Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Poslovni broj: Gž-254/2021-2
Split, Gundulićeva 29a
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu,po sucu tog suda Mihi Mratoviću, na temelju nacrta odluke koji je izradila viša sudska savjetnica Tihana Lovrić,u pravnoj stvari tužitelja P. T. OIB:… iz B., zastupanog po punomoćniku H. K., odvjetniku u B., protiv tuženika I. S. OIB: … iz B., zastupane po punomoćnici V. J., odvjetnici u B., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Pn-144/2019-20 od 17. studenog 2020., 21. veljače 2022.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Pn-144/2019-20 od 17. studenog 2020. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1.Pobijanom presudom odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji je glasio:
"Tužena je dužna tužitelju u roku petnaest dana platiti 40.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 1. kolovoza 2019. do isplate, a obračunavaju se uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, te mu u istom roku naknaditi parnične troškove u iznosu od 6.500,00 kn. (točka I. izreke)." Točkom II. izreke naloženo je tužitelju nadoknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 4.062,50 kn u roku od 15 dana.
2. Protiv navedene presude, pravovremeno se žali tužitelj, pobijajući istu ubog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenog razloga propisanog odredbom članka 353. stavak 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19; u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
3. Tužena nije odgovorila na žalbu tužitelja.
4. Žalba tužitelja je osnovana.
5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja naspram tuženice za naknadom štete koja mu je nastala kada je tužena porušila dio njegove nekretnine.
6. Iz stanja spisa, u bitnom, proizlazi:
– kako su tužitelj i tužena 5. svibnja 2016. zaključili Anex predugovora o kupoprodaji nekretnine kojim su izmijenili predugovor o kupoprodaji nekretnina od 03. srpnja 2015.;
– kako su u Anexu predugovora stranke konstatirale da je poslove oko legaliziranja objekta obavio kupac umjesto prodavatelja, te se s Anexom ugovora I. S., kao kupac, obvezala obaviti ostale poslove legaliziranja, te usklađivanja stanja u naravi sa katastarskim operatom i zemljišnim knjigama s tim da je tužitelj ovlastio tuženu da može izvršiti izmjenu krovišta i južnog zida na dvorišnoj zgradi prema zahtjevu nadležnih službi kako bi se navedeni objekt mogao legalizirati;
– kako je Anexom ugovoreno da nastale troškove plati I. S., a da se kupoprodajna cijena umanji za nastale plaćene troškove;
– kako je, prema tvrdnjama tužitelja, tužena u okviru tog procesa srušila dio njegove kuće u površini od 15 m[2] , te nakon nekog vremena odustala od opisane legalizacije, kao i od kupnje njegove nekretnine;
– kako se, prema tvrdnjama tužitelja, srušeni dio sastojao od sobe sa podnim grijanjem i radijatorima, zidovi su bili od cigle, postojala je staklena vuna i brodski pod. Također, tužena je uklonila i jedan prozor te sobe veličine 2x1 m s drvenim okvirom, a imao je i trošak odvoza čitavog materijala od kojega se sastojao srušeni dio kuće, te da mu je tako tužena nanijela štetu od 40.000,00 kn;
– kako je, prema tvrdnjama tuženice, ona sve radove na nekretnini izvršila dok su bili na snazi zaključeni ugovori, a za što je imala ovlaštenje tužitelja koji je te radove odobrio kako bi eventualno mogao legalizirati izgrađeni objekt;
– kako su, prema tvrdnjama tuženice, svi radovi izvedeni na traženje i zahtjev tužitelja koji navedeno zbog svoje starosne dobi i zdravstvenog stanja nije mogao učiniti, time da je sve to učinila o svom trošku koji joj tužitelj nije podmirio;
– kako je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru br. P-29/17- 22 od 19. studenog 2018. utvrđeno da je raskinut Predugovor o kupoprodaji nekretnina broj pr-102 od 3. srpnja 2015., Predugovor o kupoprodaji nekretnina broj Pr-102 od 9. prosinca 2015. i Anex predugovoru o kupoprodaji nekretnina od 5. svibnja 2016., zaključen između I. S. i P.;
– kako je tužba podnesena 1. kolovoza 2018.;
– kako je tužitelj predmetnu nekretninu darovao svojem unuku M. T. 30. ožujka 2018.
7. U ovoj fazi postupka ostaje sporno da li je tužitelj aktivno legitimiran na podnošenje tužbe.
8. Smatrajući da tužitelj, jer u trenutku podnošenja tužbe više nije bio vlasnik predmetne nekretnine, nije aktivno legitimiran na podnošenje tužbe radi naknade štete koju trpi na toj nekretnini, sud je njegov tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan.
9. Ovaj drugostupanjski sud se ne može složiti sa iznesenim stavom prvostupanjskog suda.
10. Naime, iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi kako je tužiteljev zahtjev trebalo razmotriti u smislu odredbi članka 368. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21; dalje: ZOO).
11. Prema odredbi stavka 1. toga članka raskidom ugovora obje su strane oslobođene svojih obveza, osim obveze na naknadu štete. Sukladno stavku 2. ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na povrat onoga što je dala, dok stavak 3. određuje da ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraćanje danog, uzajamna vraćanja obavljaju se po pravilima za ispunjenje dvostranoobveznih ugovora. Nadalje, stavak 4. navodi da svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u međuvremenu imala od onoga što je dužna vratiti, odnosno nadoknaditi. zaključno, prema stavku 5. strana koja vraća novac dužna je platiti zatezne kamate od dana kad je isplatu primila.
12. Uz primjenu navedenih zakonskih odredaba za zaključiti je da raskid ugovora nužno proizvodi samo jedan učinak, i to je oslobođenje ugovornih strana od obveza koje su imale na temelju ugovora koji je raskinut. Osim toga, pod odgovarajućim pretpostavkama, raskid ugovora može imati za posljedicu obvezu jednostrane ili dvostrane restitucije, kao i obvezu davanja naknade za koristi od ispunjenog odnosno obvezu plaćanja zatezne kamate. Iz okolnosti što je raskidom ugovora nestao pravni temelj prava odnosno obveza strana proizlazi i druga posljedica koja ne postoji uvijek nego samo onda kad je jedan od suugovaratelja makar djelomice ispunio svoje obveze iz raskinutog ugovora. Ako je jedna od strana ispunila ugovorene obveze potpuno ili djelomice, raskidom ugovora stječe pravo zahtijevati da joj se vrati ono što je dala (jednostrana restitucija). Vraćanje primljenoga ne mora uvijek nužno biti moguće pa je u slučaju kada naturalna restitucija objektivno nije moguća potrebno odgovoriti na pitanje u čemu će se sastojati vraćanje. U konkretnom slučaju, na temelju raskinutog ugovora tužitelj je dozvolio tuženoj poduzimanje građevinskih radova na svojoj nekretnini i to na način da je tužena porušila dio nekretnine. Prema stajalištu izraženom u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-1467/96 od 6. prosinca 2000., a kad je riječ o izvršenim građevinskim radovima vraćanje nije moguće, već stranci pripada pravo tražiti naknadu. Također, u istoj odluci, zauzeto je stajalište kako, s obzirom da bi se radilo o zahtjevu po osnovu stjecanja bez osnove, nije od utjecaja eventualna krivnja stranaka glede raskida.
13. Radi pogrešnog pravnog pristupa spornom odnosu među strankama prvostupanjski sud je propustio raspraviti i utvrditi sve činjenice odlučne za primjenu odredbi članka 368. ZOO-a.
14. Radi nepravilnosti odluke o tužbenom zahtjevu tužitelja, kao nepravilna ukazuje se i odluka o naknadi troška.
15. S obzirom na izneseno valjalo je na temelju odredbe članka370. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu te predmet vratiti sudu na ponovno suđenje.
16. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će nakon što raspravi i utvrdi sve činjenice odlučne za ishod spornog odnosa među strankama ponovno odlučiti o predmetnom tužbenom zahtjevu tužitelja i o zahtjevima stranaka za naknadu parničnog troška.
Split, 21. veljače 2022.
Sudac:
Miho Mratović, v. r.
