REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 635/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja M. K. iz Z., OIB ... i II- tužiteljice Đ. K. iz Z., OIB ..., zastupani po punomoćniku M. H., odvjetniku u Z., protiv tuženika D. B. iz Z., OIB ..., zastupanog po punomoćniku P. Ž. odvjetniku u Z., radi zaštite od uznemiravanja, odlučujući o prijedlogu I i II tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1335/2020-3 od 29. rujna 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1324/18-17 od 15. travnja 2020., u sjednici održanoj 22. veljače 2022.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.

Obrazloženje

1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1335/2020-3 od 29. rujna 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1324/18-17 od 15. travnja 2020., naznačivši slijedeća pravna pitanja za koje smatraju da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu:

1. Predstavljaju li ograničenje prava vlasništva (posebno u smislu čl. 31. i 32. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) odredbe Zakona o gradnji, Zakona o prostornom uređenju, odredbe prostornih planova i odredbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kojima se zabranjuje izgradnja zgrada koje imaju otvore na pročeljima na međama odnosno zgrada koje imaju otvore na pročeljima na međama?

2. Predstavlja li izgradnja otvora na pročelju zgrade na međi s drugom građevinskom česticom suprotno Zakonu o gradnji, Zakona o prostornom uređenju, prostornim planovima i Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama uznemiravanje prava vlasništva nekretnine s kojom graniči nekretnina na kojoj je takav otvor u pročelju zgrade na međi izveden ili navedeno postupanje eventualno predstavlja uznemiravanje (pretpostavljene) negativne služnosti temeljem koje je svakodobni vlasnik poslužne nekretnine dužan propuštati imati otvor na pročelju svoje zgrade izgrađene na međi odnosno propuštati ostvarivati vidik, svjetlo, prozračivanje i/ili drugo putem otvora na pročelju svoje zgrade na međi?

3. Je li pošten onaj posjednik prava služnosti koji na teret poslužne nekretnine izvršava sadržaj služnosti suprotno zakonskim ograničenjima prava vlasništva povlasne nekretnine navedenim u prethodnim pitanjima?

4. Je li sud vezan pravomoćnim i konačnim rješenjem o izvedenom stanju donesenim sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12 i 143/13), a kojim je rješenjem ozakonjena zgrada u pogledu postojanja osnovnih uvjeta tj. negativnih pretpostavki za ozakonjenje iz čl. 6. st. 3. navedenog zakona u vrijeme donošenja rješenja o izvedenom stanju?

5. Je li sud ovlašten temeljem fotografija za koje je sam ocijenio da se iz njih zbog vrlo slabe kvalitete ne može sa sigurnošću utvrditi neka činjenica ipak donositi zaključak o postojanju te činjenice, a bez da je obrazložio svoj zaključak o sadržaju fotografije?

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelji nisu određeno izložili razloge zbog kojih smatraju da su predmetna pravna pitanja važna u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP. Kao razlog važnosti predmetnih pravnih pitanja tužitelji navode da o tim pravnim pitanjima nema prakse revizijskog suda, a da praksa viših sudova nije jedinstvena. No, pri tome tužitelji nisu određeno naznačili, a niti dostavili određene odluke viših sudova (čl. 387. st. 3. ZPP).

3. Kako tužitelji ipak uzgredno ukazuju na pravna shvaćanja izražena u presudi i rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-x 209/12-2 od 31. ožujka 2015. i presudi Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-531/11-2 od 28. listopada 2011., ovdje je ipak za ukazati da su navedene odluke donesene u bitno drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji. Naime, u postupku koji je prethodio donošenju tih odluka nije utvrđeno da su stranke (ili njihovi prednici) postigli sporazum o postavljanju otvora na pročelju zgrade (što je u konkretnom slučaju utvrđeno).

4. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i st. 6. ZPP, riješeno kao u izreci.

Zagreb, 22. veljače 2022.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug, v.r.