Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Poslovni broj: 22 Gž-95/2022-3
Split, Gundulićeva 29a
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Svjetlani Vidović, u izvanparničnoj stvari predlagatelja M. P., iz O., OIB: ..., protiv protustranke L. M., iz O., OIB: ..., zastupane po punomoćniku M. K., odvjetniku u S. B., radi uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj 16 R1-162/2021-12 od 3. siječnja 2022., dana 22. veljače 2022.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba protustranke i ukida rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj 16 R1-162/2021-12 od 3. siječnja 2022. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja uređena je međa između nekretnine u vlasništvu predlagatelja označene kao kč. br. 618/2 voćnjak u G. L. površine 616 čhv Z.U. 1227 i nekretnine u vlasništvu protustranke označene kao kč. br. 619/2 oranica u Ž. površine 1435 čhv Z.U. 725, sve k.o. O., tako da međa od točke A do točke B ide prema posljednjem mirnom posjedu a od točke C do točke D prema katastarskim mapama, međa je označena te su stranke upozorene na dužnost poštivanja međe i uvedene u posjed iste (točka I. do V. izreke). Ujedno je protustranka obvezana naknaditi predlagatelju na ime troškova postupka iznos od 2.130,40 kn (točka VI. izreke).
2. Protiv ove odluke žali se protustranka zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19; u daljnjem tekstu: ZPP), a u vezi s odredbom iz članka 10. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku („Službene novine“, od 1. kolovoza 1934. broj 175/XLV; u daljnjem tekstu: ZVP) čija je primjena utemeljena na odredbi članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“, broj 73/91) s prijedlogom da se odluka ukine.
2.1. U odgovoru na žalbu predlagatelj je osporio navode iste i predložio žalbu odbiti, na što je protustranka odgovorila podneskom kojim osporava navode predlagatelja.
2.2. Žalba je osnovana.
3. Predmet postupka je zahtjev predlagatelja za uređenje međe između nekretnina označenih kao kč. br. 618/2 voćnjak u G. L. površine 616 čhv Z.U. 1227 vlasništvo predlagatelja i nekretnine označene kao kč. br. 619/2 oranica u Ž. površine 1435 čhv Z.U. 725, vlasništvo protustranke, sve k.o. O.
3.1. Prvostupanjski je sud donio pobijanu odluku uz obrazloženje da među treba urediti dijelom prema posljednjem stanju posjeda a dijelom prema katastarskim mapama, a pozivom na odredbu članka 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15; u daljnjem tekstu: ZV). Nepravilan je zaključak suda prvog stupnja.
4. Odredbom članka 103. stavak 1. ZV propisano je da, ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među, što ovdje nije ni sporno jer doista između dvije nekretnine nema međašnih znakova.
4.1. Nadalje, stavak 2. istog članka određuje da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju; stavak 3. da, ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni; da će istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud na licu mjesta označiti među međašnim znakovima; da od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati; da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.
5. Iz stanja predmeta spisa proizlazi:
- da je nekretnina označena kao kč. br. 618/2 voćnjak u G. L. površine 616 čhv Z.U. 1227 vlasništvo predlagatelja a nekretnina označena kao kč. br. 619/2 oranica u Ž. površine 1435 čhv Z.U. 725, vlasništvo protustranke, sve k.o. O.;
- da je na licu mjesta predlagatelj pokazao među prema stanju pokošenosti trave čemu se protustranka usprotivila;
- da je vještak geodetske struke M. T. sačinio nalaz i mišljenje te označio među prema nalogu suda i to od točke A do točke B prema posljednjem mirnom stanju posjeda a od točke C do točke D prema katastarskim mapama;
- da u prijedlogu kao ni na ročištu od 4. studenog 2021. predlagatelj nije predložio način uređenja međe niti je ustvrdio da se nalazio u posljednjem mirnom posjedu spornog dijela da bi se prilikom očevida usprotivio uređenju međe (do stabla lješnjaka) prema katastarskom nacrtu i predložio da se ista uredi do granice do koje je pokosio travu, a nakon stabla lješnjaka prema katastarskom nacrtu; dok je protustranka predlagala uređenje međe prema katastarskom nacrtu.
6. Na temelju provedenog postupka sud je prvog stupnja zaključio da stranke nisu pristale da se međa uredi u cijelosti prema katastarskom planu, a niti je bilo sporazuma o uređenju međe pa je uredio među dijelom prema posljednjem mirnom posjedu uz obrazloženje da predlagatelj mirni posjed ima košenjem trave dok da „protustranka nije dokazala da bi ona uživala svoju česticu gledano s njene strane preko točke A do B“.
7. Navedeno utvrđenje i zaključak prvostupanjskog suda dovedeno je u pitanje žalbenim navodima protustranke. Naime, iz rezultata dokaznog postupka zasada ne proizlazi dovoljno opravdanim zaključak toga suda o posljednjem mirnom posjedu predlagatelja na uređenoj međi, jer se posjed samo košenjem trave (najvjerojatnije malo prije očevida na licu mjesta) ne može, u okolnostima stanja predmeta spisa, smatrati mirnim posjedom.
8. Ovo stoga jer, u odnosu na činjenicu posljednjeg mirnog stanja posjeda (koju činjenicu treba dokazati predlagatelj) osim gore navedenog, predlagatelj je na ročištu od 4. studenog 2021. istakao da je njemu šumar rekao kuda ide sporna međa što samo po sebi dovodi u pitanje zaključak suda o predlagateljevom posljednjem mirnom posjedu i njegovoj svijesti posjeda u prijepornom dijelu, a što je sve sud prvog stupnja propustio raspraviti.
9. Samo napomene radi, zahtjev da se međa obnovi ili ispravi u suštini je vindikacijski zahtjev, ali odluka o tom zahtjevu donosi se u izvanparničnom postupku i predstavlja samo predmnjevu da postoji vlasništvo do označene međe od trenutka kad je sud među označio, a tko tvrdi suprotno, to treba dokazati u parnici. Uspije li se s tužbom, pravomoćna presuda oborit će predmnjevu o vlasništvu stvorenu pravomoćnošću odluke u postupku uređenja međa pa stoga nema mjesta žalbenim navodima o pravnoj nesigurnosti.
10. Slijedom iznijetog, valjalo je uvažiti žalbu protustranke, rješenje ukinuti temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak uz napomenu da u ponovljenom postupku ima u vidu sve naprijed iznijeto i potom ponovno odluči o prijedlogu za uređenje međe.
Splitu, 22. veljače 2022.
Sutkinja:
Svjetlana Vidović , v. r.