 2011.g. koja potvrđuje sadržaj odredbe članka III Izmjena i dopuna Dodatka sporazuma , nije osnovan. Naime, Odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske brojRev-408/12 i Odlukom Ustavnog suda RH broj:U-IIV3535II2 utvrđeno je da izmjene Kolektivnog ugovora(u daljnjem tekstu KU)ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika kolektivnog ugovora te da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora. Slijedom navedenog smatra se, protivno navodima tuženika, da je sindikat u pregovorima pravilno zastupljen i onda kad drugi zastupljeni sindikat kod poslodavca iz bilo kojeg razloga odbije sudjelovati u pregovorima.

Štoviše, u odnosu na prigovore tuženika o pravnoj valjanosti Sporazuma od 23.studenog 2006.g., Dodatka Sporazumu od 13.svibnja 2009.h. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011.g., te Arbitražne odluke od 07.studenog 2011.g., za istaknuti je da ni jedan od potpisnika pa ni Vlada Republike Hrvatske, iste nije osporio u zakonom predviđenom postupku. Sukladno navedenom, Izmjene i dopune Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 26.10.2011.g., obvezuju kako RH, tako i tuženika u čije ime i za čiji račun je Vlada RH sa sindikatima javnih službi i sklopila isti.

9. Neosnovan je i prigovor tuženika o neispunjenju uvjeta za primjenu članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu. Naime člankom VII Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog bruto društvenog proizvoda trajao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP proizvod zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja navedenih u članku III-V Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu.

I Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci br Rev-1111/2020 od 01.prosinca 2020.g. je potvrdio i detaljno argumentirao stajalište da dan početka primjene uvećane osnovice iz čl.III u javnim službama nije odgođen primjenom odredbe članka VII st.1 Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26.listopada 2011.g. za tri godine, iako je realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježio negativan rast od listopada 2011.g. do rujna 2014.g., jer se odredba člana VII izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma odnosi na usklađivanje pariteta( čl.IV i čl.V).

Iz navedenog,a primjenom članka III kojim je i utvrđena osnovica od 5.415,37 kn bruto, proizlazi da se ista odnosi na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjeta za povećanje osnovice pa nadalje, odnosno ubuduće.

10.Nesporno je prema službenim podacima DZS-a da je negativni rast BDP-a trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011.g.do trećeg tromjesečja 2014.g., dakle 12 tromjesečja uzastopno, za koje vrijeme je uskladba bila odgođena.

10.1. Prema priopćenju za javnost DZS-u u drugom je tromjesečju 2015.g. zabilježen rast BDP-a za 1,2%, te u trećem za 2,8%.u odnosu na ista tromjesečja prethodne godine, pa je sasvim jasno da je time za dva tromjesečja uzastopno došlo do rasta međugodišnjeg realnog tromjesečja prosječno 2%( mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja , odnosno 1,2%+2,8%=4%:2=2%), tako da su krajem 2015.g. ispunjeni uvjeti iz članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu za primjenu osnovice za obračun plaće u javnim službama od 5.415,37 kn bruto.

11. Što se tiče samog načina primjene osnovice, a s obzirom da se plaće u javnim službama isplaćuju iz državnog proračuna, te da ih tuženik sam niti ne obračunava, već to čini preko Centralnog obračuna plaća, do primjene navedene osnovice plaća nije moglo doći "automatizmom", već je Vlada RH koja je sklopila sve navedene pravne poslove, uključujući i Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26.listopada 2011.g. u ime i za račun svih poslodavaca iz javnih službi trebala i osigurati sve materijalne i formalne pretpostavke da poslodavci, pa tako i tuženik, mogu ispuniti svoje obveze pri tome uključujući i povećanje osnovice kada su se za to ispunili uvjeti, a što je u konkretnom i bio slučaj.

12.Naposljetku, treba ukazati i da su se prema čl. 6.st.1. TKU od 12.prosinca 2012.g., a kojim je potvrđena valjanost Dodatka Sporazumu od 13.svibnja 2009.g., te svih njegovih izmjena i dopuna ili novih sporazuma koji se na njega nastavljaju, stranke obvezale primjenjivati ovaj Ugovor u dobroj vjeri, a prema st.2. tog. čl., ako zbog promjene okolnosti koje nisu postojale, niti su bile poznate u trenutku zaključenja ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi izvršavati ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće jednostrano prekršiti ovaj Ugovor, nego će drugoj strani predložiti izmjenu, a osim toga, prema općoj odredbi čl. 4. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine br.35/05, 41/08, 125/11, 78/16 i 29/18-dalje ZOO) o zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa, sudionici su dužni se pridržavati načela savjesnosti i poštenja, a s obzirom na izneseno Vlada RH očito tako nije postupala, pa zbog navedenog tužitelj ima pravo da se u utuženom razdoblju plaća obračuna i isplati po osnovici od 5.415,37 kn bruto, budući da je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužitelju obračunata i isplaćena plaća u utuženom razdoblju, jer je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto), pa je cijeneći sve naprijed navedeno, sud u ovom dijelu utvrdio osnovanim potraživanje tužitelja,.

12.1.Daljnja povećanja osnovice plaće u javnim službama predviđena su odredbama članka IV Izmjena dodatka, shodno kojima je st.1 propisano da će se točno 6 mjeseci nakon objave podataka iz članka III Izmjena i dopuna, ugovorne strane utvrditi odnos pariteta između pariteta mjesečne osnove bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za 12 mjeseci u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i istog pariteta u 2008.g., a sve prema podacima DZS-a Republike Hrvatske. Shodno statističkim podacima DZS-a, koji su sukladno članku VIIb Izmjene dodatka ugovornim stranama uredno dostavljani, mjesečna osnova bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za 12 mjeseci u 2015.g.iznosila je 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u Republici Hrvatskoj za isto razdoblje iznosila 7.247,50, iz čega proizlazi da je paritet za 2015.g. iznosio 85,9:100, dok je shodno čl.VIIb.st..3.i 8. Izmjena dodataka za 2008.g. iznosio 87,9:100, pa primjenom čl.IV st.1 Izmjena dodatka proizlazi da bi paritet iz 2015.g.(85,9/100 / 87,9/100=97,72%) bio za 2,28% manji od pariteta za 2008.g.. Kako čl.IVst.2 Izmjena dodatka propisuje da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008.g.prvog slijedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike, osnovica za obračun plaća korigirati na način da će se ista uvećati za polovicu utvrđene razlike, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008.g., to su sindikati javnih službi dopisom da su 02.lipnja 2016.g. pozvali Vladu RH da sukladno članku IV Izmjena dodatka utvrdi kvocijent iz čl.IV st.1 Izmjena dodatka, te nema dokaza da se Vlada odazvala to pozivu, slijedom čega se kvocijent pariteta iz članka IV st.1.smatra utvrđenim dana 04.lipnja 2016.g., a sve obzirom je DZS svoje podatke objavio 04.studenog 2015.g., što čini osnovanim uvećanje osnovice počam od plaće za mjesec srpanj 2016.g. za daljnjih 1,14%.

Shodno čl.IV st.3 Izmjena dodatka pet mjeseci nakon korigirane osnovice istu da je valjalo uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008.g., čime da se osnovicu plaće za mjesece prosinac 2016.g. i siječanj 2017.g. trebalo uvećati za daljnjih 1,14%.

Slijedom navedenog osnovani su navodi tužitelja o visini osnovice za period od prosinca 2015.g. do lipnja 2016.g. u svoti od 5.415,37 kn, za period od srpnja do studenog 2016.g. u svoti od 5.477,11 kn, te za period od prosinca 2016.g. do siječnja 2017.g. u svoti od 5.539,55 kn, po kojim osnovicama je tužiteljica izračunala utuženu razliku plaća kako to proizlazi iz spisu priloženog joj obračuna, slijedom čega je valjalo prihvatiti zahtjev iste i presuditi kao u točci 1.izreke ove presude, pri tome ne nalazeći osnovanim tuženikov istaknuti prigovor zastare potraživanja, obzirom da tužiteljica nakon djelomičnog povlačenja predmetne tužbe, potražuje naknadu razlike plaće počam od mjeseca siječnja 2016.g., koja plaća se shodno odredbi čl. 92.st.3 Zakona o radu (Narodne novine br.93/14) isplaćuje najkasnije do 15-og dana slijedećeg mjeseca, slijedom čega se, a u svezi s odredbom članka 139 istog Zakona i članka 183 ZOO-a, obzirom da je predmetna tužba podnesena 09.veljače 2021.g. zaključuje da zastara potraživanja predmetne naknade razlike plaće nije nastupila ni za mjesec siječanj 2016.g., jer bi dospijeće iste bilo 15-og dana mjeseca veljače s tijekom kamate od prvog slijedećeg dana, a ni za preostale mjesece .

12.2. Na dosuđeni iznos naknade plaće izuzev na dio iznosa poreza na dohodak i prireza sadržanih u dosuđenoj brutto razlici plaće, (u smislu članka 92.st4. Zakona o radu ( Narodne novine br.93/14, 127/17, 98/19),tužitelj ostvaruje pravo na zakonske zatezne kamate u smislu odredbe članka 29.st.1 ZOO-a, po stopi određenoj člankom 29.st.2 ZOO-a a koje teku za prethodni mjesec sukladno odredbi članka 92.st.3 Zakona o radu..

13.Odluka o parničnom trošku temelji se odredi članka 151., 154.st.1., 155. i 164. Zakona o parničnom postupku, te na odredbama Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika Tbr. 7.t.1, i 9.t.1.i 3.i 5., pa je tužitelju shodno uspjehu mu kao opravdan priznat parnični trošak kojeg je isti imao za zastupanje po kvalificiranom punomoćniku, i to za sastav tužbe u visini od 75 bodova, te za zastupanje na ročištu od 20.listopada 2021.g.i 19.siječnja 2022.g. u visini od po 75 bodova za svako, pristup ročištu od 24.studenog 2021.g. u visini od 18,75 bodova, te za sastav dvaju podnesaka od 13.listopada 2021.g. i od 01.prosinca 2021.g.u visini od po 75 bodova za svaki, te nazočnost na ročištu objave odluke u visini od 37,5 bodova, što iznosi sveukupno 431,25 bodova, odnosno, imajući u vidu da vrijednost boda iznosi 10,00 kn ,ukupno 4.312,50 kn, koliko je tuženik dužan naknaditi tužitelju na način pobliže opisan u toč. II izreke ove presude.

U Šibeniku, 22.veljače 2022. godine

Sudac

Iris Živković v.r.