REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 674/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić članice vijeća, u pravnoj stvari mlljt. tužitelja B. P. iz Z., OIB …, kojeg zastupa majka i zakonska zastupnica M. P. Š. iz Z., OIB …, a oboje zastupa punomoćnica B. M., odvjetnica u Z., protiv tuženika C. o. d.d. sa sjedištem u Z., OIB … i umješača na stani tuženika M. D. iz Z., OIB …, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-469/2021-2 od 7. srpnja 2021., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn-80/2018-38 od 4. ožujka 2021., u sjednici održanoj 22. veljače 2022.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-469/2021-2 od 7. srpnja 2021., kojom je djelomično potvrđena a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn-80/2018-38 od 4. ožujka 2021., uz tvrdnju da pravna shvaćanja drugostupanjskog suda iznesena u predmetnoj presudi odstupaju od pravnih shvaćanja revizijskog suda.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Prijedlog je nedopušten.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 79/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da je u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno postavljeno pravno pitanje koje glasi:
„Teče li u slučaju preinake tužbe kojim je povećan zatraženi iznos pravične novčane naknade neimovinske štete (zbog povećanja orijentacijskih kriterija) zatezna kamata na zatraženi iznos od dana podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe odnosno dana nastanka štete temeljem odredbe članka 1103. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18)?“
5. Za postavljeno pitanje predlagatelj smatra da je važno u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP-a, te je kao razloge važnosti prvog pitanja naveo pravno shvaćanje zauzeto na sastanku predsjednika Građanskog odjela VSRH-a sa predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova, održanog 11. i 12. travnja 2016., odluku Županijskog suda u Puli poslovni broj Gž-1287/2020 od 22. siječnja 2021. i Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-782/2021 od 30. srpnja 2021.
6. Prvostupanjski sud je mlljt. tužitelju zateznu kamatu na neimovinsku štete dosudio od dana podnošenja tužbe uz obrazloženje da tužitelj u spis nije dostavio dokaz o danu podnošenja odštetnog zahtjeva, a drugostupanjski sud je izrazio i pravno shvaćanje prema kojem, kada je došlo do preinake tužbe, kao u ovom slučaju, tek preinakom tužbe, na preinačeni iznos zatezna kamata može teći od dana kada je takav zahtjev postavljen.
7.1. Pravno shvaćanje zauzeto na sastanku predsjednika Građanskog odjela VSRH- a predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova, održanom 11. i 12. travnja 2016. glasi: „sukladno odredbama ZOO-a i ZOOP-a zatezne kamate na iznos naknade neimovinske štete teku od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku odgovornom osiguratelju, a ako takav zahtjev nije bio podnesen, onda od podnošenja tužbe, i to za onu štetu koja je u tom trenutku nastala, odnosno, koja je u tom trenutku po redovnom tijeku bila predvidiva“.
7.2. U presudi Županijskog suda u Puli poslovni broj Gž-1287/2020 od 22. siječnja 2021. izneseno je pravno shvaćanje prema kojem povećanje naknade prema Orijentacijskim kriterijima nije od utjecaja na pravo oštećene osobe da zahtijeva zateznu kamatu od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku, a obzirom na odredbu čl. 12. st. 4. ZOOP-a te se osiguratelj koji tada (nakon primitka odštetnog zahtjeva) nije isplatio naknadu neimovinske štete (u iznosima koji su oštećeniku pripadali prema tadašnjim kriterijima) ne može osloboditi plaćanja neimovinske štete prema sadašnjim Orijentacijskim kriterijima niti se može osloboditi plaćanja zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.
7.3. Iz presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-782/2021 od 30. srpnja 2021., proizlazi da je tužitelj nakon donošenja novih Orijentacijskih kriterija preinačio tužbu i povećao tužbeni zahtjev pri čemu je drugostupanjski sud potvrdio stav prvostupanjskog da zatezna kamata na cjelokupno zatraženi iznos pravične novčane naknade neimovinske štete teče od dana podnošenja odštetnog zahtjeva neovisno o činjenici preinake.
8. Prema ocjeni ovoga suda u odnosu na postavljeno pitanje nije iznesen odgovarajući razlog važnosti jer ni pravno shvaćanje zauzeto na sastanku predsjednika Građanskog odjela VSRH-a predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova, održanom 11. i 12. travnja 2016., ni odluka Županijskog suda u Puli poslovni broj Gž-1287/2020 od 22. siječnja 2021. i Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-782/2021 od 30. srpnja 2021., nemaju u vidu situaciju da tužitelj nije dostavio dokaz o danu podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno da nije dokazao da je podnio zahtjev za naknadu štete prije pokretanja parnice, a što imaju u vidu sva iznesena pravna shvaćanja (u iznesenim razlozima važnosti). Stoga pozivanje na navedene razloge važnosti i pravna shvaćanja iznesena u njima, koja nisu donesena u istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji ne daju značaj važnosti tome pitanju.
9. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP-a, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP-a, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 22. veljače 2022.
Predsjednica vijeća:
Viktorija Lovrić, v.r.
