Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-637/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji tog suda Svjetlani Vidović, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja R. W. N. iz P., OIB: ..., zastupana po punomoćnici A. B. V., odvjetnici u P., protiv protivnice osiguranja M. L. B. iz F., OIB: ..., zastupana po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Č. i p. d.o.o., odvjetnicima iz P., radi prisilnog zasnivanja založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj Ovr-245/2020-5 od 2. prosinca 2020., dana 22. veljače 2021.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba protivnice osiguranja, ukida rješenje o osiguranju Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj Ovr-245/2020-5 od 2. prosinca 2020. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. i II. odbijen je prijedlog ovrhovoditelja za određivanjem ovrhe na nekretninama ovršenika te je naloženo zemljišnoknjižnom odjelu upis zabilježbe odbijenog prijedloga.

Nadalje, točkom III. radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 37.425,10 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od 16. kolovoza 2013. pa do naplate te radi osiguranja troškova predmetnog postupka određenih u točki IV. izreke rješenja u iznosu od 2.286,50 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos od 02. prosinca 2020. pa do namirenja predlagatelja osiguranja određeno je osiguranje uknjižbom prava zaloga u korist predlagatelja osiguranja na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja i to 9. Suvlasnički dio: 1/12 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-9) s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu u prizemlju zgrade, F., ..., koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja, hodnika, degažmana i pokrivene terase, ukupne površine 72,44 m[2] , dijela k.č.br.780/64, upisana u zk.ul.4445 k.o. F., k.č.br.52/ZGR. Zgrada, upisana u zk.ul.2394 k.o. F., s time da pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi naznačit će se ovršivost tražbine radi čijeg je osiguranja uknjižba dopuštena. Naznačeno je da uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je nekretninu kasnije stekla te je naloženo zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda upis uknjižbe prava zaloga i zabilježbe ovršivosti za nekretnine iz točke III. izreke ovog rješenja, uz upis činjenja vidljivim da uknjižba založnog prava proizvodi pravni učinak s danom 12. lipnja 2020. godine.

Točkom IV. naloženo je protivniku osiguranja da u roku od 8 dana predlagatelju osiguranja naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 2.286,50 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od 02. prosinca 2020. do isplate.

Točkom V. odbijen je prijedlog predlagatelja osiguranja u dijelu u kojem predlaže donošenje rješenja o osiguranju za iznos od 7.130,73 kuna na ime pripadajuće zatezne kamate, te se nalaže zemljišnoknjižnom odijelu da izvrši upis zabilježbe odbijenog prijedloga za osiguranje na nekretninama iz točke III. izreke ovog rješenja za navedeni iznose, dok je točkom VI. odbijen prijedlog predlagatelja osiguranja za naknadom troška ovog ovršnog postupka u iznosu od 404,50 kuna kao neosnovan, a točkom VII. utvrđena je vrijednost predmeta spora u iznosu glavnice od 37.425,10 kuna.

3. Protivnica osiguranja je pravovremeno podnijela žalbu protiv točaka III. i IV. prvostupanjskog rješenja iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP), a vezano uz odredbu članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17,131/20, dalje: OZ), predlažući sudu drugog stupnja da prihvati žalbu i preinači pobijano rješenje na način da pored ovršnog odbije i prijedlog za osiguranje, a podredno prijedlog odbaci.

4. Žalba protivnice osiguranja je osnovana.

5. Iz stanja spisa proizlazi da je predlagateljica osiguranja predložila ovrhu, podredno osiguranje na nekretnini u vlasništvu protivnice osiguranja i to 9. Suvlasnički dio: 1/12 etažno vlasništvo (E-9) s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu u prizemlju zgrade, F., ..., koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja, hodnika, degažmana i pokrivene terase, ukupne površine 72,44 m[2] , dijela k.č.br.780/64, upisana u zk.ul.4445 k.o. F., k.č.br.52/ZGR., zgrada upisana u zk.ul.2394 k.o. F. Svoj zahtjev predlagateljica osiguranja temelji na ovršnoj isprave i to pravomoćnoj i ovršnoj presude Općinskog suda u Puli – Pola poslovni broj P- 1988/08 od 16. kolovoza 2013., ispravljenoj pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Puli – Pola poslovni broj P-1988/08 od 19. kolovoza 2013.

Prijedlogu je priložila neslužbenu kopiju, odnosno verificirani zemljišnoknjižni izvadak broj 2394 i 4445 Općinskog suda u Puli – Pola koji je skinut sa internetske stranice.

6. Prema odredbi iz članka 82. OZ-a, a koji se primjenjuje temeljem odredbe članka 290. OZ-a, određeno je da je uz prijedlog za osiguranje na nekretnini ovrhovoditelj dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo protivnika osiguranja.

7. Odredbom članka 112. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/2019, dalje ZZK) propisano je da se isprave koje bi trebale poslužiti kao temelj za dopuštenje upisa predočuju zemljišnoknjižnom sudu u izvorniku, a prijedlogu se može priložiti njihov prijepis.

8. Uvidom u spis predmeta razvidno je da ovrhovoditelj nije uz prijedlog za osiguranje priložio zemljišnoknjižni izvadak u izvorniku ili ovjerenom prijepisu već je priložio izvadak s internetske stranice.

9. Dokaz o vlasništvu na nekretnini jedna je od pretpostavki za ocjenu osnovanosti prijedloga za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, a kako taj dokaz nije dostavljen uz prijedlog u izvorniku ili prijepisu, to je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je dopustio predloženo osiguranje.

10. Budući je prvostupanjski sud propustio pozvati ovrhovoditelja na ispravak prijedloga (uz primjenu odredbe članka 21. OZ-a i članka 109. ZPP-a), valjalo je pobijano rješenje ukinuti temeljem odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a, u vezi sa člankom 21. stavkom 1. OZ-a.

11. U nastavku postupka, prvostupanjski sud će prije eventualnog donošenja rješenja o osiguranju pozvati ovrhovoditelja na ispravak prijedloga te donijeti novu na zakonu zasnovanu odluku.

12. No, već sada je za navesti da prema odredbi članka 296. OZ-a na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, dok prema članku 82. OZ-a uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj je dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika ili ispravu podobnu za upis ovršenikova prava u slučaju da je pravo vlasništva na nekretnini upisano u zemljišnoj knjizi na drugu osobu, a ne na ovršenika, koju odredbu je odgovarajuće primijeniti i u postupku osiguranja temeljem članka 290. OZ-a.

13. Temeljna pretpostavka za donošenje takvog rješenja je postojanje ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja, koja se osigurava, koja je u konkretnom slučaju presuda Općinskog suda u Pulu - Pola (članak 23. točka 1. u vezi s člankom 25. OZ-a).

14. U žalbi protivnica osiguranja ne osporava postojanje tražbine, nego navodi da je određivanjem osiguranja narušena pravična ravnoteža stranaka predviđena člankom 80.b OZ-a, no tim žalbenim navodom protivnica osiguranja nije dovela u sumnju pravilnost pobijanog rješenja.

15. Pravična ravnoteža stranaka, a koja je uređena člankom 80.b OZ-a ne može se primijeniti u konkretnom slučaju, budući se radi o osiguranju tražbine zasnivanjem prisilnog založnog prava, a ne o ovrsi na nekretnini. Dakle, tek u slučaju da bude određena ovrha na predmetnoj nekretnini protivnica osiguranja će moći isticati navedi prigovor.

16. Iako je tek člankom 19. Zakona o izmjenama i dopunama OZ-a („Narodne novine“, broj 131/2020, dalje: ZID OZ), a koji se primjenjuje od 28. studenoga 2020., uvedena izmjena članka 290. OZ-a na način da je navedeno da se na osiguranje tražbine prema ovom dijelu zakona na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine, a da se na osiguranje tražbine ne primjenjuju odredbe ovog zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz članka 80.b Zakona, valjanom primjenom materijalnog prava na isti način se navedena odredba primjenjivala i prije navedene izmjene. Naime, primjena prava nije jedinstven i jednoličan postupak i sastoji se od raznih djelatnosti, pa tako na normu koju primjenjujemo usklađujemo s drugim postojećim normama i ispitujemo njezin odnos prema njima (proturječi li, treba li se ispitujemo njezin odnos prema njima nadopuniti i sl.) i po potrebi tumačimo odnosno interpretiramo pravnu normu.

17. Odredbama OZ-a nije bio propisan način primjene navedene odredbe, ali se i prije ZID OZ-a na osiguranje tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava nije primjenjivala odredba članka 80.b OZ-a, budući se ista odnosi isključivo na provedbu ovrhe.

18. Dakle, tek u slučaju pokretanja ovrhe sud prvog stupnja je ovlašten ispitivati jesu li se ili nisu ispunile pretpostavke određene člankom 80.b OZ-a, a ne i u slučaju pokretanja postupka prisilnog zasnivanja založnog prava na nekretnini.

19. Slijedom svega gore navedenoga, valjalo je odlučiti kao u izreci.

20. Odluka o trošku ostavlja se za konačnu odluku.

Split, 22. veljače 2022.

Sutkinja:

Svjetlana Vidović, v. r.