Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: 8 Kž-2/2022-7

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Mirjane Rigljan kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Vere Šinogl, u kaznenom predmetu protiv optuženog E. B., zbog kaznenog djela protiv osobne slobode – protupravnim oduzimanjem slobode iz članka 136. stavak 2. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12., 56/15., 61/15,.101/17., 118/18. i 126/19. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Puli - Pola podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola broj K-359/2020 od 15. lipnja 2021., u javnoj sjednici vijeća održanoj u nazočnosti zz braniteljice optuženika M. B. - odvjetnika V. M. iz Z., dana 22. veljače 2022.,

    r i j e š i o  j e

    Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, a povodom te žalbe i po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

    Obrazloženje

    1. Općinski sud u Puli-Pola je pobijanom presudom na temelju odredbe članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje u tekstu: ZKP/08.), oslobodio od optužbe optuženog E. B. zbog počinjenja kaznenog djela protiv osobne slobode – protupravnim oduzimanjem slobode iz članka 136. stavak 2. KZ/11., činjenično i pravno opisanog u izreci te presude.

    2. Ujedno je na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08. odlučeno da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP/08. te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja, padaju na teret proračunskih sredstava.

    3. Protiv te presude pravovremeno je podnio žalbu državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08., zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 470. stavak 2. i 3. ZKP/08. i zbog pogrešne primjene Zakona o kaznenom postupku iz članka 468. stavak 3. ZKP/08. s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    4. Optuženi E. B. je putem braniteljice M. B., odvjetnice u P., podnio odgovor na žalbu s prijedlogom da se ta žalba odbije kao neosnovana i prvostupanjska presuda potvrdi.

    5. Sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08., spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

    6. Na temelju članka 475. stavak 2. ZKP/08., na njihov zahtjev o sjednici vijeća izvješteni su optuženi E. B. i njegova braniteljica odvjetnica M. B. te Županijski državni odvjetnik, a sjednici je pristupio u zamjenu za izabranu braniteljicu odvjetnik V. M., dok uredno pozvani optuženik i Županijski državni odvjetnik nisu pristupili tako da je vijeće odlučilo provesti sjednicu u njihovoj odsutnosti.

    7. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.

    8. U pravu je državni odvjetnik kada u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08. iako ju posebno ne obrazlaže, ali ispitivanjem prvostupanjske presude po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 476. stavak 1. i 2. ZKP/08. utvrđena je ova povreda jer je u prvostupanjskoj presudi izostala analiza svih provedenih dokaza, a dio analiziranih dokaza i utvrđenih činjenica su kontradiktorni.

    9. U obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud, opetovano, citira iskaze svjedoka G. K., M. G., R. G., M. H., D. B. i D. K. u vrlo šturom obliku nakon čega izvodi zaključak da tvrdnje oštećenice da ju je optuženik prisilio da uđe u auto kada se analiziraju iskazi ostalih svjedoka nisu same za sebe dovoljne za nedvojben zaključak da bi joj optuženik E. B. protupravno oduzeo slobodu kretanja, a još manje da bi to učinio kako bi ju prisilio da što učini.

    10. Prvostupanjski je sud djelomično analizirao iskaze ispitanih svjedoka koji su bili na licu mjesta u trenutku ulaska optuženika u vozilo oštećenice i to svjedoka G. K., M. G. i R. G. ispred kluba, propustivši dati svoju ocjenu izvedenih dokaza i navesti zašto kojem od svjedoka vjeruje, a zašto ne. Isto tako je propustio imati u vidu sve okolnosti njihovih iskaza, primjerice radi, kod ocjene vjerodostojnosti svjedoka R. G. da se radi o vlasniku kluba ispred kojeg se zbio inkriminirani događaja, da je prema iskazu D. K. bio u klubu u trenutku događaja pa je upitno gdje je bio u trenutku ulaska oštećenice u vozilo optuženika i je li mu mjesto parkiranja vozila optuženika bilo u tom trenutku u vidokrugu. U odnosu na analizu iskaza svjedokinje G. K. prvostupanjski je sud citirajući njezin iskaz naveo da niti u jednom trenutku nije vidjela da bi optuženik bio nasilan prema oštećenici da bi potom, djelomično analizirajući njezin iskaz naveo kako je ova svjedokinja vidjela da nešto raspravljaju, propustivši detaljno analizirati po čemu je zaključila da raspravljaju, gdje su bili u tom trenutku i druge okolnosti koje upućuju što se je zbivalo prije ulaska oštećenice u vozilo optuženika.

    10.1. Nadalje, prvostupanjski sud uopće nije ocijenio vjerodostojnost iskaza svjedokinje M. H., vjeruje li ovoj svjedokinji ili ne, ako ne vjeruje, zašto joj ne vjeruje. Radi se o posrednoj svjedokinji, koja svoja saznanja crpi iz razgovora sa oštećenom N. L. u noći samog događaja, a s obzirom da iz njezinog iskaza proizlazi da se oštećenica kod nje sklonila, bojeći se optuženog E. B., prepričavši joj neposredno nakon inkriminiranog događaja što se događalo između nje i optuženika.

    11. Osim toga, kako to ispravno ističe državni odvjetnik u žalbi, ostvarena je i bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 3. ZKP/08. jer je prvostupanjski sud čitanjem iskaza svjedoka, posebno iskaza oštećene N. L. postupio protivno odredbi članka 489. stavak 3. ZKP/08. prema kojoj je prvostupanjski sud dužan u ponovljenom postupku izvesti sve postupovne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud, a kako mu je to naloženo odlukom ovog suda Kž-934/2019. od 12. listopada 2020.

    12. U odnosu na tvrdnju žalitelja da je čitanjem iskaza svih svjedoka pa i žrtve dane u ranijim postupcima, kako pred državnim odvjetništvo tako i pred drugim sudovima, vijećima odnosno sucima, a nakon toga, bez prisutnosti optuženika, pročitao njegovu obranu i preslušao snimku njegove obrane te zaključio raspravu i time povrijedio načelo neposrednosti i kontradiktornosti u postupku, čime bi prvostupanjski sud povrijedio odredbu članka 431. stavak 1. ZKP/08., a posljedično počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP/08., treba napomenuti da je na raspravi 10. lipnja 2021. pred prvostupanjskim sudom bila prisutna zamjenica Općinskog državnog odvjetnika u Puli koja nije imala primjedbi za provođenje rasprave u odsutnosti optuženika te se zajedno sa braniteljicom optuženika suglasila da se pročitaju iskazi svih ranije ispitanih svjedoka. Nakon toga je prvostupanjski sud dio iskaza pročitao na temelju odredbe članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP/08. s obzirom da je postojala suglasnost stranaka, a dio iskaza je prvostupanjski sud pročitao na temelju odredbe članka 431. stavak 1. točka 8. ZKP/08. jer su svjedoci ispitani na raspravi u prisutnosti stranaka, a prisutna zamjenica državnog odvjetnika nije imala primjedbi na ovakav način izvođenja dokaza, već primjedbe iznosi tek u žalbi protiv prvostupanjske presude. Za primjenu odredbe članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP/08. potrebna je suglasnost stranaka koju je prisutna zamjenica državnog odvjetnika dala na raspravi, dok je za primjenu odredbe članka 431. stavak 1. točka 8. ZKP/08. potrebno da su svjedoci ispitani pred sudom u prisutnosti stranaka, pri tome se ne traži da su ispitani pred istim vijećem i na istoj raspravi, stoga s obzirom na izjašnjavanje stranaka i činjenicu da su svjedoci ispitani na raspravi, prvostupanjski je sud ispravno primijenio citirane zakonske odredbe i nema mjesta tvrdnji da je time počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP/08.

    13. Ovdje treba napomenuti da se načelo konfrontacije i neposrednosti ostvaruje na raspravi, time da postoje izuzeci regulirani člankom 431. stavak 1. ZKP/08., kao i da iskaz svjedoka u jednom postupku predstavlja jedinstvenu cjelina. Za ocjenu vjerodostojnosti iskaza svjedoka je odlučan iskaz svjedoka dan na raspravi, a raspravni je sud dužan postupiti prema članku 426. ZKP/08. ako je svjedok na prijašnjem ispitivanju tijekom dokazne radnje ili ranije rasprave naveo činjenice kojih se na raspravi više ne sjeća ili ako odstupi od svojeg iskaza, predočit mu prijašnji iskaz, odnosno upozorit ga na odstupanje i upitat ga zašto sada iskazuje drukčije, a prema potrebi, pročitat će se njegov prijašnji iskaz ili dio tog iskaza. Takav iskaz s rasprave, suprotno tvrdnji državnog odvjetnika u žalbi, se može pročitati prema odredbi članka 431. stavak 1. točka 8. ZKP/08. bez obzira vodi li se rasprava pred drugim vijećem ili rasprava pred istim vijećem počinje iznova. U odnosu na iskaz svjedoka koji nije ponovljen pred raspravnim sudom treba primijeniti odredbu članka 431. stavak 2. ZKP/08. prema kojoj se zapisnici o prethodnom ispitivanju svjedoka koji nisu provedeni na način propisan člankom 234. i 235. ZKP/08. mogu pročitati, ali se samo na tim zapisnicima ne može isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda. Slijedom navedenog, za čitanje iskaza svjedoka ispitanih na raspravi nije bilo potrebno tražiti suglasnost stranaka.

    14. S obzirom na izloženo, prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku otkloniti na ukazane povrede odredaba kaznenog postupka, ponovno izvesti sve već provedene dokaze, prije svega neposredno ispitati potrebne svjedoka, a naročito oštećenu N. L. radi utvrđivanja odlučnih činjenica, vodeći računa da utvrdi i one činjenice na koje je ukazao drugostupanjski sud te savjesno ocijeniti svaki dokaz zasebno i u svezi s ostalim dokazima, potom izložit sve nesporne činjenice te određeno i potpuno navesti koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane ili nedokazane, cijeneći pri tome vjerodostojnost proturječnih dokaza, navodeći jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama.

    15. Ako u ponovljenom postupku optuženik uredno pozvan ne dođe na raspravu ili mu se poziv ne može uručiti zbog promjene adrese, a o tome ne obavijesti sud ili je očito da izbjegava poziv, da bi sud na temelju članka 404. stavak 5. ZKP/08. proveo raspravu u njegovoj odsutnosti uvjeti iz članka 404. stavak 5. ZKP/08. trebaju biti kumulativno ispunjeni, a u presudi obrazloženi. Prvi uvjet je da je optuženik prije toga ispitan ili se očitovao o optužbi, a drugi uvjet koji mora biti ispunjen zajedno s prethodnim je da njegova prisutnost na raspravi nije nužna, time da je pogrešno prethodni uvjet, odnosno uvjet da je optuženik prije bio ispitan ili se očitovao o optužbi koristiti kao razlog da njegova prisutnost nije nužna. Kod ocjenjivanja je li prisutnost optuženika na raspravi nužna treba uzeti u obzir koji su dokazi u njegovoj odsutnosti izvedeni, koji će se izvesti u njegovoj odsutnosti, je li optuženiku omogućeno da predlaže dokaze, ispituje svjedoke optužbe, a sve kako se provođenjem rasprave u njegovoj odsutnosti ne bi povrijedilo konfrontacijsko pravo optuženika, kao sastavni dio načela pravičnog suđenja, sadržano u članku 29. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90.,135/97.,113/00.,28/01.,76/10., i 5/14.; dalje u tekstu: Ustav), članku 6. stavak 1. i članku 6. stavak 3. točka d) Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i članku 438. ZKP/08.

    16. Slijedom navedenog, na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08 valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

    U Zagrebu 22. veljače 2022.

    PREDSJEDNICA VIJEĆA:

    Sonja Brešković Balent, v. r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.