Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Gž Ovr-35/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Karlovcu, po sucu Alenki Laptalo, u ovršnom predmetu I. ovrhovoditeljice S. Č., odvjetnice, OIB …, koju zastupa L. H., odvjetnica u Z. i II. ovrhovoditelja Z. M., D., OIB …, kojeg zastupa A. K., odvjetnik u D., protiv ovršenika M. B., B., Srbija, OIB …, koju zastupaju Ž. J. i R. M., odvjetnici u Z., radi ovrhe na nekretnini, povodom žalbe ovršenice podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-328/2018 od 13. listopada 2021., dana 22. veljače 2022.
r i j e š i o je
Odbija se žalba ovršenice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-328/2018 od 13. listopada 2021.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog ovršenice od 15.rujna 2021. za odgodu ovrhe.
2. Protiv tog rješenja ovršenica je pravovremeno podnijela žalbu u kojoj osporava zaključak prvostupanjskog suda da nije dokazala formalne pretpostavke za odgodu.Ističe da je protiv rješenja o ovrsi podnijela žalbu i pokrenula parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a ujedno je izvijestila sud da je u predmetu broj P- 1829/2019 kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, podnijela tužbu radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave, pa smatra da je ispunjen jedan od uvjeta za odgađanje ovrhe iz članka 65. stavak 1. Ovršnog zakona.U odnosu na vjerojatnost nastanka nenaknadive štete kao drugi uvjet za odgađanje, ukazuje da se pozvala na odluku Županijskog suda u Zagrebu broj Gž 533/21, kojom je taj sud primjenom načela djelotvornosti iz članka 47. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, zauzeo stajalište da u slučaju uspjeha u parnici, ovršenik bi mogao ostvariti samo novčanu naknadu štete ako se u ovrsi proda nekretnina kuju u naravi čini kuća.Smatra da svaki ovršenik čija se nekretnina ovršava, a pokrenuo je postupak radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave, ima pravo na zaštitu načela djelotvornosti, neovisno o tome kakva je ovršna isprava ( potrošački ugovor, sudska nagodba ili sporazum ) i kakva je nekretnina u pitanju ( zemljište, kuća, stan ).Konkretna nekretnina je građevinsko zemljište u C., uz more, i enormne je vrijednosti, pa bi ovršenica ovršnom prodajom do 3/5 vrijednosti pretrpjela štetu, kao i štetu u vidu izgubljene dobiti, jer ima namjeru graditi i u tu svrhu je izradila idejne projekte.Predlaže drugostupanjskom sudu da preinači prvostupanjsko rješenje i odgodi ovrhu do okončanja postupka u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-1829/2019.
3. U očitovanju na žalbu I. ovrhovoditeljica je navela da je žalba bezpredmetna, jer je ovrha obustavljena po sili zakona budući na drugoj elektroničkoj dražbi nije bilo kupaca.
4. Žalba nije osnovana.
5. U ovom predmetu je rješenjem o ovrsi broj Ovr-328/2018 od 27. srpnja 2018. radi namirenja tražbine I. ovrhovoditeljice u iznosu od 1.200.000,00 kuna, određena ovrha na nekretnini ovršenice kčbr. 488/2 neizgrađeno zemljište k.o. C., a kako je nakon upisa zabilježbe ove ovrhe, na istoj nekretnini određena ovrha kasnije donesenim rješenjem o ovrsi broj Ovr-47/2019 od 14. veljače 2019., radi namirenja tražbine II. ovrhovoditelja u iznosu od 300.000,00 kn, primjenom članka 85. Ovršnog zakona ( NN br.112/12, 25/13, 93/14 i 73/17 – dalje: OZ ) , u postupak je 5. studenog 2019., pristupio II. ovrhovoditelj.
6. Pobijanim rješenjem odlučeno je o prijedlogu ovršenice za odgodu ovrhe podnesenom nakon stupanja II. ovrhovoditelja u ovaj, ranije pokrenuti postupak.
7. Prema odredbi članka 65. stavak 1. OZ, prijedlog za odgodu ovrhe može se prihvatiti uz ispunjenje kumulativnih uvjeta, i to, ako postoji koji od navedenih zakonskih razloga za odgađanje ovrhe, te ako je ovršenik učinio vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili učinio vjerojatnim da je odgađanje ovrhe potrebno da bi se spriječilo nasilje.
8. U prijedlogu za odgodu ovrhe ovršenica je uopćeno navela da je podnijela žalbu protiv rješenja o ovrsi, te da je u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-1829/2019, pokrenula parnicu radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave temeljem koje je određena ovrha na prijedlog I. ovrhovoditeljice.
9. Iz stanja spisa proizlazi da je povodom žalbe na rješenje o ovrsi broj Ovr- 328/2018 od 27. srpnja 2018. ( doneseno na prijedlog I. ovrhovoditeljice ), ovršenica upućena na parnicu zaključkom broj Ovr-328/2018-19 od 23. travnja 2019., ali i da nije odlučeno o ovoj žalbi u odnosu na žalbene razloge na koje ovršni sud pazi po službenoj dužnosti.U spisu nema podataka je li ovršenica pokrenula parnicu na koju je upućena u povodu žalbe, već je ovršenica dostavila tužbu podnesenu u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-1829/2019, protiv I. ovrhovoditeljice radi utvrđenja ništetnosti javnobilježničke isprave i sudske nagodbe temeljem kojih je određena ovrha u ovom predmetu na prijedlog I. ovrhovoditeljice.Nadalje, iz stanja predmeta proizlazi da je o žalbi ovršenice izjavljenoj na rješenje o ovrsi broj Ovr- 47/2019 od 14. veljače 2019. ( doneseno po prijedlogu II. ovrhovoditelja ), pravomoćno odlučeno rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž Ovr- 310/2019-2 od 10. rujna 2019.
10. Iz izloženog stanja predmeta proizlazi da u odnosu na I. ovrhovoditeljicu postoji zakonski razlog za odgodu iz članka 65. stavak 1. točka 4. OZ, ali da zakonskih razloga za odgodu nema u odnosu na II. ovrhovoditelja.Naime, ovršenica je dokazala da je protiv I. ovrhovoditeljice podnijela tužbu za utvrđenje ništetnosti javnobilježničke isprave Sporazuma o zasnivanju založnog prava na temelju kojeg je dopuštena ovrha po prijedlogu I. ovrhovoditeljice ( članak 65. stavak 1. točka 4. ).U odnosu na II. ovrhovoditelja, ovršenica se u prijedlogu za odgodu, nije pozvala niti na jedan od posebnih razloga iz članka 65. stavak 1. točke 1. do 10. OZ.Razmatrajući zakonski razlog iz članka 65. stavak 1. točka 4. OZ, koji egzistira u odnosu na I. ovrhovoditeljicu, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio i zaključio da ovršenica nije dokazala vjerojatnost nastanka nenaknadive štete kao daljnjeg uvjeta za odgađanje ovrhe.Navodi prijedloga o primjeni odredaba Ovršnog zakona koje uređuju najnižu prodajnu cijenu u ovršnoj radnji prodaje, ne upućuju na postojanje vjerojatnosti nastanka nenaknadive ili teško naknadive štete.
11. Neosnovano se žaliteljica poziva na načelo djelotvornosti i odluku Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-533/21, koja je donesena u potpuno različitoj činjeničnoj i pravnoj situaciji.U tom predmetu načelo djelotvornosti odnosilo se na ostvarivanje konvencijskog prava na dom, o čemu nije riječ u ovom predmetu u kojem se provodi ovrha na nekretnini koja je u naravi neizgrađeno zemljište.
12. U procesnoj situaciji pristupanja drugog ovrhovoditelja ovrsi na nekretnini, odgađanje ovrhe uređeno je odredbom članka 85. stavak 6. OZ.Prema članku 85. stavak 6. OZ, ako se razlog za odgodu ovrhe tiče samo jednoga od više ovrhovoditelja, ovrha se neće odgoditi, nego će sud pri donošenju rješenja o namirenju odrediti odgodu namirenja toga ovrhovoditelja sve dok se postupak u odnosu na njega ne nastavi.Sredstva namijenjena namirenju toga ovrhovoditelja sud će pohraniti do nastavka postupka.Ako postupak ne bude nastavljen, ta će se sredstva upotrijebiti za namirenje drugih ovrhovoditelja, odnosno predat će se ovršeniku.
13. U konkretnom slučaju, razlog za odgodu iz članka 65. stavak 1. točka 4. OZ, tiče se samo I. ovrhovoditeljice, pa se temeljem izričite odredbe članka 85. stavak 6. OZ, ne može odgoditi ovrha sve do donošenja rješenja o namirenju i kada bi u odnosu na I. ovrhovoditeljicu bio ispunjen ( a nije ), drugi kumulativni uvjet za odgodu ( postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ).
14. Iz ovih razloga je, temeljem članka 380. stavak 1. točka 2. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP ), žalba odbijena kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje.
U Karlovcu, 22. veljače 2022.
Sudac
Alenka Laptalo, v.r.
