Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 19 Gž-176/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Blanki Pervan, u pravnoj stvari tužiteljice J. H., OIB: …, iz Z., …, zastupane po punomoćniku D. P., odvjetniku iz Z., …, protiv tuženika "P. Z." d.o.o., OIB: …, iz Z., …, zastupanog po punomoćniku A. P., odvjetniku iz Z. o. d. D. C. & A. P. iz Z., … i umješača na strani tuženika "C. o." d.d., OIB: …, iz Z., …, zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćnici K. S., dipl. iur. po generalnoj punomoći Su-855/07, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-1455/2020-18 od 24. studenoga 2021., dana 22. veljače 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice J. H. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-1455/2020-18 od 24. studenoga 2021. u toč. I. i II. izreke.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„1.Tuženik je dužan na ime naknade neimovinske štete platiti tužiteljici iznos od 25.500,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 06.03.2020. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva u mirnom postupku pa do isplate, a koje se kamate određuju po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl.29.st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana.

2. Tuženik je dužan na ime naknade imovinske štete platiti tužiteljici iznos od 3.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 06.03.2020. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva u mirnom postupku pa do isplate, a koje se kamate određuju po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl.29.st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana.

3. Tuženik je dužan naknaditi tužiteljici parnični trošak ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje se određuju po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, koja kamata teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku od 15 dana.“ kao neosnovan.

II. Nalaže se tužiteljici J. H. OIB:… iz Z., …, naknaditi tuženiku P. Z. d.o.o. OIB:… iz Z., …, trošak parničnog postupka u iznosu od 6.250,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24. studenog 2021. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka preko dosuđenog iznosa kao neosnovan."

2. Protiv citirane presude u toč. I. i II. izreke žalbu je izjavila tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima postupka. Tvrdi da je prilikom donošenja pobijane presude počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u sadržaju presude navodi, o sadržaju zapisnika i iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika. Isto je tako pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Već je u tužbi predložila, uz izvođenje ostalih dokaza, i očevid na mjestu događaja na temelju kojeg bi se sud uvjerio gdje se dogodio štetni događaj, koji poslovni prostor na tržnici "D." koristi tuženik i u kojem svojstvu kao i ostale podatke vezane za nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju. Prije pokretanja predmetnog postupka obratila se tuženiku u mirnom postupku, ali tuženik nije spominjao promašenu pasivnu legitimaciju već se pozvao na policu osiguranja kod "C. o." d.d. navodeći broj police čime ju je doveo u zabludu. Imala je namjeru pokrenuti sudski postupak protiv svih vlasnika poslovnih prostora tržnice "D." očekujući da postoji upravitelj tržnice koji bi bio u obvezi osigurati zajedničke dijelove i uređenje tržnice te zastupati vlasnike u postupku. Pokrenula je postupak protiv tuženika, jer se on brine o funkcioniranju tržnice, pa ukoliko bi temeljem sudske presude bio u obvezi isplatiti naknadu štete, imao bi pravnu osnovu regresirati se od ostalih vlasnika. Okolnost da tuženik nije u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik, a u postupku se dokaže da je stvarni vlasnik zemljišta, ne dovodi do promašene pasivne legitimacije. Sjedište tuženika je u Z., na adresi … te je vidljivo sa službenih stranica tuženika da se njegova djelatnost odvija na tržnici "D." u Z.. Prigovara odluci o troškovima postupka. Predlaže pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu ovaj drugostupanjski sud nalazi da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), a na koju ukazuje žalba, jer je u obrazloženju presude dao razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni, pa se ista može ispitati.

6. Nisu počinjene ni druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, po čl. 365. st. 2. ZPP.

7. Predmet spora predstavlja zahtjev tužiteljice radi naknade neimovinske i imovinske štete u sveukupnom iznosu od 25.500,00 kn, s pripadajućim zateznim kamatama.

8. Prvostupanjski je sud na temelju izvedenih dokaza utvrdio da je došlo do ozljeđivanja tužiteljice prilikom pada na tržnici "D." u … u Z., kada se prilikom kupnje 17. kolovoza 2019. oko 10,00 sati poskliznula na podu unutar prostora tržnice, na kojem je bilo vode i razlivenog meda, kako je to sama tužiteljica navela u tužbi. Nadalje, utvrđeno je da je uslijed pada zadobila tjelesne ozljede i to prijelom dijafize palčane kosti (fractura radii part. distalis) jer je pala na lijevu podlakticu, zbog koje se tjelesne ozljede liječila u KBC D. u Z..

9. U postupku pred sudom prvog stupnja bila je sporna pasivna legitimacija, odnosno uzročno posljedična veza između radnje odnosno propusta tuženika i štete kao posljedice, odnosno odgovornost tuženika za imovinsku i neimovinsku štetu koju je zbog tjelesne ozljede pretrpjela tužiteljica.

10. Prvostupanjski je sud pobijanom presudom prihvatio tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije s obrazloženjem da je utvrdio da tuženik ima adresu sjedišta u Z., … i da je registriran za obavljanje djelatnosti trgovine na veliko i posredovanje u trgovini, trgovinu na malo, djelatnost ugostiteljstva, skladištenje robe i iznajmljivanje vlastitih nekretnina, što ne ukazuje na to da je vlasnik tržnice "D.", a ni njezin upravitelj, pa je slijedom toga odbio njezin tužbeni zahtjev kao neosnovan. 11. Prema odredbi čl. 24. st. 1. toč. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj: 68/2018 i 32/2020 - dalje: ZKG) uslužne komunalne djelatnosti su i usluge javnih tržnica na malo.

12. Odredbom čl. 25. st. 2. istog Zakona propisano je da se pod uslugama javnih tržnica na malo podrazumijeva upravljanje i održavanje prostora i zgrada izgrađenih na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojima se u skladu s tržnim redom pružaju usluge obavljanja prometa živežnim namirnicama i drugim proizvodima.

13. Prema odredbi čl. 44. st. 1. ZKG koncesijom se može steći pravo obavljanja komunalnih djelatnosti i pravo korištenja komunalne infrastrukture radi obavljanja komunalnih djelatnosti, između ostalih komunalnih djelatnosti i pružanja usluga javnih tržnica na malo, o čemu predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku i određuje komunalne djelatnosti koje se obavljaju na temelju koncesije.

14. Kraj činjenice da je do štetnog događaja došlo na tržnici "D." u Z., da su usluge javnih tržnica na malo uslužna komunalna djelatnost, sukladno odredbi čl. 24. st. 1. toč. 2. ZKG i da se pod tim uslugama podrazumijeva upravljanje i održavanje prostora i zgrada izgrađenih na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojima se u skladu s tržnim redom pružaju usluge obavljanja prometa živežnim namirnicama i dr. proizvodima, da se prema odredbi čl. 8. istog Zakona komunalne djelatnosti obavljaju kao javna služba, a usluge koje se pružaju u obavljanju tih djelatnosti od općeg su interesa i da je odredbom čl. 33. st. 1. ZKG određeno tko sve može obavljati komunalne djelatnosti u skladu s odredbama tog Zakona, kao i to da se obavljanje komunalnih djelatnosti, odlukom predstavničkog tijela može povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi na temelju pisanog ugovora, sukladno odredbi čl. 33. st. 1. toč. 1. do 5. ZKG te st. 2. i 3. istog članka Zakona, pa kako tužiteljica u postupku nije dokazala da je upravo tuženik "P. Z." trgovačko društvo koje obavlja komunalnu djelatnost usluge javnih tržnica na malo i to na temelju odluke o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti koju donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno predstavnička tijela više jedinica lokalne samouprave, odnosno G. Z., u smislu odredbe čl. 34. st. 1. i 2. ZKG, prvostupanjski je sud pobijanom presudom osnovano usvojio tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije i odlučio kao u izreci pobijane presude.

15. Pri tome je za kazati da je sud prvog stupnja na ročištu od 19. listopada 2021. osnovano odbio izvesti dokaz očevidom na licu mjesta, jer je tužiteljica već u tužbi jasno navela da je do štetnog događaja došlo "unutar prostora tržnice", što je ponovila i u svom stranačkom iskazu (l.s. 82) i nije se radilo o spornoj činjenici mjesta na kojem je došlo do štetnog događaja niti bi se izvođenjem tog dokaza utvrdila pasivna legitimacija.

16. Stoga žalba tužiteljice nije osnovana.

17. Na osnovi iznesenog trebalo je po čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužiteljice i potvrditi pobijanu presudu suda prvog stupnja u toč. I., kao i u toč. II. izreke pobijane presude, jer je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava iz čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14) koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 3. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 70/19) obvezao tužiteljicu da tuženiku naknadi prouzročeni parnični trošak.

18. U nepobijanom dijelu u toč. III. izreke ista prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

U Zadru, 22. veljače 2022.

Sutkinja

Blanka Pervan, v.r.