Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: I Kž-19/2022-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Lane Petö Kujundžić, predsjednice vijeća te mr.sc. Ljiljane Stipišić i Snježane Hrupek- Šabijan, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Ane Matić Puljar, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog D. K., zbog kaznenog djela iz članka 111. točke 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17. dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi osuđenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci, broj Kv-I-74/2021. (K-9/2018.) od 22. prosinca 2021. u sjednici vijeća održanoj 21. veljače 2022.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba osuđenog D. K. kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Rijeci odbijen je kao neosnovan zahtjev osuđenika D. K. za preinačenje pravomoćne presude bez obnove kaznenog postupka dovršenog po pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Rijeci poslovni broj K-9/2018-176 od 30. studenog 2018., a koja presuda je potvrđena presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj I Kž-65/2019-8 od 19. ožujka 2019.
2. Protiv rješenja, kojim je odbijen zahtjev za obnovu postupka, žalbu je podnio osuđeni D. K., po branitelju, odvjetniku M. K., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom "da se prihvati zahtjev osuđenika D. K. za preinačenje pravomoćne presude bez obnove kaznenog postupka na način da se preinači odluka o kazni izrečena pravomoćnom presudom Županijskog suda u Rijeci broj K-9/2018. od 30. studenog 2018".
3. Spis je, u skladu s odredbom članka 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08. bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Žalitelj navodi da je zahtjev za obnovu kaznenog postupka podnesen jer su se na strani osuđenika pojavile okolnosti kojih nije bilo kada se izricala presuda, a koje bi nedvojbeno dovele do blaže osude, međutim, prvostupanjski sud je odbijajući zahtjev za obnovom postupka utvrdio da je osuđeniku još prije donošenja pravomoćne presude postavljena dijagnoza nespecificirane psihoze i zlouporaba kanabinoida te paranoidna shizofrenija i shizotipni poremećaj. U žalbi se ističe da je u pobijanom rješenju navedeno da je raspravni sud prije donošenja pravomoćne presude znao za sve okolnosti koje se tiču zdravstvenog stanja osuđenika te stoga smatra da je nejasno iz kojeg razloga iste nije cijenio prilikom odmjeravanja kazne. Nastavno žalitelj ističe da se u konkretnom slučaju radi o osobi sa psihotičnim poremećajima koji su egzistirali tempore criminis, a tijekom postupka su progredirali u shizofreniju, stoga osuđeniku treba odrediti prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu pa su paušalni navodi prvostupanjskog suda da ne uzimanje terapije od strane osuđenika predstavlja uzrok pogoršanja zdravstvenog stanje pa da nije od značaja nalazi se osuđenik u kaznionici ili nekoj drugoj ustanovi.
6. Naime, za potrebe prvostupanjskog postupka i utvrđivanje osuđenikove ubrojivosti tempore criminis provedena su četiri vještačenja po različitim vještacima, odnosno ustanovama, slijedom kojih je prvostupanjski sud utvrdio da je osuđenik tempore criminis bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno, kao i da je osoba s poremećajem ličnosti miješanog tipa, a što nije duševna bolest. Nadalje, prvostupanjski sud mu je prilikom odmjeravanja kazne kao olakotnu okolnost cijenio činjenicu smanjene ubrojivosti, a sve navedeno potvrđeno je presudama Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao drugostupanjskog i trećestupanjskog suda u predmetnom kaznenom postupku.
7. Medicinska dokumentacija pa tako i zdravstveni karton osuđenika je bila na uvidu prvostupanjskom sudu prilikom odlučivanja, a cjelokupni zdravstveni karton osuđenika je bio dostupan vještacima prilikom izrade psihijatrijsko-psihologijskih vještačenja, sve na okolnost utvrđivanja ubrojivosti optuženog D. K. tempore criminis, što je vidljivo iz nalaza i mišljenja klinike (list 483-493 spisa) te dopunskog nalaza i mišljenja klinike (list 1082 te list 1126-1130 spisa), iz nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka prof.prim.dr.sc. K. R., psihijatra i prof. I. T., kliničkog psihologa (list 537-541 spisa) te dopunskog nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka prof. prim.dr.sc. K. R., psihijatra i prof. I. T., kliničkog psihologa (list 1173 te list 1180- 1183) te iz nalaza i mišljenja bolnice (list 133-141 te list 185-186 spisa) te dopunskog nalaza i mišljenja bolnice (list 1187 te list 1188-1202 spisa), te u konačnici provedenog psihijatrijskog vještačenja po bolnici (list 1351-1363 spisa).
8. Prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda kako je zdravstveno stanje osuđenika bilo razmatrano i cijenjeno prilikom donošenja prvostupanjske presude, s obzirom da je utvrđivanje je li optuženik tempore criminis bio ubrojiv, odnosno boluje li od duševne bolesti, bilo predmetom četiriju vještačenja osuđenika te je u konačnici nakon detaljne analize i ocjene vještačenja s ostalim provedenim dokazima, prvostupanjski sud zaključio da je osuđenik u vrijeme počinjenja djela bio smanjeno ubrojiv te da ima dijagnosticiran poremećaj ličnosti miješanog tipa. Stoga su liječničke dijagnoze navedene u zdravstvenom kartonu osuđenika po liječniku specijalistu, bile predmetom razmatranja i opširne analize i konfrontiranja u provedenom dokaznom postupku, u kojem je u konačnici utvrđeno i stanje osuđenika tempore criminis, kao i njegova dijagnoza, uslijed čega se ne radi o novoj okolnosti u smislu članka 498. stavka 1. točke 4. ZKP/08. Dakle, po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske prvostupanjski, drugostupanjski i trećestupanjski sudovi su znali za sve okolnosti, koje se tiču zdravstvenog stanja osuđenika te su iste cijenjene prilikom odmjeravanja kazne kao olakotne okolnosti.
9. Nadalje, žalbeni navod da je kod osuđenika nakon pravomoćnosti presude došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja pa da mu je potrebno odrediti prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu, a što predstavlja novu okolnost koje nije bilo kada se izricala presuda, po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske je u cijelosti neosnovan. Naime, ispravno je prvostupanjski sud iz izvješća o ponašanju osuđenika tijekom izdržavanja kazne i medicinske dokumentacije utvrdio da se osuđenik redovito kontrolira od strane psihijatra, da je sačinjen plan aktivnosti s ciljem sprječavanja suicida, da je u dva navrata prekidan njegov boravak u kaznionici radi liječenja u bolnici te dobiva svu propisanu terapiju, odnosno da mu je u matičnoj ustanovi pružena adekvatna zdravstvena zaštita, kao i da je logično da će se zdravstveno stanje pogoršati ukoliko zatvorenik ne uzima propisanu terapiju. Naime, prvostupanjski sud je bio upoznat sa činjenicom da osuđenik odbija uzimati terapiju, jer i u obrazloženju presude prihvaća tezu vještaka "da je odbijanje terapije od strane okrivljenika manipulativnog karaktera" (list 1592 spisa), stoga se ne radi o novoj okolnosti u smislu članka 498. stavka 1. točke 4. ZKP/08.
10. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te iznio jasne i dostatne razloge da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 498. stavka 1. točke 4. ZKP/08., odnosno da se nakon donošenja pravomoćne presude nisu pojavile nove okolnosti kojih nije bilo kada se izricala presuda, odnosno sve su okolnosti iznesene u zahtjevu za obnovu postupka bile poznate prvostupanjskom, drugostupanjskom i trećestupanjskom sudu prilikom donošenja presuda.
11. Kako, dakle, žalbom osuđenika nije s uspjehom dovedena u pitanje pravilnost pobijanog rješenja, a ni njegovim ispitivanjem sukladno odredbi članka 494. stavka 4. ZKP/08. nije utvrđeno da bi bila počinjena ni neka od povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 21. veljače 2022.
Predsjednica vijeća:
dr.sc. Lana Petö Kujundžić, v.r.
